DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 639.1:311.42 Šum. list CXVI (1992) 175 MOGUĆNOST TOČNOG PREBROJAVANJA DIVLJACI U ZAGRAĐENIM POVRŠINAMA (tzv. gaterima) Petar VRGOC* SAŽETAK: Točan broj i kvalitet grla divljači koja obitava u ograđenom uzgajalištu veoma je važan za dobro gospodarenje. Uobičajenim načinima prebrojavanja divljači moguće je napravitistanovitu pogrešku zbog velike vjerojatnosti da se neka grla prebroju dva ili više puta. Koristeći ovdje opisani postupak prebrojavanja ovakvu pogrešku nije moguće napraviti glede da ovaj postupak sadržava jednostavan mehanizam načelo kojim je višestruko prebrojavanje istih grla kontrolirano. Izloženi postupak veoma je pogodan za prebrojavanje u zagrađenim površinama i to krupnijih vrsta divljači kao što su: jelenska i srneća divljač i divlje svinje. Primjenom ovog postupkamoguće je postići lOO0/« točnost u pogledu brojnog stanja prebrojavane populacije kao i u pogledu definiranja njenog kvaliteta. Postupak je jeftin i lako i brzo se provodi. Ključne riječi: prebrojavanje divljači, ograđeno uzgajalište, točnost, praktičnost UVOD Pri uzgoju divljači u zagrađenim površinama (tzv. gaterima) često se pojavljuju problemi prilikom ustanovljavanja točnog broja divljači kojom je ova površina napučena. Prebrojavanja divljači najčešće se provode uz osmatranje ili pretjerivanje divljači pri čemu uvijek postoji mogućnost da ista grla budu prebrajana dva ili više puta, što svakako uvjetuje postojanje stanovite pogreške. Koristeći u nastavku obrazloženi postupak ovakvu grešku nije moguće napraviti glede da ovaj postupak sadrži jednostavan mehanizam kojim se kontrolira višestruko prebrojavanje istih grla. Ovakav način prebrojavanja divljači prvi put je proveden tokom proljeća 1988. god. u ograđenim uzgajalištima kojim gospodari Š. G. Sisak. Veličina ovih uzgajališta je od 300 do oko 1000 ha, a smještena su dijelom u području brdskog masiva Šamarice, a dijelom u nizinama uz rijeku Savu. Vrste divljači čija grla su prebrojavana su: srneća i jelenska divljač (uključujući jelena lopatara) i divlje svinje. Ovaj postupak prebrojavanja pogodna je uglavnom za prebrojavanje krupnijih vrsta divljači, dok pri prebrojava» nju sitnijih vrsta i pernate divljači (zečeva, fazana) postoji mogućnost stanovite pogreške. Petar Vrgoč, dipl. inž., 51511 Malinska |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
POSTUPAK RADA Ovaj jednostavan postupak baziran je na slijedećem načelu. Ukoliko imamo omeđenu površinu (si. 1) u kojoj se slobodno i nepredvidivo kreće točka Tj tad dužina (a) na svom putu od pozicije A do pozicije B može biti presječena od slobodne pokretne točke samo neparan broj puta. Ovi susreti dužine (a) i slobodne pokretne točke Ti mogu se desiti jedino na dva načina: omeđena Dovrši na P Slika 1. 1. način: da točka Tj dolazi iz smjera 1 u susret dužini (a) te da ju presiječe (označimo broj ovakvih prelaza; P^+)). 2. način: da se točka Tj pošto je već jednom presjekla dužinu (a) vraća te da dolazeći iz smjera 2 ponovo presječe dužinu (a), (označimo broj ovakvih prelaza; Pf(—). U drugom slučaju obzirom da se dužina (a) kreće sve do krajnje pozicije B pokretna točka Ts mora još jedanput presjeći dužinu (a) te ostati iza dužine (a) u omeđenoj površini (dakle može ju presjeći samo neparan broj puta). Tako jednostavnom matematikom: p.(+) _ Pj(-) = i ustanovili smo da unutar omeđene površine imamo samo jednu točku. Ako se umjesto jedne točke, po površini giba n točaka, tada je: I (P;( + ) — P;(-) = ] i = l odnosno: n n IP(-!)_IPH = r i=l i=l n 2 P(+) == ukupan zbroj prelaza na 1. način i = l |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
v pi—) — ukupan zbroj prelaza na 2. način Ukoliko napravimo slijedeću analogiju: — omeđena površina = ograđeno lovište (tzv. gater), — dužina (a) = vizura brojača koji se kreće putem od A do B, — točke Ti, Ta, T5,.. Tn = nepoznati broj grla divljači koja se kreće unutar ograđene površine, tada možemo pristupiti primjeni opisanog prilikom prebrojavanja divljači koja obitava u zagrađenoj površini. SI. 2. prikazuje shemu rasporeda brojača u zagrađenoj površini na početku prebrojavanja (brojači = točke 1 do 5) i na kraju prebrojavanja (brojači = točke 1´ do 5´). Linije između brojačkih crtkanih i necrtkanih pozicija (1 do 5 i 1´ do 5´) predstavljaju puteve koje brojači tokom prebrojavanja trebaju prijeći polazeći istovremeno, a točke Ti, Tž, T3,... T„ predstavljaju grla divljači čiji broj tijekom prebrojavanja treba ustanoviti. Slika 2. Ukoliko svaki od brojača tijekom prelaza kompletnog puta prati samo liniju (vizuru) do svog prvog lijevog susjednog brojača te bilježi broj grla |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
koji će tu vizuru presjeći dolazeći u susret uz predznak (+), a broj grla koja će tu istu vizuru presjeći dolazeći s leđa uz predznak (—) tada će suma svih pozitivnih prijelaza P(+) (svih brojača) umanjena za sumu svih negativnih prijelaza P(—) (također svih brojača) predstavljati točan broj grla u ograđenoj površini. Kako se brojačka linija (svi brojači ukupno) može sresti na svom putu od početka (pozicije 1 do 5) do kraja (pozicije 1" do 5´) samo neparan broj putas pojedinim grlom divljači tako je moguće izbjeći mogućnost da se neka grla prebroje više puta definirajući prijelaze iz različitih smjerova različitim predznakom (+ ili —). Za bolje razumijevanje ovaj postupak najbolje je simulirati ovakvo prebrojavanje na papiru ili u sobi (dvorištu) uz učešće potencijalnih brojača. DISKUSIJA Praktična primjena ovog postupka pri prebrojavanju Prije svega potrebno je ustanoviti broj potrebnih brojača. U tu svrhu treba uzeti u obzir: 1. dužinu brojačke linije u trenutku kad je ona najduža (što ovisi o obliku i veličini površine na kojoj se vrši prebrojavanje); 2. najveću udaljenost pri kojoj je moguće ostvariti optičku vidljivost između dva brojača cijelo vrijeme prebrojavanja (ukoliko ovaj uvjet postojanja optičke vidljivosti nije ostvaren tada postupak nema smisla) što ovisi o abundaciji i konfiguraciji površine na kojoj se vrši prebrojavanje. Nadalje, potrebno je prikupiti brojače te im objasniti zadatak. Iz iskustva autor preporučuje da se ne pristupa prebrojavanju bez prethodnog simuliranja prebrojavanja kojim će se dobiti točni rezultati. Naime brojači teško shvate da npr. ne smiju registrirati divljač sa desne strane i si. Nadalje, da bi brojači bili što bolje koncentrirani na svoj zadatak autor preporučuje izradu tvrđih naslonjača za manual od daske ili tvrdog papira formata A-5. Olovka ukoliko je špagom vezana za naslonjač neće moći biti izgubljena tokom provlačenja brojača kroz grmlje. Manual neka bude komad čistog papira A-5 formata koji je okomitom crtom podijeljen na dva dijela. Brojaču je potrebno objasniti da dok gleda lijevo prateći vizuru do svog prvog lijevog susjeda bilježi u desnu polovinu manuala grla koja dolaze sprijedi (sada njemu s desne strane glede da je okrenut lijevo), a grla koja dolaze s leđa u lijevu stranu manuala. Ukoliko je manual zalijepljen na naslonjač još će posao biti lakši. Ovisno o dužini brojačke linije te mogućih situacija na terenu poželjno je odrediti jednog ili više koordinatora prebrojavanja. Ukoliko je potreban samo jedan koordinator neka to bude krajnji desni brojač, koji će imati zadatak da cijelo vrijeme prebrojavanja prati vizuru sa svoje desne strane (dakle do ograde gatera) i vizuru do svog prvog lijevog susjednog brojača. Naravno ovaj koordinator mora adekvatno registrirati prijelaze grla divljači s obje strane. Njegov zadatak kao koordinatora je praćenje i održavanje |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 73 <-- 73 --> PDF |
adekvatne udaljenosti sa lijeve i desne strane kako bi uvjet optičke vidljivosti bio ostvaren, te reguliranje brzine kretanja brojača. Što se brojačka linija sporije kreće to je prebrojavana divljač manje uplašena čime se omogućuje bolji kvalitet prebrojavanja. Svi ostali brojači također imaju zadatak da paze da ovaj uvjet bude ostvaren te da dovikivanjem (prilikom prebrojavanja) upozoravaju jedan drugoga o dobrom smjeru kretanja kako bi se povoljna udaljenost između brojača održala cijelo vrijeme. Prilikom prve primjene ovog postupka autor je najviše bio zabrinut zbog mogućnosti neostvarivanja uvjeta postojanja optičke vidljivosti između dvojice brojača tijekom cijelog prebrojavanja. Pokazalo se da brojači veoma lako korigiraju jedan drugog te da ovaj uvjet optičke vidljivosti biva lako ostvaren ukoliko je broj brojača dobro isplaniran. Veći problem predstavljala je adekvatna priprema brojača u koju možemo biti sigurni tek poslije simuliranja prebrojavanja kako je ranije opi sano. Često je potrebno prilikom ovakvog prebrojavanja ustanoviti distribuciju dobnih razreda odnosno distribuciju kvalitete trofeja kao i distribuciju spolova cijele prebrojavane populacije. U tom slučaju najpogodnije je formirati nekoliko (zbog funkcionalnosti što je moguće manje) karakterističnih varijabli izmjerom kojih se mogu dobiti pouzdani parametri koji definiraju populaciju. Naravno formiranje varijable moraju dobiti svoje mjesto i na lijevoj i na desnoj strani manuala (+ ili — predznak). Naprimjer odvojenim registriranjem košuta, telića i ostalih moguće je definirati distribuciju kvalitete populacije jelenske divljači (pogotovo će to biti točno ukoliko se uzme u obzir evidencija odstrela i starost populacije). Još je potrebno napomenuti da je u slučaju prisustva manje površine sa slabom vidljivosti moguće angažirati dodatne brojače. Ovi dodatni brojači raspoređuju se uz ovu površinu sa slabijom vidljivosti te miruju (ne registriraju prijelaze divljači) sve dok ostali brojači ne dođu u istu liniju sa njima (vidi si. 2). Potom prebrojavanje nastavljaju svi zajedno na već opisani način. ZAKLJUČAK 1. Izloženi postupak prebrojavanja divljači veoma je pogodan za prebrojavanje u zagrađenim površinama i to krupnijih vrsta divljači kao što su: jelenska i srneća divljač i divlje svinje. 2. Primjenom ovog postupka moguće je postići 100ü/o točnost u pogledu brojnog stanja prebrojavane divljači kao i u pogledu definiranja kvalitete prebrojavane populacije. 3. Postupak je jeftin i lako i brzo se provodi. 4. Postupak nudi mogućnost kontroliranja kretanja tjeranjem poplašene divljači što može donijeti spoznaje primjenjive pri izlovu divljači. LITERATURA Prilikom sastavljanja ovog rukopisa nije korištena nikakva literatura. (Obrađena metoda prebrojavanja divljači zasniva se na originalnoj ideji autora.) |
ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Possibility for Counting Game Head in fenced Breeding Farms Summary Exact number of a large game head which dwell in fenced breeding farms is very important for good management. By usual way of counting large game head it is possible to make certain mistake because of great possibility of counting the same head two or more times. By using here described method for counting such mistake is impossible to be made because the method contains simple principle which controls counting two or more times the same head. The method is tested on counting large game head at fenced breeding farms from 750 acres (300 ha) to 2470 acres (1000 ha) of size and it is applied on counting the head of the deer and roe game and boar game. By using this method it is possible to reach 100V» punctuality (accuracy) in view of exact number of the head and in view of defining quality of counted population. The method is very cheap and it is very easy to apply. Tj moves inside the enclosed area (P) haphazardly (Graph 1). Line (a) goes from the point A to the point B. During that action T( crosses the line from its left on to its right side and the other way around. If the amount of crossings- ower of Tj from the left side onto the right is marked as P^+J and amount of of crossings-ower in the opposite direction is marked as P;(—), then; p.(+) _ p.(-) = i By this simple calculation is found out that inside the enclosed area (P) there is only one dot. If there moves the unknown amount of dots (n) in that case; v (p.(+)_p.(-)) = n If the dot represents game head, the (P) area stands for fenced breading farm, part of the (a) line within this area represents the vision range (line) of the man counting the game head. Thus by the finaly inserted formula there is given the way of counting of the game head on that area. As it is ilustrated (Graph 2) five counters move from positons 1 to 5 to the positons 1´ to 5´. On its ways, during the counting, ewery counter registrates the amount of the crossings-ower by paying attention to the short sighting line betwen his own position to the first left neighbouring counter. The number of neded counters is found out according to the visibility of the area (which depends on abundance of shurbs and trees). Key words : counting game heads, fenced breeding farm, punctuality (accuracy) |