DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 35 <-- 35 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI — PROFESSIONAL PAPERS UDK 630*95 »31« šum. list CXVI (1992) 141 ŠUME MACELJSKE GORE PREMA GOSPODARSKIM OSNOVAMA OD 1888. DO 1986. GODINE Drago MAJER* SAŽETAK: Za današnju gospodarsku jedinicu Macelj, Šumarija Krapina, od unazad stotinu godina do danas izrađeno je deset gospodarskih osnova, šest do 1945. godine a četiri od tada do 1986. Kako je do nacionalizacije šumskog posjeda 1947. godine bilo petposjednika maceljskih šuma, to su i osnove rađene za svakogšumoposjednika posebno. Nakon nacionalizacije sve maceljske šume obuhvaćene su jednom gospodarskom osnovom tj. jednom gospodarskom jedinicom. Tijekom minulog stoljeća struktura sastojina po vrstama drveća nije se u većoj mjeri mijenjala te je ovdjeprikazujemo prema stanju 1986. godine. Te godine sastav po vrstama drveća bio je: bukva 5/0/», hrast 9°/a, jela 29°l», smreka 7°lo i razne listiće 5«/» uz nešto bora i duglazije. U tom razdobljunije bilo većih promjena u masi pa je dobro ilustrirana prosječnadrvna masa po ha od 1957. do 1986. godine. 1957. godine ona jeiznosila 214 m3 a 1986. godine 262 m3 uz opadanje mase jelovinezbog sušenja. UVOD Gospodarska jedinica Macelj nalazi se u sjeverozapadnom dijelu općine i Šumarije Krapina na istoimenoj gori i granično je područje spram Slovenije. Hrbat se proteže od jugozapada prema sjeveroistoku s maksimalnom visinom od cea 700 m nad morem. Prema Bertović-Lovriću 1985.1 vegetacijska pripadnost nižih dijelova je mediteroanoidnom području hrasta bjeloduha i lipe (Tilio — Qurcetum dalechampii) a više zone subomontanom potpojasu područja gorske bukove šume (Lamio orvale fagetum). Prometno je dobro povezan cestom i željezničkom prugom Krapina—Logatec te magistralnom cestom Krapina—Maribor. Podno šume, u mjestu Đurmanec, nalazi se i pilana. Prije nacionalizacije 1947. godine prema zemljišno-knjižnom upisu vlasnici maceljskih šuma bili su: 1. Barun Ottenfels 760,56 ha, 2. Filipa Deutscha sinovi 611,62 ha, 3. Krapinska tvornica pokućstva 906,46 ha, * Drago Majer, dipl. inž. šum u m., N. Katunare 13, 51000 Rijeka 1 Šumarska enciklopedija, II. izdanje, sv. 3. Vegetacijska karta SR Hrvatske. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 36 <-- 36 --> PDF |
4. Trgovište Krapina 363,30 ha, 5. Privremena državna uprava ekspropropriiranih šuma za objekt Kal« 269,12 ha. Svega 2.911,06 ha. Od prijeratnih gospodarskih osnova u Šumariji Krapina nalaze se osnove Općine Krapina, Privremene državne uprave ekspropriiranih šuma, Filipa Deutscha sinovi i Krapinske tvornice pokućstva. ŠUMSKI POSJED TRGOVAŠTI KRAPINA Mjesto Krapina bilo je do 1918. godine »slobodno i kraljevsko poveljno trgovište« i kao takovome je kralj Ferdinand 1608. godine dodijelio šumski posjed od 363,30 ha (627,38 kat. rali). Prema odredbi »Privremene naredbe o upravi, gospodarenju i uživanju općinskih šuma u kraljevinama Hrvatske i Slavonije« od 4. ožujka 1871. godine šumski posjed Trgovišta Krapine obuhvaćen je jednim šumsko-upravnim kotarom — Šumarijom Krapina osnovane 1872. godine.2 Od tada do 1945. godine bile su izrađene dvije gospodarske osnove, prva 1888. a druga 1930. godine. Po gospodarskoj osnovi iz 1888. godine ukupna drvna masa iznosila je 50 668 m3 odnosno po ha prosječno 148 m3; za prvo desetgodište, 1888. — 1898, uz 80-godišnju ophodnju određen je etat sa 16 342 m3 na površini 41 ha!; gojidbenom osnovom određena je sadnja hrastovog žira na površini 6,38 ha. Kako je Zagorje vinorodni kraj, to je i potražnja vinogradskog kolja bila velika. Stoga je zastupstvo Trgovišta Krapine na sjednici održanoj 5. lipnja 1901. godine odlučilo osnovati bagremik s ophodnjom od četiri godine. U tu svrhu namijenjena je površina od 6,86 ha (12 kat. rali) u šumskim predjelima Jelovica — Vugrovo i Pod gorom. Površine su bile obrale slabom sastojinom što svjedoči i posječena drvna masa prije sadnje od svega 310 m:;. Sadnja je bila predviđena u roku od četiri godine s 9—13500 biljaka po ha uz trošak 157 Kruna po ha. Na prijedlog kotarskog šumara Milan a Ž i- brat a za podizanje bagremovog kolosjeka u predjelima Jelovica i Žutica namjenjuje se daljnjih 7 ha. Žibrat je odredio osmogodišnju ophodnju s 8000 kolaca godišnje. Prodaja kolja obavljala se dražbom s iskliničnom (početnom) cijenom 3 filira po kolcu. Drugu osnovu izradio je inž. Rudolf Kolibaš 1930. godine. Po toj osnovi drvna masa utvrđena je sa 72.588 m3 ili 203 nr ha. Kolibaš je sastojine svrstao u četiri gospodarske jedinice: I. bukove sastojine (91%) s primjesom jele (9%) i oplodnom sječom u 80-godišnjoj ophodnji; II. gospodarska jedinica obuhvaćala je sastojine bukve s hrastom kitnjakom (bjeloduhom po Bertović-Lovriću) s primjesom jele u omjeru 92:8, oplodna sječa i 100-godišnja ophodnja; u III. gospodarsku jedinicu svrstan je bagremov kolosjek s ophodnjom od 4 godine, a u IV. pretežno hrastove sastojine sa cerom, 100-godišnjom ophodnjom i oplodinom sječom. 2 Današnja Šumarija nije nasljednica te Šumarije, jer je u međuvremenu od 1945. godine jedno vrijeme sa šumama Krapine gospodario Kotarski narodnooslobodilački odbor Krapina. 3 Površina u gospodarskim osnovama do 1930. godine iskazane su u katastarskim ralima (jutrima) koje su za ovaj prikaz preračunate u ha. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 37 <-- 37 --> PDF |
EKSPROPRIIRANA ŠUMA »KAL« Po Zakonu o agrarnoj reformi iz 1931. godine za obskrbu stanovništva (sela) drvom u koliko nisu imala drugih ili dostatnih površina šuma od ekspropiranih šuma veleposjednika dodijeljene su određene površine. U tadanjem kotaru Krapina za sela Donje i Gornje Jelenje, Brdo, Ravnisko i Jurmanec od vlastelinstva Trakošćan (grofa Draškovića) dodjeljena je površina od 269 ha na krajnjem sjeveroistoku gore Macelj u predjelu Kal. Za gospodarenje tako ekspropriranim šumama osnivale su se privremene državne uprave. Po gospodarskoj osnovi, koju je 1940. godine izradio inž. Zaharij e Babić , ukupna drvna masa utvrđena je sa 71768 m3 ili s 267 m:l/ha. Sastojine su bile mješovite, gospodarenje preborno s ophodnjicom 20 godina time da se teži omjeru vrsta bukva : hrast : jela = 50 : 25 : 25. Godišnji etat propisan je s 1 307 m3. ŠUMSKI POSJED KRAPINSKE TVORNICE NAMJEŠTAJA Ovaj šumski posjed nalazi se na području poreznih općina Đurmanec i Hlevnica. Krapinska tvornica pokućstva kupila ga je od kneza Windischgrätza 1924. godine za 3,350,840 Dinara. Knez Windischgrätz pak kupio je taj posjed 1859. godine iz stečajne mase grofa Festetića s naznačenom površinom 1780 kat. rali i 1343 četv. hvata. Prvo omeđašenje posjeda izvršeno je 1864/65. godine prigodom katastarskog premjera: tada je izrađena i prva gospodarsko osnova. Druga osnova datira iz 1908. godine a izradilo ju je kneževo Ravnateljstvo dobara u Heilingenu. Osnovu je odobrio upravni odbor Varaždinske županije na osnovu Naredbe Kr. hrv.-slav. zemaljske vlade. Odjel unutarnjih poslova br. 63.743/1908. Osnovom je utvrđeno 998,26 ha plodnog tla a cijela šuma razdijeljena je na 42 odjela s 269 izlučenih odsjeka. Drvna masa pomoću pokusnih ploha procijenjena je na 169.616 m3 ili prosječno 170 m3/ha s godišnjim prirastom od 2.401 m! ili 2,41 m3 ha. Omjer vrsta u cijeloj gospodarskoj jedinici bio je bukva : hrast: jela : smreka = 53 : 22 : 18 : 7. Dobna struktura sastojina bila je: dobni razred I II III IV V VI % 6,2 20,7 24.5 27,2 21,4 Iskorišćivanje je bilo propisano oplodnom sječom s prosječnim godišnjim etatom za prvo uređajno razdoblje (od 1908. do 1928) glavnog prihoda 2.800 m:l i prethodnog 964 m:l na prosječnoj površini 25 ha. Propisano je popunjavanje na prosječnoj godišnjoj površini 3,54 ha sjetvom jelovog sjemena i sadnjom biljaka smreke, hrasta i kestena. Drugu osnovu započeli su 1940. godine inž. Nikol a Šubert i (J.) Heckner a nastavio i dovršio inž. Zaharije Babić. Drvna masa utvrđena je klupiranjem svih stabala (417.248 stabala) sa 186.113 m3 ili 202 m3/ha prosječno; tečajni godišnji priprast utvrđen je 5,21 m3/ha. Struktura sastojin po vrstama drveća bila je: bukva : hrast : četinjače : razno = 60 : 15 : 25 : 2. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 38 <-- 38 --> PDF |
Propisi osnove: ophodnje 100 godina, sječa oplodna, zamjena smreke (zbog crvene truleži) arišem te povećanje udjela hrasta. Za prvo razdoblje, do 1949. godine, etat je određen s 2.564 m3 godišnje. U ovoj šumi Franjevački samostan u Krapini imao je pravo služnosti s masom 40 pr. met. ogrjevnog drva svake četvrte godine. Od prvotnog posjeda agrarnom reformom selima Lukovčak, Jezerišče, Hromec i Hlevnica dodjeljena je površina od 91 ha. Za ova posjed postoje i podaci o načinu korišćenja drva u XIX. stoljeću. Tako je od 1862. do 1864. godine izrađivana hrastova dužica i izvozila preko Trsta; pogodna stabla su birana po cijeloj površini šume. Kada je 1864. godine u Loogu, mjestu u Sloveniji — tada Štajerskoj — uz rub maceljske šume, podignuta tvornica stakla iz manjevrijednih bukovih stabala proizvodila se potaša. Nakon staklane podignuta je tvornica bukovog savijenog namještaja za koju su prebirom sječena odgovarajuća stabla. Tvornica je radila do 1897. godine. MACELJSKI POSJED TVRTKE FILIPA DEUTSCHA SINOVI Tvrtka Filipa Deutscha sinovi kupila je ovaj 611,62 ha veliki posjed 1907. godine od udovice šumara Zlocha za 150.000Kruna. I ta je šuma prije bila dio posjeda grofova Festetić, pa je otuda bila opterećena služnosti Franjevačkog samostana u Krapini sa 120 pr. met. ogrjevnog drva svake treće godine. Prvi podaci o drvnoj masi ovog posjeda potječu iz 1908. godine. Tada su klupirana sva stabla i to jelova s promjerom iznad 22 cm a bukova i hrastova iznad 26 cm prsnog promjera. U svemu bilo je 87.055 stabala s masom od 136.524 m:1 ili 223 m´/ha. Prema gospodarskoj osnovi, koju je 1930. godine izradio Barto l Pleško , klupiranjem svih stabala preko 22 cm prsnog promjera utvrđena je drvna masa sa 231.255 m1 ili 366 m:!/ha prosječno. Omjer smjese bio je bukva 0,5 — hrast 0,25 — crnogorice 0,25. Prosječni godišnji prirast uz 80-godišnju ophodnju i III. bonitetini razred izračunat je s 5,67 nr ha. Normalna drvna masa za cijelu šumu utvrđena je sa 152.453 m:i, dakle zbiljna drvna masa bila je za cea 78.000 m3 veća od normale! Reviziju osnove iz 1930. godine proveo je također Pleško 1939. godine. Revizijom cjelokupni posjed razvrstao je u dvije gospodarske jedinice s tri sjekoreda. U sjekoredima »A« i »B« propisana je oplodna sječa u 100-godišnoj ophodnji, a u sjekoredu »C« preborna sječa uz ophodnjicu 35 godina. Osnova predviđa da će u starosti od 100 godina stabla hrasta postići prosječni prsni promjer 45 cm. bukva 36 cm i jele 47,5 cm. Kako je zbiljna drvna zaliha utvrđena s 247.501 m:l a normalna s 205.702 m3 ili 315 m:i/ha, to je za prvo desetgodište utvrđen etat s 11.746 m3 prosječno godišnje. Uzgojni radovi propisani su s osam ha godišnje uz trošak 29.615 dinara. GOSPODARSKE OSNOVE POSLIJE 1945. GODINE Prva gospodarska osnova za šumski kompleks Maceljske gore kao gospodarske jedinice »Macelj« u sastavu Šumsko-gospodarskog područja »Ivan |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 39 <-- 39 --> PDF |
čiča« izrađena je 1957. godine. Slijede revizije ili izrade novih gospodarskih osnova 1964, 1974. i 1986. godine. Gospodarska osnova iz 1957. godine U gospodarskoj osnovi iz 1957. godine iskazana je ukupna površina s 3.006,50 ha od čega je 2.994,61 ha obrasla površina, 5,33 ha neobrasla i 6,56 ha neplodna. Odnos vrsta drveća bio je: bukva 39,7%, hrast 12,9%, OTL´´ 6,6%, jela i smreka 40,6% te bor i ariš 0%. Površina mješovitih sastojina iznosila je 2.756,45 ha a čistih 238,18 ha. Drvna masa jednodobnih sastojina utvrđena je sa 147.927 m3 ili prosječno 164 m´/ha. Normalna drvna zaliha (za bonitet II/III) obračunata je s 271 m´/ha; tekući prirast utvrđen je sa 6,0 rh´/ha a normalni 8,2 m:!/ha. Ophodnja je propisana sa 120 godina sječa oplodna. Drvna masa prebornih sastojina utvrđena je sa 494.223 m:l ili prosječno po hektaru 237 m:1. Sastojine su mješovite s omjerom vrsta jela i smreka 46,8%, bukva i OTL 45,9% te hrast 7,3%. Normalna zaliha izračunata je s 331 nr/ha, normalni tečajni prirast 6,6 m3/ha zbiljskog prirasta. Gospodarska osnova iz 1964. godine U tijeku realizacije gospodarske osnove iz 1957. godine nastupilo je jače sušenje jele (tada još nepoznatog uzroka) s posljedicom poremetnje izvršenja gospodarske osnove. Stanje sastojina 1963. godine ispitivala je posebna stručna komisija, koja je zaključila »da radi neadekvatne podjele šume na jednodobne i preborne sastojine, premalog intenziteta izručenja sastojina, u smislu Uputstva 1948/49. godine, radi čega nisu propisane smjernice gospodarenja pouzdane, a visina prirasta prenisko procjenjena, to se izrađena osnova ne može smatrati uređaj nim elaboratom I. reda, već samo kao revizija dugoročne osnove sječa.« Na osnovu ovoga nalaza i prijedloga komisije 1964. godine radi se nova gospodarska osnova. Osnova iz 1964. godine iskazuje ukupnu površinu 3.042,34 ha a obrasle je 3.010,38 ha. Preborne sastojine zauzimaju 2.060,05 ha ili 68,4% a jednodobne 950,33 ha ili 31,6% tj. gotovo obratno nego je zapisano u osnovi iz 1957. godine. Unutarnja podjela na 51 odjel ostala je nepromijenjena ali je broj odsjeka od 174 1957. godine povećan na 278, dakle izlučenja odsjeka bilo je detaljnije nego 1964. godine ali isto tako i zbog promjena pojedinih dijelova sastojina radi sječe, sušenja i drugih uzroka. Drvna masa jednodobnih sastojina procjenjena je na 686.310 m1 ili 228 m3/ha a u sastavu po vrstama drveća bukva 41,1%, jela 34,1%, hrast 13,8%, OLT, ML i razne četinjače 11%. Normalna drvna zaliha obračunata je s 316 m:J/ha i prosječnim prirastom 6,4 m:!/ha prema 3,6 m´/ha zbiljnog prirasta. ´´ OTL — ostale tvrde listače, ML — meke listače, OČ — ostale četinjače. 145 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 40 <-- 40 --> PDF |
Gospodarenje je propisano oplodnom sječom s ophodnjama za bukva 100 godina, sa srednjim pp stabala 40—50 cm, hrast 100—120 godina, već prema bonitetu staništa, jela i smreka 80 godina, za jelu radi pojave kružljivosti, a smreke radi pojave crvene truleži. Drvna masa prebornih sastojina procjenjena je na 500.000 m1 ili 242 m;i/ha i s godišnjim prirastom 5,44 m:!, od čega jele 3,06 m3 a bukve 2,38 m3. Uz omjer smjese bukva : jela = 50 : 50 normala za jelu iznosi 218 m´/ha a za bukvu 137 m3/ha ili ukupno 355 m3/ha. Ophodnjica je propisana s 10 godina; prosječni intenzitet sječe za jelu određen je sa 16,6% a za bukvu 19,7% ili prosječno za obje vrste 18%. Osnova je propisala za period 1965/74. godine pošumljavanje na površini 176,95 ha. Ova se gospodarska osnova još manje pokazala odgovarajućom nego ona iz 1957. godine. Poremećaji su nastali zbog intenziteta sječa i intenziteta sušenja jele, koji je dosegao 6% drvne mase. Uočeno je, da se sušenje jele ne može suzbiti nekim kemijskim sredstvima, već samo biološkim odnosno promjenom načina gospodarenja tj. za cijelu gospodarsku jedinicu uvesti oplodnu sječu. Prema preporuci Šumarskog instituta (Inž. J. Š a f ara) treba smanjiti udio jele u korist listača. Stoga je osnova 1971. godine stavljena van snage i do 1974. godine primijenjuju se godišnji planovi gospodarenja. GOSPODARSKA OSNOVA IZ 1974. GODINE U gospodarskoj osnovi iz 1974. godine ukupna površina iskazana je s 3.058,92 ha kao posljedica povećanja gospodarske jedinice priključenja 16,58 ha posjeda bivše plemenske zajednice. Drvna masa iskazana je sa 726.326 m:) ili 240 m3/ha u sastavu bukva : hrast: OTL i ML : jela : smreka i OC = 42,8 : 15,2 : 7,7 : 30,3 : 4 U ovoj osnovi iskazana je dobna struktura za obraslih 3.031,39 ha u omjerima I — III dobni razred 14,7% IV dobni razred 24,7% V dobni razred 53,7% VI dobni razred 6,7% U ovoj osnovi sastojine su svrstane u uređajne razrede: Uređajni razred A — pretežno čiste bukove sastojine na površini 599,97 ha i uglavnom čiste sastojine; ukupna drvna masa 111.020 m;! ili po ha 185 m3 s prirastom od 2.417 m:l ili 4,0 m3/ha, najzastupljeniji su V. i VI. dobni razred (s 50%), ophodnja 100 godina i oplodna sječa. Uređajni razred B — površine 1.875,81 ha — mješovite bukovo-jelove sastojine drvne mase 260 m3/ha i prirastom 5,06 m3/ha; prosječna sta 146 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 41 <-- 41 --> PDF |
rost 83 godine sa stablima jele starim i do 115 godina; sječa skupi nasto-oplodna. Uređajni razred C — površine 170,55 ha obuhvaća sastojine smreke, ariša, bora i duglazije; drvna masa 211 nr ha i prirastom 4,48 m3/ha; ophodnja 80 godina, čista sječa i umjetno pošumljavanje sječina. Uređajni razred D — površine 292,62 ha — sastojine hrasta kitnjaka mase 239 m:!/ha, prosječna starost 80 godina, ophodnja 120 godina i pomlađivanje oplodnom sječom. Uređajni razred E — površine 92,44 ha — zaštitne šume, uključivo i park šuma Loborščak, prosječne starosti 76 godina. Drvna masa 223 m3/ha ali koristiti se (sjeći) mogu samo izvale, vjetrolonh, sušći i si. Etat glavnog prihoda propisan je s prosječno godišnje 12.404 m3 od čega 11.410 m! iz drvne zalihe a 994 m;i iz prirasta, što u odnosu na ukupnu drvnu masu iznosi 1,57%. Od ukupnog etata otpada 51% na bukvu, 8%, na hrast, 5% na OTL i ML, 29%na jelu, 7% na smreku i 58 m3 na ostale četinjače. Etat prethodnog prihoda određen je s 2.781 m3 prosječno godišnje time da u sastojinama starosti iznad 2/3 ophodnje nema proreda. Realizacijom ove osnove, između 1975/82. godine, utvrđena su znatna odstupanja od propisa osnove iz 1974. godine zbog znatnih šteta od ledoloma, snjegoloma i sušenje jela u masi preko 15.000 m3 vanrednog prihoda, zatim zbog prijelaza prebornog gospodarenja na skupinasto-oplodnu sječu s podmladnim razdobljem od 40 godina pojavio se kvalitetan podmladak u sastojinama predviđenim za sječu u 1/2 polurazdoblju pa se tako oštećene sastojine iskoristile u I/l razdoblju. Sušenje jele narušen je omjer smjese bukva-jela i preborna struktura (2:3:5) tankih, srednjih i krupnih stabala te jer su odsjeci (40—50 ha) zbog heterogene strukture bili prevelike što je onemogućavala provedbe skupinasto-oplodne sječe revidiran je etat iz osnove 1975. godine smanjenjem glavnog prihoda na 7.990 m3 a povećanjem prethodnog na 6.923 m:i, uglavnom slučajnih prihoda — vjetroi ledeloma uz gospodarenje po godišnjim planovima sječe do izrade nove gospodarske obnove 1984. godine. GOSPODARSKA OSNOVA IZ 1986. GODINE U gospodarskoj osnovi iz 1986. godine ukupna površina gospodarske jedinice iskazana je s 3.017,06 ha, od toga je 19,83 ha neobraslih a 32,00 ha neplodnih površina. Ukupna drvna masa iskazana je ss 789.127 m:! s udjelom pojedinih vrsta: bukva : hrast : grab : OTL : ML : jela : smreka : OČ = = 49,6 : 16,6 : 3,6 : 3,8 : 0,4 : 22,8 : 2,8 : 0,6 Od 1964. do 1986. godine udio četinjača povećan je sa 61,9%, na 73,8% (bukve od 41,1 na 49,4%, a hrasta od 13,8 na 16,6%) a četinjača smanjen od 38,1 na 26,2% odnosno jele od 34,1 na 22,8% kao posljedica sušenja. Struktura gospodarske jedinice 1986. godine po dobnim razredima bila je: 147 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 42 <-- 42 --> PDF |
razred J H III IV V VI VII Svega ha 334,52 120,08 234,28 248,55 1278,32 786,90 —14,4 3.017,06 Po površini /i 11,0 4,0 7,8 8,2 42,6 26,0 0,4 100 m5 — 18.908 51.181 68.358 414.151 231.775 4.454 789.127 Po masi A 2.4 6,5 8,7 52,5 29,3 0,6 100 Uređajni razredi određeni su prema »Pravilniku o načinu izrade šumskogospodarskih osnova područja gospodarenja, osnova gospodarenja gospodarskim jedinicama i programa za gospodarenje šumama« od 19. veljače 1981. (Narodne novine br. 19/1981)"´ kako slijedi: Uređajni OphodPovrDrvna masa m3 Prirast m3 Srednja razred nja šina ha ukupna po ha ukupni po ha »/ god. starost iela-bukva 100 1.750 518.772 296 10.624 6,07 2,06 90,5 bukva iz sj. 100 584 124.121 219 2.822 4,83 2,27 52,4 hrast iz sj. 120 420 117.005 278 2.430 5,78 2,07 86,8 grab 80 14 1.922 142 65 4,80 3,40 50,0 smreka 80 215 16.023 75 664 3,10 4,12 21,2 bor 80 3 458 146 23 7,34 5,02 30,0 duglazija 80 5 — — — — — 1,0 Sveg a — 2.991 778.301 260 16.628 5,55 2,13 79,4 Ovi podaci odnose se samo na gospodarske šume, a ne i one s posebnom namjenom. Površina šuma s posebnom namjenom iskazana je s 27,23 ha površine i drvnom masom od 10.826 m5 ili 413 nr/ha uz tečajni godišnji prirast 5,5 m:j/ha. Ukupni godišnji etat utvrđen je s prosječno 20.250 m1 od čega 17.780 m"´ glavnog a 2.470 m:l prethodnog prihoda. Od ukupne mase 54,5% otpada na bukovinu, 28,0% na jelovinu, 12,2% na hrastovinu a ostatak na ostale vrste. Za desetgodište 1987/1996. propisani su uzgojni radovi na 2.548,71 ha od čega prorede na 1.016,09 ha a redovna pošumljavanja i njega sastojina na 1.532,62 ha te 2,43 ha novog pošumljavanja (proširene biološke reprodukcije). ZAKLJUČNA RIJEČ Sastojine gospodarske jedinice Mecelj po vrsti drveća sastoje se od: bukva 44%, hrast 12,5%, razne tvrde i meke listače 6,5% i četinjače 37% time, da je 1986. godine udio jele bio 29% a ostalo bila je smreka te nešto bora i duglazije. Jela je autohotna a ostale četinjače su unijete već u prošlom stoljeću (bor i smreke) te u ovom (duglazija). Gospodarskom osnovom za šumu Krapinske 5 Prema odredbi u čl. 3. ovog Pravilnika za visoke šume »uređajni razred određuje se prema namjeni šume i glavnoj vrsti drveća na temelju koje se utvrđuje cilj gospodarenja, vrijeme ophodnje odnosno sječiva zrelosti, bez obzira, u kojem se omjeru nalazi glavna vrsta drveća u smjesi, kao i prema načinu postanka sastojine, a nakon što se utvrde ekološko-gospodarski tipovi i prema obrastu«. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 43 <-- 43 --> PDF |
tvornice pokućstva iz 1940. godine propisano je unošenje ariša, ali ga se spominje samo 1957. godine. Prema tome ariša je tako malo da nije kasnije ni registriran. Kao slika gospodarenja i postupaka sa sastojinama jedne gospodarske jedinice redovno se uzima prosječna drnva masa po ha i njena raspodjela po dobnim razredima. No to u svakom slučaju ne mora biti mjerodavno nego samo u slučaju zahtjeva stroge potrajnosti. Naime dobre mlade sastojine imat će manju drvnu masu od starijih ali one u perspektivi gospodarenja mogu biti bolje nego odrasle. Međutim ipak navodimo, da prosječna drvna masa i u predratnom i u poslijeratnom periodu pokazuje da se i o njenom prosjeku vodilo računa. Tako je u šumama Trgovišta Krapine prosječna drvna masa od 148 m:l/ha u 1988. godine povećana na 203 m:l/ha u 1930. godini; u šumama Windischgrätzta — Krapinske tvornice namještaja od 170 m´/ha 1908. godine povećana je na 202 rcr/ha 1940. godine a na posjedu Filipa Deutscha sinovi od 349 m´/ha 1908. godine na 315 m3/ha 1930. U poslijeratnom razdoblju prosjek drvne mase po ha iznosio je 1957. godine 214 m1, 1964. 228 m:i a 1986. godine 262 m3. Usporedba između predratnog i posljeratnog stanja za cijelu gospodarsku jedinicu nemoguće je, jer nedostaju podaci za b. posjed baruna Ottenfelsa površine 760,56 ha. U Maceljskoj gori, kako je naprijed navedeno, udio jele je u opadanju te je od 34% u 1964. godini pao na 29% u 1986. godini. To smanjuje udjela jele ne mora biti samo posljedica imisija (kiselih kiša) nego i u prirodnom njenom povlačenju. Na to nas upućuju rezultati istraživanja o udjelu pojedinih vrsta u prašumi Žofin (Češka) gdje je udio jele od natrag 500 godina od 50"„ pa ona 15% uz povećanje udjela smreke od 20 na 40% i bora od 18 na 20" i, dok je udio bukve ostao nepromijenjen.1´ Forests of the Maceljske Mountains according to the Management Plan from 1888 to 1986 Summary For the present Macelj Management Unit, Forest Office of Krapina, ten management plans have been drawn up during the last hundred years; six up to 1945 and four in the period from 1945 to 1986. As, prior to nationalization of the forest estate in 1947 there had been five owners of the Maceljske Forests, the plans were consequently worked out for each forest owner individually. Following nationalization all Maceljske Forests were encompassed by one management plan, i.e. one management unit. During the past century the composition of the stands by species has not changed to a great extent, thus, is is shown here in the condition it was in 1986. In that year the composition of the stands by species was as follows: Beech 5 P/o, Oak 9*/o Fir 29%, Spruce lak and miscellaneous broad- leaved species 5*Vo with some Pine and Douglas Fir. In that period there were no major changes in the volume of wood and therefore the average volume of wood per hectare is clearly presented from 1957 to 1986. In 1957 it amounted to 214 m:! an in 1986 262 m:i showing a decrease in firwood due to Fir dieback. 0 Vidi E. Prusa: Die beimischen und märischen Urwälder — Ihre Struktur und Ökologie. Šumarski list 1985, br. 11—12, str. 507. 149 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 44 <-- 44 --> PDF |
U NEKOLIKO REDAKA Prognoza za svjetsko drvno tržište 1992. godine nije ružičasta. Naime, od 1989. godine smanjila se svjetska potražnja rezane građe četinjača od 28,4 milijuna m:i na 21,4 mil. m:! a prema predviđanjima Međunarodne konferencije o rezanoj građi četinjača potražnja u 1992. godini mogla bi se povisiti eventualno samo za P/o. Stoga i glavne izvoznice ovog drvnog materijala Kanada, Švedska, Norveška, Finska smanjuju proizvodnju između 10 i 22%i (Kanada, npr., od 60,5 mil. m3 na 52,6 mil m:i, itd.). Cijena celuloze na svjetskom tržištu pala je od 800 USD na 500! Trupce četinjača pilane u Kanadi plaćaju cea 4.000 din, u Finskoj cea 5.000 din. a u Švedskoj cea 6.000 din. Švicarsk a je u svojim šumama 1990. godine iskoristila 6,251.000 m:! što je za 39,8%) više nego li se sjeklo 1985. do 1989. godine za koje petogodište godiš 1:!:; nji prosjek iznosi 4,470.000 m´ (u granicama od 4,116.000 m 1985. do 4,628.000 m1986. godine). Razlog tako povećanoj sječi u 1990. godini je u stradanju stabala u vremenskoj nepogodi u veljači 1990. godine (kada su u Švicarsku išli i naši radnici kako bi se što prije posjekla oštećena stabla kao mjera preventive od napada podkornjaka). Dodajmo, da je Švicarska zemlja pretežno šuma četinjača ariša, jele, smreke) te u ukupno iskorišćenoj masi sudjeluje sa cea 80%. Redovni etat, koji se ostvaruje na 1,2 milijuna ha šuma, ne može podmiriti domaće potrebe koje iznose cea 7,4 milijuna m3 pa se razlika podmiruje uglavnom u obliku polufabrikata te kartona i papira. O. Piškorić |