DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 27 <-- 27 --> PDF |
ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE NASTALE PRIJE 1848. GODINE Na te zajednice djeluje više ili manje razrješenje feudalnih odnosa, no one su ne stvaraju time, nego su stvorene prije, kao ostatak hrvatske plemenske (rodne) župe. Takvih plemićkih zemljišnih zajednica ima u nas u odnosu na ostale zemljišne zajednice veoma malo. Takve su bile turopoljska, novomarofska, križevačka i dr. Stare plemenske župe osnivaju se na krvnom srodstvu, a rjeđe na bratimstvu. Više rodova i bratstva živi u više zadruga u kojima živi više obitelji. Te plemićke i privilegirane općine imale su od starina zajedničke nekretnine koje su njeni članovi skupno uživali. Plemenita općina turopoljska bila je izvorno takva stara hrvatska plemenska župa, koja je kroz vjekove održala svoju neovisnost i staro pravo, izdržavši pritom najveća nasilja medvedgradskih gospodara i prisvajača grada Lukavca. Kako su turopoljski seljaci spadali uglavnom među plemiće s posjedom od jednog selišta, htjedoše ih velmože učiniti svojim kmetovima. Ti stalni sukobi trajali su sve do nagodbe u Požunu sa sigetskim junakom Nikolom Šubićem Zrinskim , kojom nagodbom su im potvrđena njihova stara prava. Tako je bilo sve do 1875., kada je preuređenjem sudstva i uprave nestalo i suda turopoljskih župana. Turopoljski župan ostao je virilnim članom Hrvatskog sabora i to je bila jedina javna ustanova koju su Turopoljci zadržali. Inače, župan te općine nije ništa drugo nego glavar (predsjednik) zemljišne zajednice, a općina turopoljska zajednica za koju je zbog njenih posebnosti izdan i poseban zakon. Iz plemićkih općina nastale su plemićke zemljišne zajednice. Dok je kod urbarskih zemljišnih zajednica za ovlašteničko urbarsko pravo bitna pripadnost seliškog posjeda, pripadnost dotične kuće, kod plemićkih zemljišnih zajednica ovlašteničko pravo spojeno je s vlasnošću dvornog mjesta na kome je bio podignut stari plemićki dvor. To ovlašteničko pravo mogao je uživati samo plemić, pa ako je u posjed ovlaštenoga dvornog mjesta došao neplemić (na primjer kupnjom), takvo ovlašteničko pravo ne može se izvršavati sve dok u posjed ponovo ne dođe plemić. To je određeno u pravilnicima općine Domagović (kotar Jastrebarsko, nekretnine 714 jutara) i zemljišne zajednice općine Lemeš (kotar Križevci, nekretnine 194 jutra). Tako je to bilo sve da 1921. godine kada je Vidovdanskim ustavom ukinuto to pravo: »Ne priznaje se plemstvo, ni titule, ni ikakva preimućstva po rođenju.« KRAJIŠKE ZEMLJIŠNE ZAJEDNICE Vojna krajina osnovana je za obranu od Turaka pa je toj vojnoj svrsi bilo sve ostalo podređeno, sva sudska i upravna vlast je u vojnim rukama. Tu nema vlastele, nego sva zemlja pripada državi koja je daje seljacima na uživanje kao naplatu za služenje u vojsci. Po temeljnom krajiškom zakonu od 7. VIII. 1807. godine nekretnine koje posjeduju krajišnici graničari u vlasništvu su države odnosno kralja, a korisnicima, ako ispunjavaju svoje dužnosti, pripada nasljedno pravo uživanja. Ukidanjem kmetstva 1848. po novom krajiškom zakonu od 7. V. 1850. krajišnici su postali vlasnici tog zemljišta i ukinute su rabote koje se dotada morali besplatno činiti, osim obaveze vojne dužnosti, pa doseljenici iz |