DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 132 <-- 132 --> PDF |
Dr. ZORISLAV KOVAČEVIC dipl. inž. šum. (1927—1991.) Dragi prijatelji, kolegice i kolege, Naša iskrena bol i tuga nadilazi snagu moje riječi i moje dužnosti da na ovom skupu Šumarskog instituta Jastrebarsko izrazim osjećaje našeg rastanka od dragog nam prijatelja i suradnika dr. Zorislava Kovačevića. 9. svibnja 1991. godine umro je i otišao na pokoj vječni dr, Zorislav Kovačević viši znanstveni suradnik našeg Instituta naglo shrvan neizlječivom bolešću, koju je s najvećom ljudskom hrabrošću do kraja života podnosio. Zorislav Kovačević rođen je 13. prosinca 1927. godine u Osijeku gdje je i završio osnovnu školu i gimnaziju. Diplomirao je na Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1956. godine, šumarski smjer i odmah se po stjecanju fakultetske diplome zaposlio u šumarskoj struci u Delnicama. Osnivanjem Šumskog gospodarstva Delnice (1960.) izabran je za rukovoditelja Odjela za pošumljivanje i melioraciju (kasnije Razvojno biološki odjel) i s te dužnosti dolazi 1968. godine u Šumarski institut. U Šumarskom institutu, u Odjelu za tipologiju šuma, bavi se znanstvenoistraživačkim radom u području ekonomike šumarstva sve do svoje prerane smrti. Magistrirao je u Zagrebu 1976. godine i doktorirao u Sarajevu 1988. godine iz područja ekonomike šumarstva. Radni vijek i djelo dr. Zorislava Kovačevića može se podijeliti u dva podjednako plodna dijela: rad u šumarskoj struci na području Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja, i znanstveno istraživački rad u našem Institutu. Iz njegova vrlo opsežnog, i u mnogome pionirskog rada u šumarskoj praksi, spomenut ću samo ono što je od posebne znanstvene i praktične važnosti za naše šumarstvo. Već na početku svoje službe u Delnicama dolazi Zorislav Kovačević do ispravnih i dalekosežnih spoznaja da se melioracije, rekonstrukcije i ukupno gospodarenje šumama Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja mora temeljiti na šumskim pokusima. Zato u suradnji sa ing. Josipom Šafarom izrađuje, a sa svojim suradnicima ostvaruje, veliki projekt šumskih pokusa sa 20 primjernih objekata i blizu 100 tretmana. Ciljevi toga rada bili su raznovrsni: — Obnoviti i podići biološki i proizvodni potencijal loše gospodarenih šuma jele i bukve; — Ustvrditi prikladnost četinjača brzog rasta (smreke, duglazije i dr.) za pošumljavanje slobodnih površina nastalih u oštećenim jelovim sastojinama (sušenjem) vjetroizvalama i čestim sanitarnim sječama; — Pretvorba degradiranih bukovih panjača u produktivnije kulture smreke; — Obnova sastojina jele i smreke sa nagomilanom prezrelom drvnom masom i slabog pomlađivanja; — Rekonstrukcija bukovih sastojina iz panja i sjemena loše kvalitete u mješovite kulture četinjača; |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 133 <-- 133 --> PDF |
— Pretvaranje makije u kulture borova za prioritetno korištenje u turizmu i rekreaciji. Obnovljene šume i podignute šumske kulture u predjelima Zvirja, Mlaka, Glavica, Vrbovska poljana, Resnjak, Jezera, Počivalnik, Kuželjska planina, Golik, Grič, Pintarica, Potočići, Tisovac, Dletvo, Lužina, Brgud i Punta križa, i kad nas ne bude, svjedočit će budućim generacijama o znanju, daru i marljivosti njihova uzgajivača. U uvjetima nesređenih društvenih prilika u kakvima smo živjeli, takvo je djelo mogla oživotvoriti samo svestrana izgrađena ličnost, nepokolebljiva u služenju svojoj šumarskoj struci, svom narodu i općem napretku. Svojim radom u šumama Gorskog kotara i Hrvatskog Primorja, ostavio je Zorislav Kovačević neizbrisiv trag i zauzeo istaknuto mjesto u duševnoj baštini Hrvatskog šumarstva. S golemim stručnim iskustvom i širokom općom kulturom dolazi Zorislav Kovačević 1968. godina na rad u Šumarski institut. Vodi ga želja da oproba snagu vlastita duha u hramu znanosti i još više doprinese našoj šumarskoj struci. Prihvaća nižu i nesigurniju Institutsku plaću i uključuje se u projekt tipoloških istraživanja šuma i šumskih staništa. Sve svoje snage poklanja ekonomskom aspektu identifikacije, klasifikacije i gospodarske primjene tipova šuma. U njegovim znanstvenim radovima po prvi se put u Jugoslavenskom prostoru iskazuju koncepcijske i metodološke smjernice ekonomske komponente tipoloških istraživanja šuma. Poučen bogatim iskustvom šumara praktičara, jasno uočava upotrebljive znanstvene probleme. U svojoj magistarskoj radnji po prvi je put kod nas na primjeru šumskog gospodarstva Gospić i na tipološkoj osnovi, analizirao odnose između zatečene i optimalne otvorenosti šuma. Krupan doprinos tipološkim istraživanjima šuma i racionalnom korištenju šumskih ekosistema u Hrvatskoj je di sertacija Zorislava Kovačevića. Cilj je istraživanja utvrditi vrijednost normalnih šuma konstruiranih za proizvodnju najveće drvne mase i alternativa u pojedinim ekološkim uvjetima konstruiranih za proizvodnju veće količine kvalitetnog drva. Smisao je disertacije da se u pojedinim ekološkim uvjetima utvrde najekonomičnije normale. Kovačevićeve ekonomske normale za jelove šume Gorskog kotara daju najkvalitetniju drvnu masu, imaju jače dimenzije sječive zrelosti i veću drvnu zalihu, pa zato otvaraju nove ekološke, tehnološke i ekonomske vidike u gospodarenju tim šumama. U Odjelu za tipologiju šuma našeg Instituta, dr. Zorislav Kovačević neprekidno se ističe pomnim traganjem za znanstvenom istinom. Njemu je strano izmišljanje teorija i površno ponavljanje drugih. Bio je odgovoran i temeljit u pisanju. Premda je iza sebe ostavio mnoge zapažene znanstvene »"adove, njegova prerana smrt odnijela je čitavo bogatstvo i- deja, podataka i nezavršenih rasprava, danas toliko potrebnih našoj šumarskoj struci. Dr. Zorislav Kovačević bio je jedan od pouzdanih stubova i neumornih graditelja našeg Odjela za tipologiju šuma. Njegovi pogledi i prijedlozi uvijek su bili usmjereni na što bolje i lakše oživotvorenje naših zajedničkih zadataka. U odnosima mlađih i starijih nije tražio uobičajne forme suradnje, već je uvijek zastupao uspostavljanje očinskog odnosa i nesebičnog pomaganja. Za druženja na terenskim istraživanjima bilo je prilike da upoznamo svo bogatstvo njegove ličnosti. Impresivno je djelovalo njegovo široko kulturno obzorje. Odlično je poznavao mnoga područja umjetnosti i drugih znanosti. U tom je bio izvor snage za njegovo uvijek vedro duševno raspoloženje. Kad sam ga za vrijeme terenskog rada na otoku Cresu prije 3 godine upitao kako tako lako podnosi nedaće vremena, odgovorio mi je ri 239 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 134 <-- 134 --> PDF |
ječima iz Biblije: »Ne silazi s križa pat- spodarenju šumama Gorskog kotara. Ponje svoje i dogodit će se čudo«. I zaista, tom je stigla tragična vijest — umro je njegov je »kredo« bio: »Ljudski je život dr. Zorislav Kovačević. Svi ostajemo nirad i trpnja«. Njegove ga duševne vrline jemi u tuzi. Uzalud se tješimo mislima nisu napuštale ni u najtežim trenucima velikog Matoša: »Od zipke pa do groba borbe s opakom bolešću. S pravom se tek kratak nam je put, tek tren je ljudmože reći da je do posljednjeg trenutka sko doba, sav život san i slut«. Zauvijek svog života bio s nama. Završavao je iz- nas je ostavio plemenit čovjek, drag i vješća za proteklo 5-godišnje razdoblje, pouzdan prijatelj, vrstan šumarski stručsređivao podatke za dovršena istraživa- njak i znanstvenik. nja o osnovnim karakteristikama biogeo-Neka mu je laka slobodna Hrvatska cenotičkih ploha u zajednici bukve i jele, aruda a prije 3 tjedna izradio je i poslao nam iz Rijeke novi istraživački projekt o go- Vječna mu slava i hvala. OBJAVLJENI RADOVI Tijekom svog dugogodišnjeg rada, dr. Zorislav Kovačević objavio je 5 samostalnih radova, 27 radova s drugim autorima, 35 studija, 5 projekata i 13 Osnova i Programa gospodarenja. Kovačević , Z., (1975): Vrijednosti sastojina u odnosu na intenzitet sušenja jele, Istraživanje uzroka i posljedica sušenja prirodnih jelovih šuma u Hrvatskoj, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 23 (1975): Šumsko gospodarstvo Gospić u uvjetima sadašnje i optimalne otvorenosti šuma, magistarski rad, Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet (1989): Ekonomske značajke »normalnih« sastojina ekološko-gospodarskih tipova — podtipova raznodobnih šuma jele na području Gorskog kotara, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 78 (1989): Kvaliteta normalnih sastojina ekološkogospodarskih tipova jele u Gorskom kotaru, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br. 80 DOKTORAT: Bertović, S., Cestar, D., Kovačević, Z. et al. (1971): Kvalitativna i kvantitativna produkcija bukovih šuma u zapadnom dijelu Hrvatske, Radovi Šumarskog fakulteta, Jastrebarsko, br. 18 Bertović, S., Kovačević, Z. et al. (1974): Tipološke značajke šuma u gospodarskoj jedinici Brod na Kupi, Radovi Šumarskog instituta, Jastrebarsko, br, 21 Cestar , D., Kovačević , Z. et al. (1979): Tipološka istraživanja kao osnova za suvremeno gospodarenje šumama, Glasnik Šumarskog fakulteta, posebno izdanje br. 4, Beograd Martinović, J., Kovačević, Z. (1984): Kulturno-tehnološke promjene u šumskim tlima na kršu Hrvatske, Zemljište i biljka, Beograd, br. 2 Cestar, D., Kovačević, Z. et al. (1986): Uputstva za izradu karte ekološko- gospodarskih tipova šuma gorskog područja (I) SR Hrvatske, Radovi Šumarskog instituta, br. 4, izvanredno izdanje B e z a k, K., Kovačević , Z. et, al. (1989): Uputstva za izradu karte ekološko- gospodarskih tipova brdskog i nizinskog područja (II) SR Hrvatske, Radovi Šumarskog instituta, br. 79, Jastrebarsko Dr Jakov Martinović Šumarski institut Jastrebarsko 240 |