DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 113 <-- 113 --> PDF |
ka dužih od 50 km u Hrvatskoj s kategorizacijom kvalitete njezinih voda, uzroci trovanja riba, godišnji gubici šuma na vaneuropskim kontinentima, itd., itd. Vrijedno je zabilježiti da je autor za svaki akronim dao njen puni tekst, kao npr.: OECD — Europska zajednica za ekonomiju i razvoj, IUNC — Međunarodni savez za zaštitu prirode, WHO — Svjetska zdravstvena organizacija, ppb pars per billion tj. 10—!l, itd. Zaključimo, Dr. Rauš ovom knjigom nije zadovoljio samo svojoj profesorskoj dužnosti da studentima osigura podlogu za studij, nego pružio mogućnost u prvom redu i svim šumarima ali i ostalima da dobiju odgovor na pitanje čime se bavi zaštita prirode i zaštita čovjekova okoliša. Knjiga je napisana jednostavno i razumljivo, čak i onom čitatelju kojemu ta materija nije bliska. Oskar Piškorić Prof. dr. Branko Kraljić, dipl. inž. šum.: RAČUNANJE VRIJEDNOSTI ŠUMA I ŠUMSKA STATISTIKA — Kvintesencija, kritika i prijedlozi, vlastito izdanje, Zagreb 1991., str. 1—10U Prije rata studenti šumarstva slušali su ekonomiku šumarstva jedino u obliku »Računanja vrijednosti šuma i šumska statika« i to u Zagrebu i u Zemunu. Prema tadašnjoj suvremenoj literaturi Njemačke i Austrije, godine 1922. objavio je svoj udžbenik prof. dr. Gjuro Nenadić. Na pragu ponovnog uvođenja tržišne privrede u nas, profesor Kraljić daje o toj knjizi kvintesenciju, kritiku i prijed loge, kako bi se vidjelo što bi se iz te discipline moglo u sadašnjim uvjetima uvažiti, a što treba korigirati odnosno odbaciti kao pogrešno. Knjiga sadrži pet originalnih radova autora s odnosnim literaturama i zaključcima. Bavi se šumarskoekonomičkim školama »šumske rente« i »čiste zemljišne rente« u šumskom gospodarenju (u značenju, prema današnjoj terminologiji — u šumskobiološkoj reprodukciji). Bit Kraljevićevih prigovora sastoji se u ovome: — Prema navedenim »školama«, ras podjel a ukupnog oplođivanja sredstava uloženih u šumskobiološku reprodukciju želi se ostvariti s jedne strane na uzgajivača šumskih sastojina, a s druge strane na zemljo vlasnik a, i to putem jedinstvenog postotka (kamata, odnosno profita) na uložena novčana sredstva, odnosno na vrijednost korištenog zemljišta. Ako se pritom upotrijebi prosječni kamatnjak industrije, trgovine i si., može se dogoditi da za zemljovlasnika ne ostane nikakvo plođenje. Tada se upotrebljava niži, tzv. šumski kamatnjak, i to toliko niži da — »vuk ostane sit, a koza cijela«. To je nastojanje potpuno nepotrebno, jer su pri specifičnoj i dugotrajnoj šumskobiološkoj reprodukciji ionako uzgajivač šumskih sastojina i zemljovlasnik uvijek i svugdje jedna te ista osoba. (str. 69, toč. E/) — Stoga za apsolutno (golo) šumsko zemljište (koje prema Kraljiću nema vrijednosti ni cijene ni tražnje, niti se ikada daje uzgajatelju šumskih sastojina u zakup) nije nužno da uzgajivač šumskih sastojina nikome plaća zakupninu (čisti zemljišni prihod, odnosno preneseni objektivni ekstraprofit, odnosno šumskosastojinsku rentu, odnosno ekvivalent proizvodne prikladnosti zemljišta) — to više, što se do tog zemljišta u pravilu došlo nenovčanim načinom, znači bez ikakva rada, a ne može se unovčiti prodajom (jer za nj nema tražnje) niti upotrijebiti za neku drugu djelatnost (po219 |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Ijoprivrednu, gradilišnu, rekreacijsku i dr.). (str. 69, toč. El) — A za relativno (golo) šumsko zemljište (prikladno i za poljoprivredu ili gradilište ili rekreaciju ili si.) (koje prema Kraljiću ima vrijednost (krčenja šume i si.) i cijenu, a može se u pravilu dati i u zakup poljoprivredniku i si.) također nije nužno da uzgajivač šumskih sastojina nikome plaća zakupninu (jer nije također nikada ni nigdje tuđe), a izračunati objektivni ekstraprofit služi uzgajivaču šumskih sastojina samo za usporedbu s potencijalnim objektivnim ekstraprofitom na istom zemljištu alternativno ostvarivim poljoprivrednom ili drugom djelatnošću — u svrhu donošenja eventualne odluke o traženju dopuštenja za »krčenje« šumskih sastojina (u pravnom smislu te riječi), tj. o upotrebi istog zemljišta za poljoprivrednu ili gradilišnu ili neku drugu djelatnost, odnosno o prodaji tog zemljišta, (str. 69, toč. E/) — Zbog razvitka kapitalizma s tržištem kapitala, pri statici šumskobiološke reprodukcije treba uvijek upotrijebiti prosječnu stopu profita industrije, trgovine i si. — umjesto niže tzv. šumske stope kamata (kako to čine navedene »škole«). To stoga, što se samo njezinom pomoću može utvrditi faktični objektivni ekstraprofit kao supstrat objektivnog ekstradohotka, odnosno potencijalne rente (zakupnine), pa i ukupno oplođivanje uloženog kapitala u šumskobiološkoj reprodukciji adekvatno usporediti s onim koji se ostvaruje u industriji, trgovini i si. (str. 69—70, toč. E´) — U poljoprivredi i šumarstvu oblikuje se za proizvode javna opća tržišna cijena za ukupni proces biološke reprodukcije i iskorišćivanje šuma (žetva, odnosno sječa i izrada, te transport) zajedno. U toj tržišnoj cijeni može se identificirati djelomična konkretna tržišna cijena faze biološke reprodukcije »franco uspjelo na nalazištu«, i to rentna deduktivnom (u obliku tzv. šumske takse), odnosno bezrentna induktivnom posebnom kalkulacijom. Induktivno iskalkulirana »cijena proizvodnje « proizvoda biološke reprodukcije niža je od odnosnog dijela »tržišne vrijednosti« proizvoda te faze, jer te vrste biološke reprodukcije imaju niži organski sastav kapitala od onog prosječnog u privredi; stoga u tržišnim vrijednostima proizvoda te faze ima još mjesta za objektivne ekstradohotke (rente, kao posljedice »lažne socijalne vrijednosti« (K. Marx). Iz tih teorijskih postavki proizlazi da »drvo na panju, pa i »šumske sastojine«, ne predstavljaju »šumske kapitale« (kako to pogrešno tvrde navedene šumarskoekonomičke »škole«), jer bi tada šumskobiološka reprodukcija i- mala natprosječni, tj. visoki, organski sastav kapitala — a to znači višu »cijenu proizvodnje« od odnosnog dijela »tržišne vrijednosti« proizvoda biološke reprodukcije drva, pa tada ne bi bilo mjesta ni za kakve objektivne ekstradohotke (rente, kao posljedice »lažnih socijalnih vrijednosti «). Da to nikako ne stoji, najbolje pokazuje postojanje »diferencijalnih ekstradohodaka (»renta«) plodnosti« pri određenoj vrsti drveća ovisno o boljim staništima od onih mjerodavnih za tržište (tj. od onih koja uzrokuju »lažne socijalne vrijednosti«). Sve to teorijski svjedoči da sastojinske drvne zalihe, pa i šumske sastojine — ne predstavljaju nikakve »šumske kapitale « , te da je šumskobiološka reprodukcija (kao i ona poljoprivrednih proizvoda) nižeg od prosječnog organskog sastava kapitala privrede, budući da u njoj još uvijek prevladava živa radna snaga. U šumskobiološkoj reprodukciji, povrh navedenog, šumske sastojine zatečene su pretežno a sekularno općenito bez opredmećenog minulog rada, a prisvajane su uglavnom nenovčanim načinima, (str. 52, toč. 91) — Iz navedenog se vidi da su šumarski ekonomisti navedenih »škola« nekritički preuzeli sve postavke iz ekonomičkih »škola« poljoprivrede — ne vodeći uopće računa o naprijed navedenim spe |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 115 <-- 115 --> PDF |
cifičnostima šumarstva (konkretno: šumskobiološke reprodukcije). — U šumskobiološkoj reprodukciji predstavljaju — količinski — prave izuzetke kada se šumske sastojine osnivaju pošumljavanjem i dalje njeguju kontinuiranim trošenjem šumskouzgojnog kapitala kroz dugo razdoblje do njihove glavne sječe, bez značajnijih međuprihoda. Tu spadaju i intenzivni šumski nasadi te plantaže šumskih vrsta drveća brzoga rasta (koje se prema Zakonu o šumama i ne smatraju — šumom). Naprotiv, u pravilu se šumske sastojine, prirodno obnovljene, dalje njeguju na teret redovnih godišnjih prihoda trajnog šumskog gospodarenja. Kupnja šuma predstavlja pak pravi izuzetak od pravila. U svezi s tim kao i u svezi sa svime što smo naprijed naveli — autor je predložio 12 raznih, uglavnom novih, pokazatelja relativne uspješnosti biološke reprodukcije koji vrijede uz određene različite uvjete stjecanja šume, uz apsolutno ili relativno (golo) šumsko zemljište, pri prekidnom ili trajnom šumskom gospodarenju, itd. — Pri utvrđivanju osnove za oporezivanje šumskobiološke reprodukcije — autor je ukazao na opravdanost da se utvrđuje ukupno postignuto oplođivanje putem prihoda i troškova, a ne samo oplođivanjem razlike prihoda i troškova (kako to čini »škola čiste zemljišne rente). — U posebnom radu autor ukazuje kako se postavke korigiranih navedenih šumarskoekonomičkih »škola« mogu primijeniti u — lovnom gospodarenju, uvaživši relevantne specifičnosti te djelatnosti. Pri njoj je gotovo redovito jedna osoba zemljo-i šumo-vlasnik, a druga osoba — korisnik lovišta. U svezi s tim ovdje objektivni ekstraprofiti (ekstradohoci) postaju uistinu prave »rente« (zakupnine). Kapitaliziranjem tih realnih renta, može se izračunati prihodna vrijednost čak i apsolutno šumskog zemljišta; to je zapravo renta matičnog stada divljači, odnosno ekvivalent proizvodne prikladnosti tog zbog lovstva uzakupljenog zemljišta. Razumljivo, tako izračunata »vrijednost« kao i ona za tzv. sporedne šumske proizvode je neznatna u usporedbi s onom koja se utvrđivala prema postavkama kritiziranih šumarskoekonomičkih škola. U svezi s tim može se uopćiti — zbog jednostavnosti uočavanja — da apsolutno (golo) šumsko zemljište nema vrijednosti ni cijene. Također u posebnom radu autor obrađuje teorijski pa praktički kako se može izračunati u tržišnim uvjetima godišnja zakupnina za lovište. Pri obradi za praksu autor se pragmatički zadovoljava utvrđivanjem isklične cijene za licitaciju zakupnine. Time smo samo u glavnim crtama opisali glavne kritike i prijedloge autora. Pored navedenog, autor navodi još mnoštvo originalnih i korisnih opažanja. U tih pet svojih znanstvenih obrada, autor potiče čitaoca da sam zauzme svoj stav prema navedenim šumarskoekonomičkim školama kao i prema njegovim kritikama i prijedlozima. Po našem mišljenju, on je uspio otkriti niz »Ahilovih peta« tih »škola« koje su se nekoć smatrale neosporivima, a već za vrijeme njegova studiranja šumarstva — sumnjivima. Time je dao ozbiljan prilog odnosnoj znanosti šumarstva u tržišnoj privredi, posebno postindustrijskog društva, vrlo koristan za šumarsku i lovstvenu praksu. Knjiga se može naručiti izravno od autora. Pritom treba unaprijed uplatiti 200 din po primjerku na strogo namjen 30101-620-16 ski tekući račun prof. 012111-8270075611 dr. Branko Kraljić, Zagreb, Miramarska 13 C, IV. kat. Svrha doznake: »Računanje vrijednosti šuma«. Obvezatno napisati svoju adresu kako bi se knjiga mogla isporučiti u roku od osam dana. |
| ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 116 <-- 116 --> PDF |
SADRŽAJ I. Kritička analiza i kvintesencija osnovnih postavki »škole šumske rente« i »škole čiste zemljišne rente« ekonomike šumskog gospodarenja 7 Uvod 7 Obrada 8 Kritička analiza osnovnih postavki 8 Kvintesencija 22 Dopunske napomene 37 II. Problemi cijena šumskog zemljišta, šumskih sastojina (odnosno drvnih zaliha) i »sječivog drva na panju« te njihovih tzv. »renta« — i reperkusije 45 Uvod 45 Obrada 46 Problemi cijena zemljišta, šumskih sastojina i drva na panju te njihovih »renta« 46 Reperkusije na pokazatelje relativne uspješnosti šuniskobiološke reprodukcije 52 Diskusija, napomene i konačni zaključci 65 III. Procjenjivanje odšteta za štete u šumama 73 Uvod 73 Obrada 75 Nužne karekture metoda za procjenjivanje odšteta za štete u šumama 75 Izračunavanje amortizacija i vezivanja uz šumskobiološku reprodukciju još neamortiziranih investicijski uloženih sredstava 76 Konačni zaključak 77 IV. Korigirane škole »šumske rente« i »čiste zemljišne rente«, primijenjene na biološku reprodukciju divljači 81 V. Zakupnina za lovište 89 Uvod 89 Obrada 93 a) Teorijska obrada 93 Obrada za praksu 95 Prof. dr. Simeun Tomanić |