DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-5/1992 str. 10     <-- 10 -->        PDF

Izvršeno je bušenje bukovih primjernih stabala u prsnoj visini i provedena
je parcijalna analiza debljinskog prirasta (odnosno širina goda).


Da bismo barem donekle opisali sastojine u kojima su obavljena istraživanja,
donosimo osnovne podatke o njima, kao i broj snimljenih prirasno-
primjerenih stabala (tablica 1).


Primjerna stabla su snimljena u bukovim jednodobnim sastojinama starim
35—67 god. na primjernim površinama veličine od 0,01—1,00 hektar.
Presslerovim svrdlom uzeti su izvrtci na kojima je bilo najmanje 20 godova.


Nakon analize izvrtaka i provedene statističke obrade podataka na grafikon
je nanesen radijalni debljinski prirast (ir), odnosno širina goda i varijabilnost
širine goda unutar kalendarske godine u ovisnosti o kalendarskoj
godini, posebno za svaku periodu od 10 godina, te je izvršeno izjednačenje
podataka. Podatke smo sortirali tako da smo imali mladu sastojiinu (Ploha
30), sastojine narušene strukture (Plohe 22, 23, 27, 28, 29) i sastojine nenarušene
strukture (Plohe 24, 25, 26) (tablica 2).


REZULTATI


Prema našim podacima u svim istraživanim bukovim sastojinama varijabilnost
širine goda obične bukve unutar kalendarske godine je velika
u vremenskom intervalu od 1976—1986. godine (Graf. 1, 2, 3, 5 i 6). Varijabilnost
širine goda je manja kod sastojina u kojima je narušena jednodobna
struktura (Graf. 3). Prema tome istraživane sastojine u tom vremenskom
periodu su se nalazile pod utjecajem nekog nepovoljnog čimbenika
ili više njih, koji se izazvali promjene staništa, a koji su utjecali na širinu


goda.


Na osnovi ovih podataka vrlo teško, gotovo nemoguće je reći o kojem
se čimbeniku ili čimbenicima radi, ipak je evidentno da je u razdoblju od
1976—1986. godine došlo do stanišnih promjena u bukovim sastojinama koje
su za običnu bukvu nepovoljne.


Utjecaj toga čimbenika ili više njih je duži od godine dana jer je u svim
sastojinama uočljiv trend smanjivanja širine goda, a naročito na plohama
22 i 23 (Graf. 3) te 24 i 25 (Graf. 6).


Podaci širine goda (ir) su linearno izjednačeni za svaki vremenski interval
od 10 god. (tablica 2). Regresijski koeficijenti (bi) u vremenskom intervalu
od 1976—1986. godine su nam svi negativni, što nam govori da je trend
konstantnog pada širine goda obične bukve. U vremenskom intervalu odi
1966—1976. godine, širina goda obične bukve pokazuje trend stagnacije ili
pada (Graf. 1, 4 i 7).


Naši podaci nam također pokazuju da su nepovoljni čimbenici utjecali
na širinu goda obične bukve od 1966—1976. godine, ali ne u tolikom intenzitetu
kao u intervalu od 1976—1986. godine (Graf. 1, 4 i 7). Također, kod
bukovih sastojina, kod kojih je narušena jednodobna struktura (Graf. 4)
širina goda je manja nego kod sastojina nenarušene jednodobne strukture
(Graf. 7).