DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vatska i Slavonija zemlja šuma, posebno zemlja hrastovih šuma, kakovih nema na čitavom širokom svijetu. ... Za ovu veličansvenu i harmoničnu izložbu naših šumskih proizvoda zaslužan je i jedan drugi činilac a taj činilac je naše marno Šumarsko društvo, koje je pod vodstvom svoga odličnoga predsjednika gospodina kr. šumarskog ravnatelja Emila D u r s t a i uz pomoć gospode kr. nadšumara F. ž. Kesterčaneka i Đure Kuzme, uz vrlo ograničena novčana sredstva uložili velik dio dobrovoljnog rada. Vjerujemo, da ne pretjerujemo ako kažemo, da će za ovaj nada sve uspjeli patriotski i mučan rad svima koji su zaslužni za uspjeh ovog dijela naše (jubilarne) izlože nacija odati priznanje i reći hvala. Oni su to priznanje u punoj mjeri i zaslužili.« 6. Kako je naprijed navedeno, brigom Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o održavanju Izložbe bila je obaviješćena cijela Europa, pa su o njoj pisale i novine izvan Hrvatske. O pisanju tih novina nalazimo općenite podatke i u našim novinama. Tako Agramer Tagblatt, od 22. kolovoza, pod naslovom »Mađari i naša izložba između ostalog piše: »Takozvani mjerodavni mađarski tisak ignorira našu izložbu dijelom u cijelosti dijelom spominjući je u reklamnim obavijestima. ... Međutim, nezavisni mađarski listovi donose opširne prikaze i ocjene s izvjesnim simpatijama.« U »Obzoru«, od 19. rujna, u cenzuriranom uvodniku pod naslovom Izložba, čitamo, da »osobito francezka štampa prati izrazitom simpatijom izjave, kojima je izložba prilikom« — cenzura — »O tom stanovištu nema dvojbe: pa za to u obće dok slavenska štampa prati sa simpatijom sve što se tiče naše izložbe, bečka i peštanska se grozno ljuti. Rekosmo ´slavenska štampa´, ali ne rekosmo ciel a slavenska štampa, jer srbska na žalost pravi iznimku ...« Ali »držanje Srba nije jedina tamna točka. Ima i druga, a to je nastojanje starčevićanaca, da u svoje svrhe eksploatiraju izložbu i sve izjave s njom spojene.« Iako su prikazi Izložbe u stranim novinama bili namijenjeni Izložbi kao cjelinu, ali zacijelo ima osvrta i na šumarski dio izložbe, pa bi to bilo svrsishodno istražiti kao prilog povijesti našeg šumarstva. SINTEZA I ZAKLJUČAK Šumarski dio na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. godine bio je na pet lokacija: samostalni paviljon, u zgradi Sveučilišta, šumski nasadi, nasadi Krasa i rasadnik. Samostalni paviljon sastojao se od dva dijela: prednjeg i s njim povezanim zadnjem dijelu; ukupne površine 1000 m2; u zgradi Sveučilišta nalazio se u sastavu izložbenog prostora Gospodarsko- šumarskog učilišta u Križevcima, šumski nasadi nalazili se na zapadu iza paviljona a kraški s desne strne u obliku dvostrukog rondela; rasadnik, površine 600 m2, bio je na današnjem trgu Mažuranića. Sama izložba nije bila prikazana u Šumarskom listu pa izlagači i izloženi predmeti nabrojeni su u posebnom prilogu ovog prikaza. Cijelu izložbu, kao i njezin šmarski dio, možemo okarakterizirati kao događaj kraja XIX. stoljeća. To potvrđuje i činjenica, da je izložbu posjetilo 440.000 osoba svih zanimanja. Iz svih krajeva Hrvatske (i Slavonije) do 84 |