DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 79 <-- 79 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*061.4 »3)1« Sum. list CXVI (1992) 77 JUBILARNA GOSPODARSKO-ŠUMARSKA IZLOŽBA 1891. GODINE U ZAGREBU Oskar PIŠKORIĆ* SAŽETAK: Pedesetu godišnjicu osnivanja Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva proslavljena je »jubvarnom izložbom «, koja je bila otvorena od 15. kolovoza do 4. listopada 1891. godine. Pripreme izložbe počele su već početkom 1890. godinei one su prikazane prema Šumarskom listu iz 1890. i 1891. godine. Sama izložba, a posebno njezin šumarski dio, prikazani su prema četiri zagrebačka dnevnika različitih političkih struja. Izložba je pobudila interes i u cijeloj Europi. Rušenjem zloglasne tamnice Bastille 14. VII. 1789. prvi je čin Francuske revolucije i simbolični početak novog perioda društvenog razvoja i civilizacije. Te promjene dolaze do izražaja u Hrvatskoj četdesetak godina kasnije kao Ilirski pokret na narodno-kulturnom području a u osnivanju Hrvatsko-slavonskog gospodar s k o g društva na gospodarskom području. Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo osnovano je 1841. godine i kao javna manifestacija njegovog polustoljetnog djelovanja priređena je 1981. godine u Zagrebu gospodarska izložba. U Hrvatsko-slavonskom gospodarskom društvu učlanjivali se i šumari i to najprije kao Sekcija, da se 1846. godine izdvoje iz Gospodarskog društva osnivanjem Hrvatsko- slavonskog šumarskog društva. No međusobna suradnja nije izostala, pa je i H.-s. šumarsko društvo bilo pozvano da sudjeluje na izložbi 1891. godine. JUBILARNA GOSPODARSKO-ŠUMARSKA IZLOŽBA U ŠUMARSKOM LISTU 1890. I 1891. GODINE Pripreme za izložbu 1891. godine počele su več početkom 1890. godine be su na sjednici Upravnog odbora Hrv.-slav. šum. društva održanoj 10. veljače 1890. godine u središnji odbor Gospodarske izložbe izabrani M. Durst , lađa društveni predsjednik, M. Vrbanić i F. Ž. K e s t e r č a n e k. Zapisnik od 10. veljače 1890. objavljen je već u trećem broju odnosno, kako se onda vodilo, svesku Šumarskog lista za 1890. godinu, a u br. 5. na uvodnom mjestu objavljen je »POZI V k sudjelovanju kod jubilarne gospodarske- šumarske izložbe godine 1891. u Zagrebu«, upućen, dakako, od Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva. Gospodarsko društvo je osnova * Oskar Piškorić, dipl. inž. u m. Zagreb, Avenija Vukovar 224 IV |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 80 <-- 80 --> PDF |
no 3. veljače legalno je počelo djelovati krajem 1841. godine, kada su bile odobrena društvena pravila. Naime, kako stoji u Pozivu, J.4. studenoga 1841. tadašnji zagrebački biskup, a kasnije nadbiskup i kardinal, Juraj Hauli k obavijestio je »ugledni zbor od 147 gospodara« da su Pravila H.-s. gospodarskog društva odobrena te je odmah izabran i upravni odbor. U Proglasu nadalje naglašava se, kako su »žarki rodoljubi i prijatelji obćeg boljitka dobro pojimali, da će se uvjeti državnoga i narodnoga života sigurnije učvrstiti, bude li narod ekonomički napredan, a u ekonomiji, kao danas tako i onda prvo mjesto davalo se poljodjelsko-šumarskoj privredi«. Proslavu 50-godišnjeg rada ostvarit će se »gospodarsko-šumarskom izložbom, koja će početi 15. kolovoza, a završiti 29. rujna 1891.« Sabor Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije i Zemaljska vlada »podupriješe (izložbu) sa svoje strane, dozvoliv podporu od 10.000 forinti«. Proglas je datiran s 11. srpnja 1890. godine. U nastavku Proglasa objavljeni su članovi Središnjeg izložbenog odbora jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe, Egzekutivnog odbora i članova pojedinih odsjeka Izložbe. Središnji odbor imao je 104 člana, ali u njem su bili i članovi egzekutivnog odbora kao i članovi pojedinih sekcija Izložbe. Toliki broj članova Središnjeg odbora posljedica je i predstavnika odnosno predjednika pojedinih podružnica Hrv.-slav. gosp. društva, te mnogih pojedinaca. Ako navedemo, da je, npr., član Odbora bio Josip P e k 1 a r, gradski vrtlar u Zagrebu, vidimo da članstvo nije bilo počasno nego radno. Od šumar a osim navedene trojice upućenih od Šumarskog društva u Središnjem izložbenom odboru nalazili su se i Eduard N e m č i ć, šumarnik Brodske imovine općine te Mijo Zobundžija , nadšumar Ogulinske imovine općine. Kako se oni ne spominju ni u jednoj sjednici Upravnog odbora H.-s. šum. društva znači, da su bili izabrani ili delegirani po svojim sredinama. Predsjednik Središnjeg odbora bio je Đuro grof Jelačić , c .i kr. podmaršal i predsjednik Hrv. slav. gosp. društva a predsjednik Egzekutivnog odbora Ljudevit pl. V u k o t i n o v i ć, umirovljeni veliki župan i narodni zastupnik ali i značajan prirodoslovac. Za organizacije Izložbe Egzekutivni odbor posao je podijelio na 20 odsjeka. To su Odsjeci za: poljske proizvode — za gospodarstvo i pivničarstvo — za voćarstvo — za povrće i cvijeće — za pčelarstvo — za svilogojstvo — za ribarstvo — za gospodarski obrt — za gospodarstvo, graditeljstvo i tehniku kao i vatrogasni odbor — za gospodarsku obuku — za kućni obrt — !za šumarstvo — za lov — za rudarstvo — za stočarstvo — građevno-dekorativni — financijski — novinarski — za svečanosti i za stanove. Predsjednik Odjela za šumarstvo bio je Milan Durs t a izvjestitelj Fran X. Kesterčanek a u njem se uz M. Vrbanića nalazili i Josip grof Draskovic, Theodor grof Draskovic i dr Gejza barun Rauch, predsjednik Odjela za lov bio je Marko grof Bombelle s a od šumara nalazili se i M. Durst te F. X. Kerstečanek. F. Kersterčanek bio je i u građevno- dekorativnom te financijskom odjelu. Za uspjeh izložbe zaslužni su i brojni suradnici diljem cijele Hrvatske bilo kao članovi Podružnice Gospodarskog društva bilo kao pojedinci, po vlastitoj incijativi. U navedenom Pozivu objavljen je i »Glavni program jubilarne gospodarske i šumarske izložbe godine 1891. u Zagrebu« te »Obćenite ustanove ...« za tu izložbu. 73 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 81 <-- 81 --> PDF |
Izložba je imala stalni i privremeni postav. Da odmah navedemo, da je privremeni postav bio predviđen za izložbu stoke te za izložbu cvijeća, povrća voća i grožđa. Glavni postav sastojao se od tri dijela: »gospodarske izložbe «, šumarske i rudarstva. Šumarski dio imao je odjttl za šumarstvo i odjel za lov te za njih iznosimo detaljni program (koji su dani i za izložbe ostalih navedenih odjela). Izložba šumarstv a trebala je sadržati: proizvode šumskog gospodarstva uopće, — proizvode šumsko-gospodarske industrije — međunarodnu izložbu strojeva i oruđa šumskog gospodarstva i industrije — međunarodnu izložbu proizvoda industrije, koji su naročito namijenjeni šumarstvu — modele, nacrte, risarije, statističke podatke, šumsko-gospodarske melioracije, građevine i mjerništvo — modele, nacrte, risarije, statističke podatke, podatke šumarske obuke i pokušaje (pokuse, nap. O.P.) te šumarsku literaturu. Izložbeni dio olov u trebao je sadržati: lovske trofeje, paroške, rogove, krzna, kože, kosture, lubanje, nakitna pera te nadjevene životinje — međunarodnu izložbu modernog oružja, kao i ostalih lovnih sprema — međunarodnu izložbu lovačkih zamki novije i starije dobe (željeznih i drvenih zamki, mreža, krljetka, plašila i t.d.) u naravi, po risarijama i u modelih — sprava za uređenje zverinjaka i fazanerija, lovačkih koliba, priredbe za gnjezdarenje i legla, opreme za krmljenje i mrieštenje divljači, u naravi, po risarijah i u modelih — lovsku literaturu, novine, slike i albume, znakove, glasbala i medalje i t.d. — statističke podatke o lovačkih društvih, prihodu lovišta, o zvjerinjacih, o cieni i potrošku divljačine, o zakupu lovište, o plaćenih odšteta za štete prouzročene po divi jačini i zvjeradi i t.d. u skrižaljkah, risarijah, nacrtih i t.d. (Napomena ovaj tekst, kao i šumarstvo, prenijet je prema originalu u Š.I.). Treći dio Poziva za sudjelovanje na jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. godine bile su »Obćenite ustanove...« Na početku naglašava se, da je glavna svrha izložba omogućiti »da strani i domaći sviet upozna naše gospodarske i šumarske proizvode, pa time da se podigne i unapriedi gospodarstvo naroda«. Od ostalih odredbi navodimo: — Izložba se otvara 15. kolovoza a zaključuje 29. rujna; — Za izložbene predmete ne će se plaćati mjestarina; — Za svakog izložitelja opredielit će mjesta egzekutivni izložbeni odbor; — Svi natpisi na izlošcima, oglasi i t.d. imaju biti hrvatski pisani; — Pojedini izložitelje odlikovat će se diplomama i nagradama u novcu, koje će se naknadno ustanoviti. Za nagrađivanje bit će u svakom odjelu posebna porota; — Za trajanje izložbe prodavat1 će se izložbeni katalog, koji ce sadržavati: a) Povijest Hrvatsko-slavonskog gospodarskog društva, b) nacrte gospodarsko-šumarske statistike, c) imenik centralnog i egzekultivnog izložbenog odbora, te imenik porota i izložitelja, d) oglase. Pripreme za izložbu bile su, vidimo, temeljite, kako po uputama tako i vremenski (više od godinu dana). Vidimo, da je predviđena kompleksna izložba šumarstva. Što je od predviđenog ostvareno, ne možemo saznati iz |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 82 <-- 82 --> PDF |
Šumarskog lista, jer u njemu nema, ni u 1891. ni u 1892. godini, izvještaja o tome, pa ni fotografije Šumarskog paviljona. Možda je uredništvo Šum. lista smatralo dovoljnim, što je objavilo, u broju s datumom 1. svibnja 1891., popis najavljenih izlagača s izložbenim predmetima, što se vjerojatno i ostvarilo. Kako je krajnji rok za prijavu sudjelovanja na Izložbi bio 31. ožujka 1891. godine to je i broj 37 individualnih i pravnih osoba bio broj izlagača za šumarski dio izložbe. Izložba je imala i natječajni značaj, jer su se dodjeljivala i priznanja. »Porota za šumarstvo« sastojala se od 16 članova na čelu s kr. ug. ministorajainim savjetnikom i zemaljskim šumarnikom Albertom pl. Bedo-o m (tj. iz Budimpešte). Dodjeljene su ove nagrade: 9 počasnih diploma, 23 velike kolajne, 16 malih kolajnih, 18 diploma priznanica i 7 diploma priznanica za suradnike. Diplome za suradnike dobili su i dva šumarska vježbenika tj. početnika Đuro C e s a r i ć i Vjekoslav S t u b 1 i ć, oba sa službom u Ogulinu. Za zasluge, stečenih kod šumarskih izložaka, dopitane su počasne diplome: kr. župan, nadšumaru Fr. Kesterčaneku i kr. državnom nadšumaru Juliji Kuzmi« tj. ova dvojica podnijela su glavni teret pripreme šumarskog dijela Izložbe (Šum. list br. 12/1891., str. 517). Završni račun troškova izložbe utvrđen je već na sjednici Upravnog odbora Hrv.-slav. šum. društva održane 23. XI. 1891. (Šum. list 1892. str. 131). Aktiva je iznosila 14.738 for. i 70 novčića, a pasiva 9.722 for. i 18 novč. Najveći doprinos dale su imovine općine — 5900 for., a vrijedno je naglasiti i doprinos pojedinih društvenih članova — 1040 for.; u navedenom iznosu je 1750 for. od prodaje izložbenog paviljona, ali se ne može zaključiti, da ii je to ukupna prodajna cijena, jer je kasnije zabilježeno, da se od kupca Marka Mileusnića još potražuje 1000 for. (str. 548). Od izdataka posebno navodimo, da je za izložbeni paviljon plaćeno 6610 for. i 60 novč. (nabavljen je u Tirolu, a u Zagreb ga je dopremio i postavio tesar Arnold); za bojanje i dekoriranje paviljona potrošeno je 1694 for. i 32 novč. a izložbeni šumarski vrt stajao je 75 for. 47 novč. (š. 1. 1892., sit. 132). IZLOŽBA U HRVATSKOM NOVINSTVU O pripremama Izložbe stalno su izvještavale hrvatske novine, a njezino održavanje najavljeno je i u novinama raznih država. Zahvaljujući bilješci u »Gospodarskom listu«, u br. 21. od 5. lipnja 1891, saznajemo, da je tajnik Trgovačko-obrtne komore u Zagrebu Milan K r c s i ć napisao članak o izložbi i posebno na »50 najugledanijih listova i na 300 trgovačkih komora. Nekoji listovi objavili su Krešićev članak u cijelosti, a neke u izvodima, a mnoge su trg. komore javile da će preporučiti izložbu«. Za otvaranje izložbe, kako je zapisano u »Narodnim novinama« od 13. VIII. 1891. poslano je 800 pozivnica. Pozivnice su upućene »svim hrv. dostojanstvenicima, predstojnicima uredah, veleposjednicima, narodnim i gradskim zastupnicima, vojnim oblastima, zemaljskim poglavicama u susjednih pokrajina itd.« Tu su već i imena »odličnih stranaca«, koji su javili dolazak na izložbu. Od tih navodimo Baruna Arrai n a, komornika bavarskog kralja, (koji) će doći kao reprezentant bavarskih gospodarah« koji dolazi s imanja grofa Palffy-a u Ugarskoj »gdje sada izučava ribogoj80 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 83 <-- 83 --> PDF |
stvene odošajc Ugarske. Barun Armin oduševljeno se izrazio o liepim prilikama naše kraljevine (tj. Hrvatske, nap. OP) za ribogojstvo, te će pohoditi ne samo Plitvička jezera, već i ribogojstveni zavod u Novoj Gradiški, u Osieku i u Varaždinu«. Dolazak je najavio i »gosp. Vladimir J a k š i ć, u Biogradu, bivši ravnatelj statističke kancelarije srpske vlade i utemeljitelj statistike na slavenskom jugu«. Dan uoči izložbe tj. 14. VIII. uvečer u kazalištu izvedena je opera Nikola Šubić Zrinski od I. Zajca uz recital Blaženke Kerni c PROLOGA H. Badalića . Operi su prisustvovali ban i banica te »zapovijedajući general barun Bechtolsheim«. U vrtu pak »velike pivane« bio je svečani koncert pjevačkog društva »Sloga«. Na dan izložbe, 15. kolovoza, budnicu je gradom svirala vatrogasna glazba, a poslije podne i navečer glazba 53. pukovnije, dok je u nedjelju svirala glazba 101. pukovnije. Na sam dan izložbe »zagorskim vlakom« stigli su GabrijelBaross 1, ministar poljoprivrede i trgovine u ugarskoj vladi i Mirk o p 1. J o s i p o- v i ć, hrvatsko-slavonsko-dalmatinski ministar. Svečano otvaranje izložbe pozdravljeno je sa 100 hitaca iz prangija na današnjem Rokovom šetalištu, a samo otvaranje počelo je »uvertirom«, koju je odsvirala glazba »domaće 53. pukovnije«. Prvi je govorio Andrija Jakčin , podpredsjednik Gospodarskog Društva2 zatim Ljudevit Vuko r i n o v i ć kao predsjednik Egzekutivnog izložbenog odbora i na kraju ban Dragutin Khuen-Hedervary , koji je izložbu proglasio otvorenom. Zatim su sva zagrebačka pjevačka društva otpjevala »Lijepu našu domovinu« i »Živila Hrvatske«. U izvještaju o govoru bana Khuemn-Hedervarija čitamo, da je izazvao nezadovoljtsvo i u vladinoj stranci (madžarona) i opoziciji. Nezadovoljstvo madžarona, jer je bio intoniran hrvatsko-patriotski, a opozicije, jer govoru nije mogla što prigovoriti. Kasnije čitamo, da je mađarski tisak govor nazvao hrvatsko šovinističkim! Za cijelo vrijeme trajanje izložbe hrvatske su novine o njoj, o pojedinim dijelovima, o posjetama i dr. objavljivale kraće ili duže izvještaje, ali i komentare. U ovoj informaciji o Izložbi bilježimo prikaz tekstova o šumarstvu i šumarskom dijelu Izložbe u novinama »Gospodarski list«, tjednika Hrvatsko-slavonskog gospodarstva društva, provladinih »Narodnih novina «, opozicijskih »Hrvatske« i »Obzora« te neutralnog »Agramer Tagblatta «. 1. »GOSPODARSKI LIST« obilježio je i 50- godišnjicu osnivanja Hrvatsko- slavonskog gospodarskog društva, Uz kraći pregleg donio je i slike članova prvog predsjedništva s njihovim životopisima — biskupa Jurja H a u 1 i k a, predsjednika, te članova Lavala grofa N u g e n t e, Nikole Zdenčaj a od Žubrinićgrada te Dragutina Rakovca . Jednako tako ovjekovječeni su i članovi Predsjedništva iz 1891. godine. U broju od 10. 1 Baross de Bellus, Gabor bio je i podtajnik za promet te je, između ostalog, podigao i skladište u riječkoj luci. Stoga je dio luke dobila i njegovo ime. Taj dio luke, uz Rječnu, poslije prvog svjetskog rata pripao je Jugoslaviji i bio glavna izvozna luka za drvo iz hrvatskih krajeva. 2 Predsjednik H.-s. gospodarskog društva Đuro grof Jelačić nije zbog bolesti bio na otvaranju Izložbe. To više, što je tada zašao već u 86. godinu života. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 84 <-- 84 --> PDF |
lis´flopada nalaze se i slike »glavnih suradnika« među kojima, se nalaze i Milan Durst te F. Ž. Kesterčanek. Zabilježeno je, da je pod vodstvom M. Durstva Šumarski paviljon razgledao i nadvojvoda Albrecht . Šumarski dio pod naslovom »U paviljonu hrvatsko-slavonskog šumarskog društva« prikazao je Dragutin Hire . »Gospodarski list« objavio je i fotografije pojedinih paviljona a na slici Šumarskog paviljona obuhvaćen je i dio okolnog zelenila (parkovno nasada). 2. NARODNE NOVINE 14. VIII. na skoro dva stupca »neslužbeno« objavljuju uvodnik »Uoči jubilarne izložbe«. U njemu, uz ostalo, čitamo: »Radost, iskrena radost, obuzima nas, što su i naše posestrime drevna Dalmacija i ponosna Bosna zastupane na ovoj izložbi, koju svojim izlošcima divno ukrašuju dalmatinski i bosanski paviljon, urese naše izložbe. Radujemo se, što je i šumarstv o (spac. O.P.) toli Ugledno mjesto osvojilo na izložbi. Šumarstvo je sestra gospodarstva, u mnogim slučajevima njegova hraniteljica i dojkinja. Bogatstvo naših šuma, tako je udesno i vierno prikazano u šumarskih paviljonih, da se punim pravom timi proizvodi ponositi možemo. Radujemo se napokon, da je liepo kulturno djelo, jubilarna naša izložba, stvorena sudjelovanjem svega naroda bez razlike političkih stranakah, što nam dokazuje, da političke razmirice nebi smjele ni u jednom kulturnom podhvatu do izraza doći.« U br. od 15. kolovoza tj datuma otvaranja izložbe, prikazani su pojedini dijelovi izložbe. U zgradi Sveučilišta, u dvorani br. 7. »uredilo je osobito zanimivu kolektivnu izložbu kr. gospodarsko i š u m a r s k o učilište u Križevci h, koja će jamačno puno pouke pružiti kako strukovnjakom tako i diletantnih u gospodarstvenih stvari.« S područja šumarstva navedene su gospodarska osnova za školsku šumu, modeli šumske tehnologije te kolekcije iz »gojenja šuma i šumske botanike, uporabe šuma i šumske tehnologije, čuvanja šumah, uredjenje i procjene šumah te lovstva.« U broju od 10. rujna navodi se, da je na pripremi izložbe »puno radio g. prof. Vladimir Kiselja k.«´´ Opširno je opisan »Paviljon hrv. slav. šumarskog družtva, koji zaprema 1000 četv. met. prostora (a) veći je dio stienah od stakla, pa je zato paviljon vrlo svjetao.« Sadržaj paviljona opisan je po dijelovima: južno krilo, centralna dvorana, sjeverno krilo, zaleđe centralne dvorane, zadnji dio paviljona i okoliš paviljona »nakrcan mnogobrojnih proizvodih drva, krasnim piramidami dužicah, vesala, dasakah, panjevah a na zapadu je okružen liepo ograđenim šumskim vrtom, gdje je na 35 slogovah prikazan uzgoj šumskoga bilja sa svih stranah naše zemlje.« Od ostalog opisa eksponata bilježimo, da se od »izložaka kr. državnih šumah ... osobito iztiče r e 1 i e f n a kart a šuma h u Hrv. i Slav...« Nadalje, »možda je jedan od najzanimijih predmeta »Tlovid kulturnih radnjah na krasu modruško-riečke županije« izrađen po nadšumaru Marinu dci Conti de Bona . Tlovid prikazuje nam majstorskim načinom izrađeni pregled svih radnjah i svih odnošaja na kra 4 Vladimir Kiseljak bio je profesor na Gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcima. Pisac je i prvog udžbenika iz Zaštite šuma izašlog 1883. godine. Stota godišnjica ove ltnjige zabilježena je i u Šumarskom listu 1983. godine u br. 11—12. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 85 <-- 85 --> PDF |
su. Uza to imade I predmeta s krasa i kolekcija vrlo uspjelih fotografijah.« Reljefnu kartu šuma izložilo je i vlastelinsto Čabar. Cijela izložba šumarstva ocijenjena je kao »najbolji dokaz bogatstva naših šumah, pa se svakom strukovnjaku koji zna procieniti tu vriednost, šire grudi, kad vidi čriirne su možemo ponositi«. 3. OBZOR o šumarskom dijelu Izložbe piše 10. i 12. rujna. U prvom članku, od 10. rujna, pod naslovom Paviljon hrv.-slav. gospodarskog društva zapravo je opći osvrt na paviljon Hrv.-slav. šumarskog društva s uvodom o značaju šume. Između ostaloga čitamo: »U životu šuma ima više stadija. Ali tek s osamnaestim stoljećem počinje njihov uredjeni život. Tek se u ovom vieku upoznale prava važnost i prava vriednost uredjenih šuma — uredjenog šumarstva. I u nas se brine uredjenjem šumarstva, a u prvom redu hrvatsko slavonsko šumarsko družtvo. Paviljon ovoga društva najveći je na izložbenom prostoru. Obuhvata više od devet stotina četvornih metara, a nabavljen je uz trošak od sedam hiljada i nekoliko stotina forinti. Uza svu svoju veličinu veoma je estetski i ukusno građen. Ima unutra nekoliko dvorana što većih što opet manjih, a sve su dovoljno svietle. Ulazi se na četvora velika vrata. Cielu ovu i zanimivu izložbu šumarskog društva pokrenuo je i uređivao kr. nadšumar F. X. Kesterčanek , Stoga zaslužuje za te svoje zasluge svaku pohvalu i zahvalnost. Tom pohvalom zahvaljujemo se ujedno i šumarskom družtvu, koje poslie petnaestogodišnjeg opstanka prvi put tako pred obćinstvo dolazi. Ustraje li na tom putu, o čemu mi ne dvojimo, osvjetlat će lice i sebi i Hrvatskoj.« U brojevima od 12. do 17. rujna pod naslovom Kolektivna izložba hrv.slav. šumarskog družtva, Obzor podrobnije opisuje sadržaj izložbe i eksponate završujući, da je »opis bio samo letimičan, strukovnog razpravljanja neima. ... Ostajemo pri tome, što smo još prije otvorenja izložbe rekli, da je taj paviljon između najzanimljivijih na toj izložbi.« 4. HRVATSKA, novine Stranke prava, u br. 186. na cijeloj naslovnoj stranici pod naslovom »Na dan 15. kolovoza 1891.« donosi, u crveno-bijelo- plavom okviru, panegirični tekst o izložbi. Šumarstvo se izrijekom ne spomenje već samo šume. Naime kaže se, da »šume i prirodno bogatstvo te zemlje uvjerit će svakoga, da u toj zemlji postoje uvjeti za razvitak i procvat industrije. To pako najjasnije kaže, da Hrvatska ima pravo da bude samostalna i slobodna zemlja.« »Hrvatska« inače nije donijela iscrpniji prikaz šumarskog dijela Izložbe osim što, u broju od 3. rujna, u osvrtu pod naslovom »Po jubilarnoj izložbi« konstatira, da se »osobito liepo iztiču šumarski paviljon, dalmatinski i bosanski. « 5. AGRAMER TAGBLATT na dva stupca prikazuje »Šumarsku i lovačku izložbu« u broju od 22. kolovoza. »Iako je u osnovi naša zemlja poljoprivredna ... ipak prednjače raznoliki proizvodi lijepih, zelenih šuma. Jedva da ima koji privatni paviljon, koji nas odmah ne bi podsjetio, da je Hr |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 86 <-- 86 --> PDF |
vatska i Slavonija zemlja šuma, posebno zemlja hrastovih šuma, kakovih nema na čitavom širokom svijetu. ... Za ovu veličansvenu i harmoničnu izložbu naših šumskih proizvoda zaslužan je i jedan drugi činilac a taj činilac je naše marno Šumarsko društvo, koje je pod vodstvom svoga odličnoga predsjednika gospodina kr. šumarskog ravnatelja Emila D u r s t a i uz pomoć gospode kr. nadšumara F. ž. Kesterčaneka i Đure Kuzme, uz vrlo ograničena novčana sredstva uložili velik dio dobrovoljnog rada. Vjerujemo, da ne pretjerujemo ako kažemo, da će za ovaj nada sve uspjeli patriotski i mučan rad svima koji su zaslužni za uspjeh ovog dijela naše (jubilarne) izlože nacija odati priznanje i reći hvala. Oni su to priznanje u punoj mjeri i zaslužili.« 6. Kako je naprijed navedeno, brigom Trgovačko-obrtničke komore u Zagrebu o održavanju Izložbe bila je obaviješćena cijela Europa, pa su o njoj pisale i novine izvan Hrvatske. O pisanju tih novina nalazimo općenite podatke i u našim novinama. Tako Agramer Tagblatt, od 22. kolovoza, pod naslovom »Mađari i naša izložba između ostalog piše: »Takozvani mjerodavni mađarski tisak ignorira našu izložbu dijelom u cijelosti dijelom spominjući je u reklamnim obavijestima. ... Međutim, nezavisni mađarski listovi donose opširne prikaze i ocjene s izvjesnim simpatijama.« U »Obzoru«, od 19. rujna, u cenzuriranom uvodniku pod naslovom Izložba, čitamo, da »osobito francezka štampa prati izrazitom simpatijom izjave, kojima je izložba prilikom« — cenzura — »O tom stanovištu nema dvojbe: pa za to u obće dok slavenska štampa prati sa simpatijom sve što se tiče naše izložbe, bečka i peštanska se grozno ljuti. Rekosmo ´slavenska štampa´, ali ne rekosmo ciel a slavenska štampa, jer srbska na žalost pravi iznimku ...« Ali »držanje Srba nije jedina tamna točka. Ima i druga, a to je nastojanje starčevićanaca, da u svoje svrhe eksploatiraju izložbu i sve izjave s njom spojene.« Iako su prikazi Izložbe u stranim novinama bili namijenjeni Izložbi kao cjelinu, ali zacijelo ima osvrta i na šumarski dio izložbe, pa bi to bilo svrsishodno istražiti kao prilog povijesti našeg šumarstva. SINTEZA I ZAKLJUČAK Šumarski dio na Jubilarnoj gospodarsko-šumarskoj izložbi 1891. godine bio je na pet lokacija: samostalni paviljon, u zgradi Sveučilišta, šumski nasadi, nasadi Krasa i rasadnik. Samostalni paviljon sastojao se od dva dijela: prednjeg i s njim povezanim zadnjem dijelu; ukupne površine 1000 m2; u zgradi Sveučilišta nalazio se u sastavu izložbenog prostora Gospodarsko- šumarskog učilišta u Križevcima, šumski nasadi nalazili se na zapadu iza paviljona a kraški s desne strne u obliku dvostrukog rondela; rasadnik, površine 600 m2, bio je na današnjem trgu Mažuranića. Sama izložba nije bila prikazana u Šumarskom listu pa izlagači i izloženi predmeti nabrojeni su u posebnom prilogu ovog prikaza. Cijelu izložbu, kao i njezin šmarski dio, možemo okarakterizirati kao događaj kraja XIX. stoljeća. To potvrđuje i činjenica, da je izložbu posjetilo 440.000 osoba svih zanimanja. Iz svih krajeva Hrvatske (i Slavonije) do 84 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 87 <-- 87 --> PDF |
lazile su i organizirane skupine, posebno seljaka. Među njima spominjemo skupinu učenika pučke (osnovne) škole u Mrkoplju, koji su pod vodstvom svojih učitelja, pješk e došli u Zagreb! U ovom prikazu težište je dano na šumarski dio, ali smatramo, da zavređuje analizu cjelokupne izložbe kao i detaljni prikaz kako su je prikazale strane novine. Za nas bi to bio vrijedan prinos i povijesti našeg šumarstva. Jubilee Management-Forestry Exhibition in Zagreb in 1891 Summary The Croatian-Slavonian Management Society was founded in Zagreb in 1841 for the purpose of improvement of management, primarily in agriculture. The Society celebrated its fiftieth anniversary with the »Jubilee Management-Forestry Exhibition«. The exhibition was held in Zagreb from 15th August to 4th October 1891, and it was visited by 440,000 people among whom many from abroad. Based on the »Šumarski list« the article describes all preparation activities for the exhibition, which started as early as the beginning of 1890, while the description of the exhibition and its forestry section was based on reports from four Zagreb daily newspapers. JUBILARNA GOSPODARSKO-ŠUMARSKA IZLOŽBA 1891. Prilog 1. Iskaz izlagača u paviljonu Hrvatsko-slavonskog šumarskog društva 1. Aleksandar pi. W i e i s s , veledrvotržac u Zagrebu — bukova i hrastova građa. 2. Gospodarstveni ured Brodske imovine obćine u Vinkovcima — razni hrastovi proizvodi, imenito engleska i franceska roba, gospodarstvene osnove svojih šuma, šumovide, tiskanice i dr. 3. Sumsko-dohodarstveni ured gospođe Franjice pi. Ghycz y u Čabru — bukova i jelova građa. 4. Gospodarstveni ured Otočke imovine obćine u Otočcu — razni proizvodi. 5. Gospodarstveni ured Ogulinske imovne obćine u Ogulinu — razni proizvodi. 6. Gospodarstveni ured Slunjske imovne općine u Rakovcu — razni proizvodi. 7. Gospodarstveni ured II. banske imovne općine u Petrinji — šumski proizvodi i lovstvo. 8. Gospodarstveni ured I. banske imovne općine u Glini — proizvodi kućnog obrta i ruda. 9. Gospodarstveni ured Gradiške imovne općine u Novoj Gradiški — razni šumski proizvodi. 10. Gospodarstveni ured Petrovaradinske imovne općine u Mitrovici — šumski proizvodi i lov. 11. Dragutin Schlesinger , drvotržac u Zagrebu — razna hrastova roba iz Bosne. 12. Šumsko-gospodarski ured Marka Bombelles a u Komoru pošta Vinice — lovački izlošci. 13. Grof Janko Vojkff i iz Zagreba — lovački izlošci. 14. Poglavarstvo slob. i kr. grada Petrinje — hrastova grada i biljke. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 88 <-- 88 --> PDF |
15. A. F i s c h e r, drvotržac u Našicama — razna hrastova roba. 16. Neuschloss i Schmit, drvarska tvrtka iz Našica — hrastova roba. 17. Ravnateljstvo tvornice »The oack extract Co. limited« (tvornica tanina) Županja. 18. Magistrat komposesorata Turopolje — hrastova građa i lov. 19. Kr. kotarska oblast u Karlovcu — bilje. 20. Kr. kotarska oblast u Donjoj Stubici — bilje. 21. Kr. nadšumarski ured Modruško-riječke županije u Ogulinu — izložba biljaka i nasada na Krasu. 22. Kr. nadšumar Eugen Dobiasch , Vinkovci — zbirka kornjača. 23. Robert Neumann , trgovac sjemenom u Erfurtu — zbirka raznih prekomorskih četinjača. 24. Konrad G i n z e 1, nadšumar u Popovači — lovačka zbirka. 25. E. G r e 11 et Comp., tvornica zamki za grabežljice u Havnau u Šleskoj — razne lovačke zamke. 26. Rudolf Zazula , kr. umirovljeni nadlugar, Ravna Gora — razno drveće i rukotvorine. 27. Poglavarstvo općine Draganić — razna hrastova građa. 28. Poglavarstvo općine Rečica — razna hrastova građa. 29. Kr. šumarsko državno ravnateljstvo u Zagrebu — kolektivnu izložbu nroizvoda iz svojih šuma uz sudjelovanje N. Sriće, Štiglić et Comp., A. Devč:ća, Mrvoša i drug., F. Neubergera i sina, Societe-a d´importaliondc chene u Barču, Vuka i sinova u Budimpešti, Lamarcbe-a u Capragu i Christian Hermann-a u Beču. 30. A. Bacić i Kopaj tić, drvarska tvrdka u Drenovcu kod Varaždinskih toplica — razna bukova građa. 31. Otto Navra t i 1, vlastelinski šumar u Pleternici — lovačka zbirka. 32. Neuhofe r i sin, c. i kr. dvor. optičar i mehaničar u Beču — razne šumarske strojeve. 33. Prokop Adjić, kotarski šumar Imovne općine u Glini — razne gljive. 34. Lujo B 1 a ž i ć, drvarski veletržac u Sisku — hrastova građa. 35. Leopold Kern , drvotržac u Velikoj Gorici — hrastova građa. 36. Vladimir pl. Halper-Sigetski , veleposjednik u Zajezdi — lovačku zbirku. 37. B. W e i s s, vlasnik parne pilane u Hruševcu — bukovu građu. (Šumarski list, 1891, str. 193—195) |