DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
morske visine oštećenje opada. Starije sastojine su često jače oštećene od mlađih, aii u 7 zemalja jača su oštećenja u mlađim sastojinama. Stare sastojine smreke, jele i hrasta spadaju među najoštećenije. U dobnim razredima iznad 60 godina, umjerena do jaka oštećenja obuhvaćaju više od 15% svih stabala smreke u 17 zemalja, svih stabala jele u 10 zemalja i svih stabala hrasta u 16 zemalja. To podrazumijeva da gotovo u 2/3 zemalja sudionica inventure, starija stabla tih vrsta su u neizvjesnom zdravstvenom stanju. Opća situacija u Europi pokazuje jasnu potrebu za nastavkom monitoringa. Nastavak sadašnjeg zagađivanja za naredni period vremena, ili povećanja stupnja zagađivanja, odrazit će se na vitalnost šuma na velikom području Europe. Ako sadašnji nivo koncentracija zagađivanja zraka i odlaganja polutanata u šume nije smanjen, potrajnost gospodarenja šumama nije moguće garantirati u budućnosti. Smanjenje zagađivanja poboljšat će sposobnost šuma i smanjiti moguće proširenje propadanja šuma. Važna uloga u gospodarenju tlom i vodama i djelovanje globalnog zatopljenja (efekt staklenika) podupire potrebu za daljnjim akcijama. Stoga je mišljenje Radne grupe da su neophodne mjere za smanjenje onečišćenja zraka. Onečišćenje zraka dovodi i do nepovoljnih promjena u tlu (acidifikacija tla, opterećenost teškim metalima i drugim štetnim tvarima) što smo utvrdili u mnogim područjima Hrvatske. U tla naših nizinskih šuma unose se velike količine teških metala i drugih štetnih tvari i onečišćenim poplavnim vodama. Poseban problem u tim šumama predstavlja promjena režima podzemnih i poplavnih voda uzrokovanog hidromelioracijama, izgradnjom hidrocentrala i prometnica. Propale šume moraju se obnoviti i sa njima valja stručno postupati. Posebno je važno da one imaju što prirodniju strukturu i da u njima ne bude šteta od mehanizacije. LITERATURA Komlenović, N., Gračan, J. (1989): Propadanje šuma u Europi. Šumarski list, 6—8, str. 373—385. Komlenović, N., Rastovski, P. (1991): Utjecaj imisija na šumske) eko sisteme Hrvatske. Šumarski list, 3—5, str. 203—217. Prpić, B., Komlenović, N., Sele tko vić, Z. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5—6, str. 195—215. Prpić, B., Sele tko vić, Z., Ivkov, M. (1991): Propadanje šuma u Hrvat skoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u proš losti. Šumarski list, 3—5, str. 107—129. *** The 1990 forest damage survey in Europe. UN, Economie and Social Coun cil. Economic Commission for Europe. Executive Body for the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution. Working Group on Effects, Ge neve, 15 p. Forest Domage in Europe 1990 Summary In this review, the results of Forest Damage Survay in Europe during 1990 are summarized. The review was adopted by the Working Group on Effects of ECE. Other published data arc also used. The review Covers Forest Damage Survay from 25 European states and few regions. 69 |