DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 70     <-- 70 -->        PDF

što je kronično onečišćenje zraka). Poticajni faktori vode rapiđnom pogoršanju
kondicije stabla (kao na pr. suša). Kontributični faktori su oni koji
doprinose eventualnom propadanju stabla (na pr. patogeni). Različiti oblici
stresova su isprepleteni. Relativna važnost stresa može biti i povremena
i prostorna. Posebna forma stresa može varirati u važnosti i može se klasificirati
kao predispozicija, poticanje i doprinos. Na pr. mali napad insekaa
može biti kontributični faktor dok jaki napad može biti poticajni faktor.


Uloga onečišćenja zraka u zdravsvenom stanju šuma jasno varira ovisno
o prirodi i koncentraciji štetnih tvari. Zato, u nekim područjima Europe,
S02 može biti poticajni faktor i jedan od najvažnijih nepovoljnih čimbenika
koji djeluju na zdravstveno stanje šuma. Drugdje, kao na pr. u Švedskoj,
koncentracija S02 je vrlo niska i može biti samo kao predispozicioni
faktor. Dušični spojevi su važni za mnoga područja srednje Europe, dok oni
u neopterećenim područjima imaju mali značaj. U nekim područjima ozon
također ima značajan nepovoljan utjecaj na šumske ekosisteme.


U odnosu na druge stresove, onečišćenje zraka smatraju predstavnici
nekih država kao jedan od najvažnijih faktora u propadanju šuma i to:
Austriji, Češko-Slovačkoj, Njemačkoj, Lichtenšajnu, Poljskoj i Švicarskoj.
U tim zemljama imisije djeluju na kvalitet sastojina i šumskih ekosistema
i jako utječu na odluke o gospodarenju šumama. U drugim europskim zemljama,
smatraju da je onečišćenje zraka jedan od niza faktora koji djeluju
na propadanje šuma. Neke zemlje (Mađarska, Irska, Engleska) ističu
da su ostali faktori važniji nego zagađivanje zraka u određivanju zdravstvenog
stanja šuma u tim zemljama, iako te zemlje smatraju zagađivanje zraka
kao predispozicioni faktor.


ZAKLJUČNE NAPOMENE I OSNOVNI PRAVCI DALJNJEG RADA


Rezultati inventure zdravstvenog stanja šuma u 1990. godini pokazuju
da:


Unatoč jasnim razlikama u strukturi šuma, sastava vrsta, stupnja
i tipa zagađivanja, inventura zdravstvenog stanja šuma po usvojenoj metodi
obuhvaća 121 milijun hektara površine šuma u 25 zemalja širom Europe
i velikih područja Kanade i SAD.


Propadanje šuma, izraženo kao gubitak iglica ili lišća, utvrđeno je
u 25 zemalja. Anketa o zdravstvenom stanju Hravtskih šuma provedena je
po ECE-metodologiji tijekom 1987., 1988. i 1990. godine. Osutost krošanja
veća od 25% u stalnom je porastu i ona je iznosila: 1987 — 7,9%, 1988 —
9,5%, 1990. — 10,3%,, dok je ukupna oštećenost (klase 1—4) bila 1987 — 26,2%,
1988 — 34%, te 1990 — 32%. Nekoliko zemalja smatra zagađivanje zraka
esencijalnim destabilizirajućim faktorom zdravstvenog stanja njihovih šuma.
Mnogo drugih zemalja smatra da je zagađivanje zraka predispozicioni


;


faktor.
Nekoliko zemalja je izvijestilo da su viši predjeli jače oštećeni od nižih.
Nekoliko tisuća hektara šuma u planinskim vrhovima Njemačke su
najjače oštećene ili čak propadaju. Slični uvjeti prevladavaju u Bugarskoj,
Češko-Slovačkoj i Poljskoj. U PIrvatskoj smo također utvrdili najveća oštećenja
u nadmorskim visinama većim od 1200 m, a sa smanjenjem nad


68