DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
što je kronično onečišćenje zraka). Poticajni faktori vode rapiđnom pogoršanju kondicije stabla (kao na pr. suša). Kontributični faktori su oni koji doprinose eventualnom propadanju stabla (na pr. patogeni). Različiti oblici stresova su isprepleteni. Relativna važnost stresa može biti i povremena i prostorna. Posebna forma stresa može varirati u važnosti i može se klasificirati kao predispozicija, poticanje i doprinos. Na pr. mali napad insekaa može biti kontributični faktor dok jaki napad može biti poticajni faktor. Uloga onečišćenja zraka u zdravsvenom stanju šuma jasno varira ovisno o prirodi i koncentraciji štetnih tvari. Zato, u nekim područjima Europe, S02 može biti poticajni faktor i jedan od najvažnijih nepovoljnih čimbenika koji djeluju na zdravstveno stanje šuma. Drugdje, kao na pr. u Švedskoj, koncentracija S02 je vrlo niska i može biti samo kao predispozicioni faktor. Dušični spojevi su važni za mnoga područja srednje Europe, dok oni u neopterećenim područjima imaju mali značaj. U nekim područjima ozon također ima značajan nepovoljan utjecaj na šumske ekosisteme. U odnosu na druge stresove, onečišćenje zraka smatraju predstavnici nekih država kao jedan od najvažnijih faktora u propadanju šuma i to: Austriji, Češko-Slovačkoj, Njemačkoj, Lichtenšajnu, Poljskoj i Švicarskoj. U tim zemljama imisije djeluju na kvalitet sastojina i šumskih ekosistema i jako utječu na odluke o gospodarenju šumama. U drugim europskim zemljama, smatraju da je onečišćenje zraka jedan od niza faktora koji djeluju na propadanje šuma. Neke zemlje (Mađarska, Irska, Engleska) ističu da su ostali faktori važniji nego zagađivanje zraka u određivanju zdravstvenog stanja šuma u tim zemljama, iako te zemlje smatraju zagađivanje zraka kao predispozicioni faktor. ZAKLJUČNE NAPOMENE I OSNOVNI PRAVCI DALJNJEG RADA Rezultati inventure zdravstvenog stanja šuma u 1990. godini pokazuju da: Unatoč jasnim razlikama u strukturi šuma, sastava vrsta, stupnja i tipa zagađivanja, inventura zdravstvenog stanja šuma po usvojenoj metodi obuhvaća 121 milijun hektara površine šuma u 25 zemalja širom Europe i velikih područja Kanade i SAD. Propadanje šuma, izraženo kao gubitak iglica ili lišća, utvrđeno je u 25 zemalja. Anketa o zdravstvenom stanju Hravtskih šuma provedena je po ECE-metodologiji tijekom 1987., 1988. i 1990. godine. Osutost krošanja veća od 25% u stalnom je porastu i ona je iznosila: 1987 — 7,9%, 1988 — 9,5%, 1990. — 10,3%,, dok je ukupna oštećenost (klase 1—4) bila 1987 — 26,2%, 1988 — 34%, te 1990 — 32%. Nekoliko zemalja smatra zagađivanje zraka esencijalnim destabilizirajućim faktorom zdravstvenog stanja njihovih šuma. Mnogo drugih zemalja smatra da je zagađivanje zraka predispozicioni ; faktor. Nekoliko zemalja je izvijestilo da su viši predjeli jače oštećeni od nižih. Nekoliko tisuća hektara šuma u planinskim vrhovima Njemačke su najjače oštećene ili čak propadaju. Slični uvjeti prevladavaju u Bugarskoj, Češko-Slovačkoj i Poljskoj. U PIrvatskoj smo također utvrdili najveća oštećenja u nadmorskim visinama većim od 1200 m, a sa smanjenjem nad 68 |