DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Stanje hrastova varira, ali globalna defolijacija je visoka u starim ,sastojinama u većini zemalja. Promjene su neznatne u 12 do 21 zemlje. Umjereno povećanje defolijacije bilo je u 3 zemlje u mladim sastojinama i u 11 zemalja u starim sastojinama. Poboljšanje zdravstvenog stanja utvrđeno je u 1 zemlji u mladim sastojinama i 6 zemalja u sastojinama starijim od 60 godina. Defolijacija je mala u 6 zemalja u mladim sastojinama i u 5 ze-: malja u odraslim sastojinama. Umjerena do visoka defolijacija utvrđena je u mladim sastojinama u 8 od 18 zemalja, dok u 4 zemlje defolijacija je vrlo visoka u mladim sastojinama (33,0 do 44,7). U odraslim sastojinama, umjerena do visoka defolijacija utvrđena je u 9 zemalja, a vrlo visoka u 4 od 22 zemlje (od 54,5% do 83,4% oštećenih stabala). Saopćenja koja su dana u prethodna tri izvještaja o većim oštećenjima u odraslim sastojinama i na vrlo nagnutim terenima su još važeća. Kako god, gore spomenuti dobiveni rezultati po vrstama pokazuju da se povećava i u mladim sastojinama, one su do sada ipak manje osjetljive na defolizacijske stresove. U Njemačkoj (11 pokrajina), nekoliko tisuća nektara planinskih šuma je najoštećenije. Situacija je jednaka u planinskim predjelima Češko- Slovačke i u 5 novih pokrajina Njemačke i Poljske. PROSTORNI PREGLED Podaci u tablici 5. jasno pokazuju da je postotak defolijacije visok u istočnoj Europi i nekim zemljama sjeverozapadne i jugoistočne Europe. Ukupno za sve vrste drveća proporcija stabala s gubitkom iglica/lišća preko 25% (stupanj oštećenja 2 do 4) je mala, tj. između 3,8 do 8,3% od svih oštećenih stabala, samo u tri zemlje (2 manje nego 1989) i 2 regije: Španjolska, Ukrajina, Italija-Bolzano i Belgija-Flandrija. U 10 zemalja i 2 regije (1 više nego 1989), tj. Austrija, Lichtenštajn, Italija (nacionalni nivo), Švicarska, Njemačka (11 pokrajina), Švedska, Norveška, Finska, Grčka, Nizozemska, Slovenija i Belgija, 14 do 19,1% svih stabala oštećeno je preko 25% iglica/lišća. U 9 (2 više nego 1989) i 4 regije, Litva, Danska, Mađarska Kalinjingrad (SSSR), Italija-Toskana, Bugarska, Portugal, Njemačka (5 novih pokrajina), Latvija, Poljska, Engleska, Češko-Slovačko i Bjelorusija, 20,4% do 54,0% svih stabala oštećeno je više od 28% iglica/lišća. Jasno je da, osim Danske, Engleske i Portugala, istočnoeuropske zemlje imaju najjači intenzitet defolijacije uglavnom kod četinjača. Kod listača, pogoršanje zdravstvenog stanja utvrđeno je kod hrastova u Mediteranu (Grčka, Italija i Portugal). Pogoršano je zdravstveno stanje bukve u Danskoj, breze u Švedskoj. Povećanje oštećenja proizašlo je jer je više zemalja izvršilo pregled zdravstvenog stanja, kao i pogoršanjem uvjeta za život šuma u mnogim zemljama. U zapadnom dijelu SSSR, gdje je inventura provedena 1989. godine intenzitet oštećenja je uvjetovan prostornim rasporedom i lokacijom industrijskih kompleksa. UTJECAJ IMISIJA NA ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA Izučavanja uzroka stresnog djelovanja na šumske ekosisteme može se podijeliti u tri grupe: predispozicija, poticanje i doprinos. Predispozicioni faktori su oni koji rezultiraju u općoj neotpornosti (slabljenju) stabla (kao |