DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 69     <-- 69 -->        PDF

Stanje hrastova varira, ali globalna defolijacija je visoka u starim ,sastojinama
u većini zemalja. Promjene su neznatne u 12 do 21 zemlje. Umjereno
povećanje defolijacije bilo je u 3 zemlje u mladim sastojinama i u 11
zemalja u starim sastojinama. Poboljšanje zdravstvenog stanja utvrđeno je
u 1 zemlji u mladim sastojinama i 6 zemalja u sastojinama starijim od 60
godina. Defolijacija je mala u 6 zemalja u mladim sastojinama i u 5 ze-:
malja u odraslim sastojinama. Umjerena do visoka defolijacija utvrđena je
u mladim sastojinama u 8 od 18 zemalja, dok u 4 zemlje defolijacija je vrlo
visoka u mladim sastojinama (33,0 do 44,7). U odraslim sastojinama, umjerena
do visoka defolijacija utvrđena je u 9 zemalja, a vrlo visoka u 4 od
22 zemlje (od 54,5% do 83,4% oštećenih stabala).


Saopćenja koja su dana u prethodna tri izvještaja o većim oštećenjima
u odraslim sastojinama i na vrlo nagnutim terenima su još važeća. Kako
god, gore spomenuti dobiveni rezultati po vrstama pokazuju da se povećava
i u mladim sastojinama, one su do sada ipak manje osjetljive na defolizacijske
stresove. U Njemačkoj (11 pokrajina), nekoliko tisuća nektara planinskih
šuma je najoštećenije. Situacija je jednaka u planinskim predjelima Češko-
Slovačke i u 5 novih pokrajina Njemačke i Poljske.


PROSTORNI PREGLED


Podaci u tablici 5. jasno pokazuju da je postotak defolijacije visok
u istočnoj Europi i nekim zemljama sjeverozapadne i jugoistočne Europe.
Ukupno za sve vrste drveća proporcija stabala s gubitkom iglica/lišća preko
25% (stupanj oštećenja 2 do 4) je mala, tj. između 3,8 do 8,3% od svih oštećenih
stabala, samo u tri zemlje (2 manje nego 1989) i 2 regije: Španjolska,
Ukrajina, Italija-Bolzano i Belgija-Flandrija. U 10 zemalja i 2 regije (1 više
nego 1989), tj. Austrija, Lichtenštajn, Italija (nacionalni nivo), Švicarska, Njemačka
(11 pokrajina), Švedska, Norveška, Finska, Grčka, Nizozemska, Slovenija
i Belgija, 14 do 19,1% svih stabala oštećeno je preko 25% iglica/lišća.
U 9 (2 više nego 1989) i 4 regije, Litva, Danska, Mađarska Kalinjingrad (SSSR),
Italija-Toskana, Bugarska, Portugal, Njemačka (5 novih pokrajina), Latvija,
Poljska, Engleska, Češko-Slovačko i Bjelorusija, 20,4% do 54,0% svih stabala
oštećeno je više od 28% iglica/lišća. Jasno je da, osim Danske, Engleske i
Portugala, istočnoeuropske zemlje imaju najjači intenzitet defolijacije uglavnom
kod četinjača. Kod listača, pogoršanje zdravstvenog stanja utvrđeno
je kod hrastova u Mediteranu (Grčka, Italija i Portugal). Pogoršano je zdravstveno
stanje bukve u Danskoj, breze u Švedskoj. Povećanje oštećenja proizašlo
je jer je više zemalja izvršilo pregled zdravstvenog stanja, kao i pogoršanjem
uvjeta za život šuma u mnogim zemljama. U zapadnom dijelu SSSR,
gdje je inventura provedena 1989. godine intenzitet oštećenja je uvjetovan
prostornim rasporedom i lokacijom industrijskih kompleksa.


UTJECAJ IMISIJA NA ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA


Izučavanja uzroka stresnog djelovanja na šumske ekosisteme može se
podijeliti u tri grupe: predispozicija, poticanje i doprinos. Predispozicioni
faktori su oni koji rezultiraju u općoj neotpornosti (slabljenju) stabla (kao