DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 66 <-- 66 --> PDF |
sastojina nije bilo moguće drugačije (šteta je iznosila 70 milijuna m:! u 11 pokrajina Njemačke). Kanada i SAD surađuju s ICP programom i provode procjenu zdravstenog stanja šuma na svom području. Hrvatska je 1990., kao i 1987. i 1988. provela anketu o zdravstvenom stanju šuma na praktički čitavom svom području i to mnogo detaljnije nego mnoge druge europske zemlje. Nažalost naših podataka u ovom izvještaju nema. Sada kada je Republika Hrvatska postala samostalna i suverena država moramo se aktivno uključiti u pro-i gram ICP-Forest i podnositi redovna izvješća o zdravstvenom stanju naših šuma. PODRUČJE OBUHVAĆENO PRIKAZOM OŠTEĆENJA ŠUMA U 1990. GODINI Od 173 milijuna hektara šuma u Europi (uključujući glavni dio šuma u zapadnom SSSR), oko 121 milijun ha ili 70°/<> obuhvaćeno je inventurom zdravstvenog stanja u 1990. godini (7 milijuna ha više nego 1989.). Oko 265.000 stabala je ocijenjivano na 25.000 pokusnih ploha. Do sada još nije obuhvaćeno područje listača u Skandinaviji, šume Turske, glavni dio šuma Ukrajine, Bjelorusije, Karelia, te područja Murmanska, Arhangelska i Lenjingrada. REZULTATI Važni podaci i numerički rezultati navedeni su u priloženim tablicama 1. do 6. U tablici 1. dan je pregled po državama, površini, gustoći i intenzitetu aktivnosti. Tablice 2. do 4. sadrže rezultate po vrstama za četinjače i listače, te sumarno. Tablica 5. daje postotak defolijacije stabala preko 25% (stupnjevi defolijacije 2 do 4). Intenzitet defolijacije je nizak ako broj stabala stupnja 2 do 4 iznosi do 10°/o, umjeren ako je 10,1 do 20%>, visok između 20,1 do 30% i vrlo visok više od 30°/o. Vrlo je teško uspoređivati rezultate dobivene u različitim zemljama. Stanje europskih šuma ovisi o vrstama drveća, dobnim razredima, tlu i klimatskim faktorima, načinu gospodarenja, uzgojnim mjerama i tradicionalnim oblicima šteta. Unatoč toga što je postignuta visoka harmonizacija, razlike još ostaju. Usuglašavanje putem zajedničkih seminara je konstantni zadatak. Rezultati za sve vrste drveća su za 29 zemalja/regija. Defolijacija je nisk a u Španjolskoj, Ukrajini, Italija-Bolzano, Francuskoj i Belgiji-Flandrija. Defolijacija je umjerena u Austriji, Lichtenštajnu, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj (11 pokrajina), Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Belgiji-Valonija. Defolijacija je visok a u Litvi, Danskoj, Mađarskoj, Kalinjingradu, Italiji-Toskanija i Bugarskoj. Vrl o visok a u Portugalu, Njemačkoj (5 pokrajina), Latviji, Poljskoj, Engleskoj, Češko-Slovačkoj i Bjelorusiji (tablica 5). Učešće stabala sa većim oštećenjem krošanja od 25»/o utvrđen je za šume Hrvatske 1977. — 7,9%, 1988. — 9,5% i 1990. — 10,3%. To pokazuje da je oštećenost naših šuma u stalnom porastu te da one iz kategorije niske (1987. i 1988) prelaze u kategorije umjerene oštećenosti (1990). Međutim, neke naše vrste drveća, kao npr. obična jela pokazuje vrlo visoku oštećenost. Indeks oštećenosti pojedinih vrsta drveća bio 64 |