DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 65 <-- 65 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*48 »31« (4) Šum. list CXVI (1992) 63 OŠTEĆENJE ŠUMA U EUROPI 1990. Nikola KOMLENOVIĆ, Joso GRACAN* SAŽETAK: Ovaj pregledni članak napisan je na osnovu izvještaja o propadanju šuma u Europi za 1990. Njega je izradila posebna Radna grupa Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (ECE). Pri tome je korištena i druga priložna literatura. Izvještaj sažimlje rezultate ankete o zdravstvenom stanjušuma provedene 1990. u 25 europskih zemalja (i u nekoliko regija). UVOD Izvještaj o oštećenju (propadanju) šuma u Europi 1990. godine je peti po redu izvještaj koji je izradila Radna grupa Međunarodnog kooperativnog programa za procjenu i opažanja efekata zagađivanja zraka na šumq (ICP Forest). Izvještaj sumira rezultate opažanja u 1990. godini za 25 europskih zemalja (i nekoliko regija). Izvještaj također predstavlja napredak učinjen od stalne radne grupe o ujednačavanju metoda procjene oštećenja šuma. Zemlje učesnice svoju procjenu baziraju na formularu Ekonomske komisije Ujedinjenih naroda za Europu (ECE) iz 1986. Taj formular, između ostalog specificira, da defolijencija stabala (gubitak iglica ili lišća) ovisi o biotskim i abiotskim faktorima, a svrstava se u pet klasa. Ova metodologija je korištena kod procjene oštećenja šuma u Hrvatskoj ( P r p i ć i sur. 1988., Prpi ć i sur. 1991). Od 1989. do 1990. godine, broj država koje su sudjeilovale u procjeni oštećenja prema metodologiji ECE se smanjio od 27 na 26, jer dvije postojeće Njemačke od studenog 1990. djeluju kao jedna država. Regionalni rezultati su također dobiveni od nekoliko zemalja. Za neke države, mreža 16x16 km nije bila dostatna. To se naročito odnosi na zemlje čija je pokrivenost šumama mala. Novoformirani centar u Latviji pomaže opažanju i u susjednim republikama SSSR. Tako su po prvi put dobiveni rezultati ne samo za Latviju već također i za područje Murmanska i Arhangelska. Europska zajednica provodi procjenu po mreži 16X16 km. Glavni rezultati za Europsku zajednicu objavljuju se putem Komisije Europske zajednice. Dva velika vjetroloma početkom 1990. godine prouzrokovala su velike štete u Belgiji, Francuskoj, Engleskoj, Luksemburgu, Nizozemskoj, jugozapadnoj Njemačkoj i Švicarskoj. Mnoge opažačke plohe su uništene, naročito u Luksemburgu. U Njemačkoj, 1990. je opažanje suspendirano u Bavarskoj i Saaru. U Luksemburgu i Njemačkoj procijenjene su plohe samo u mreži 16 x 16 km, budući da radi radova na iskorišćivanju oštećenih * Dr. Nikola Komlenović i dr. Joso Graćan, Šumarski institut, Jastrebarsko. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 66 <-- 66 --> PDF |
sastojina nije bilo moguće drugačije (šteta je iznosila 70 milijuna m:! u 11 pokrajina Njemačke). Kanada i SAD surađuju s ICP programom i provode procjenu zdravstenog stanja šuma na svom području. Hrvatska je 1990., kao i 1987. i 1988. provela anketu o zdravstvenom stanju šuma na praktički čitavom svom području i to mnogo detaljnije nego mnoge druge europske zemlje. Nažalost naših podataka u ovom izvještaju nema. Sada kada je Republika Hrvatska postala samostalna i suverena država moramo se aktivno uključiti u pro-i gram ICP-Forest i podnositi redovna izvješća o zdravstvenom stanju naših šuma. PODRUČJE OBUHVAĆENO PRIKAZOM OŠTEĆENJA ŠUMA U 1990. GODINI Od 173 milijuna hektara šuma u Europi (uključujući glavni dio šuma u zapadnom SSSR), oko 121 milijun ha ili 70°/<> obuhvaćeno je inventurom zdravstvenog stanja u 1990. godini (7 milijuna ha više nego 1989.). Oko 265.000 stabala je ocijenjivano na 25.000 pokusnih ploha. Do sada još nije obuhvaćeno područje listača u Skandinaviji, šume Turske, glavni dio šuma Ukrajine, Bjelorusije, Karelia, te područja Murmanska, Arhangelska i Lenjingrada. REZULTATI Važni podaci i numerički rezultati navedeni su u priloženim tablicama 1. do 6. U tablici 1. dan je pregled po državama, površini, gustoći i intenzitetu aktivnosti. Tablice 2. do 4. sadrže rezultate po vrstama za četinjače i listače, te sumarno. Tablica 5. daje postotak defolijacije stabala preko 25% (stupnjevi defolijacije 2 do 4). Intenzitet defolijacije je nizak ako broj stabala stupnja 2 do 4 iznosi do 10°/o, umjeren ako je 10,1 do 20%>, visok između 20,1 do 30% i vrlo visok više od 30°/o. Vrlo je teško uspoređivati rezultate dobivene u različitim zemljama. Stanje europskih šuma ovisi o vrstama drveća, dobnim razredima, tlu i klimatskim faktorima, načinu gospodarenja, uzgojnim mjerama i tradicionalnim oblicima šteta. Unatoč toga što je postignuta visoka harmonizacija, razlike još ostaju. Usuglašavanje putem zajedničkih seminara je konstantni zadatak. Rezultati za sve vrste drveća su za 29 zemalja/regija. Defolijacija je nisk a u Španjolskoj, Ukrajini, Italija-Bolzano, Francuskoj i Belgiji-Flandrija. Defolijacija je umjerena u Austriji, Lichtenštajnu, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj (11 pokrajina), Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Belgiji-Valonija. Defolijacija je visok a u Litvi, Danskoj, Mađarskoj, Kalinjingradu, Italiji-Toskanija i Bugarskoj. Vrl o visok a u Portugalu, Njemačkoj (5 pokrajina), Latviji, Poljskoj, Engleskoj, Češko-Slovačkoj i Bjelorusiji (tablica 5). Učešće stabala sa većim oštećenjem krošanja od 25»/o utvrđen je za šume Hrvatske 1977. — 7,9%, 1988. — 9,5% i 1990. — 10,3%. To pokazuje da je oštećenost naših šuma u stalnom porastu te da one iz kategorije niske (1987. i 1988) prelaze u kategorije umjerene oštećenosti (1990). Međutim, neke naše vrste drveća, kao npr. obična jela pokazuje vrlo visoku oštećenost. Indeks oštećenosti pojedinih vrsta drveća bio 64 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 67 <-- 67 --> PDF |
je kod nas slijedeći: jela — 43,3%, pitomi kesten — 27,1%, hrast lužnjak — 15,0%, hrast kitnjak — 10,3%, dok je najmanji indeks oštećenosti utvrđen kod običnog graba — 2,6%. Ukupna oštećenost naših šuma (klase 1—4) iznosila je 1990. 32%, što je nešto manje nego 1988. (34%), ali značajno više od oštećenosti utvrđene 1987. (26,2%). Rezultati za četinjače poznati su za 31 zemlju/regiju. Defolijacija je nisk a u Ukrajini, Španjolskoj, Irskoj, Francuskoj, Italiji-Bolzano i Grčkoj. Umjeren a u Austriji, Belgiji-Fiandrija, Italiji, Njemačkoj (11 po^ krajina), Lichtenštajnu, Švedskoj, Norveškoj, Finskoj, Danskoj, Švicarskoj i Estoniji. Visok a u Italiji-Toskana, Nizozemskoj, Litvi, Mađarskoj, Portugalu i Belgiji-Valonija. Vrl o visok a u Njemačkoj (5 pokrajina), Kalinjingradu, Sloveniji, Bugarskoj, Poljskoj, Latviji, Engleskoj, Češko-Slovačkoj, Bjelorusiji (tablica 3). Rezultati za listače poznati su za 30 zemalja/regija. Defolijacija je nisk a u Ukrajini, Španjolskoj, Sloveniji, Belgiji-Fiandrija i Francuskoj. Umje ren a u Austriji, Lichtenštajnu, Kalinjingradu (SSSR), Belgiji-Valonija, Nizozemskoj, Finskoj, Švicarskoj, Italiji, Litvi, Italiji-Bolzano, Bugarskoj i Norveškoj. Visok a u Švedskoj, Mađarskoj, Njemačkoj (11 pokrajina), Danskoj, Poljskoj, Grčkoj, Latvi, Engleskoj i Italiji-Toskana. Vrl o visok a u Češko-Slovačkoj, Portugalu, Bjelorusiji i Njemačkoj — 5 pokrajina (taf blica 4). VELIČINA I KVALITET PROMJENA IZMEĐU 1989. DO 1990. Promjene koje su nastale u stupnju 2 do 4 od 1989. do 1990. smatraju se kao nevažne ako su jednake ili manje od 5%, male od 5,1% do 10% umjerene od 10,1%, do 20% i znatne ako su veće od 20% od jedne do druge godine. Kad se promatra za sve vrste, defolijacija se povećala u više od 2/3 zemalja, tj. u 18 do 25 zemalja iz 1989. u odnosu na 1990. Povećanje je neznatno u 10, malo u 4, umjereno u 3 i jako u 1 zemlji/regiji. Smanjenje def oli jaci je utvrđeno je u 7 zemalja i to neznatno u 5, a umjereno u 2 zemlje´regije. S izuzetkom znatnih promjena u 5 novih pokrajina u Njemačkoj, općenita slika tijekom 1990. godine se pogoršava u većini zemalja. Kod četinjač a defolijacija se povećala u 15 zemalja, a smanjila u 12 zemalja od ukupno 27 zemalja regija 1989. u odnosu na 1990. Povećanje/ smanjenje bilo je neznatno u 9 i 7 zemalja/regija, s naznakom da se( u 16 zemalja zdravstveno stanje nije mnogo promijenilo. Povećanje/smanjenje defolijacije bilo je malo u 3 zemlje za svaki tip, dok se u 3 zemlje defolijacija povećava više od 10%, a u 2 zemlje se smanjila više od 10%. Nije bilo jakih promjena (tablica 6). Kod 1 i s t a č a, defolijacija se povećala u 14 zemalja (2/3) i smanjila u 8 zemalja od 22 zemlje /regije koje su izradile izvještaj u 2 zadnje godine. Povećanje/smanjenje bilo je neznatno u 5 i 8 zemalja/regija, pokazujući da je oko 1/2 bila u standardnom stanju. Mala povećanja defolijacije bila su u 6 od 9 zemalja, umjereno u 1, a jako u 2 zemlje (tablica 6). |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 68 <-- 68 --> PDF |
VRSTE DRVEĆA I STAROST Ovisno o proširenju aktivnosti, naročito u mediteranskim zemljama, nacionalni izvještaji nisu slani samo za 3 vrste četinjača (smreku, bor, jelu) i 2 vrste listača (bukvu i hrast) već i za veći broj četinjača i listača. Broj vrsta sada obuhvaća 25 četinjača i 33 vrste listača. Glavne promjene u intenzitetu defolizacije utvrđene su u Bjelorusiji, Češko-Slovačkoj, Mađarskoj, Njemačkoj (5 pokrajina), Portugalu i Engleskoj. To se djelomično pripisuje klimatskom stresu uslijed 3 zaredom sušna ljeta i 2 blage zime, kao i značajnom zagađivanju zraka u istočnoj Europi. Pogoršanje zdravstvenog stanja u istočnoj Europi odnosi se na četinjače, dok u zapadnoj Europi opći status defolijacije četinjača ostaje nepromijenjen. Na osnovi gore navedenih podataka, defolijacija za sv e vrst e j e niska u 6 (5) od 29 zemalja regija, umjerena u 10 (11), visoka u 6 (5) i vrlo visoka u 7 (4) zemalja regija. Podaci u zagradama odnose se na 1989. godinu. S izuzetkom Engleske (defolijacija djelovanjem štetnika na sitkansku smreku, podaci za ostale zemlje se odnose na običnu smreku) i Portugala (deygradacija uslijed šumskih požara, suše i lošeg gospodarenja), većina jako oštećenih šuma pripada istočnoj Europi. Kao i u 1989. godini, u nekim zemljama zdravstveno stanje bukve i hrasta se poboljšava, uslijed smanjenja populacija štetnika. Mediteranske zemlje su izvijestile o daljnjem pogoršanju kod hrastova uslijed suše, šumskih požara i neadekvatnog gospodarenja tlom. Kod obične smreke promjene u defolijaciji su neznatne u 10 od 21 zemlje koje su dostavile izvještaj. Defolijacija je neznatno porasla u 5 zemalja u sastojinama mlađim od 60 godina. Intenzitet defolijacije je umjeren do visok u 8 od 19 zemalja koje su poslale izvještaj za sastojine obične smreke mlađe od 60 godina. Stare sastojine smreke imaju visok stupanj defolijacije u 1 zemlji/regiji i vrlo visok u 13 zemalja (30,5 do 68,0%> sta-, bala se nalazi u stupnjevima 2 do 4). Kod borova, promjene u defolijaciji su neznatne za mlade i stare sastojine u 10 od ukupno 12 zemalja koje su dostavile izvještaj. Slabo do jako povećanje defolijacije utvrđeno je u 8 i 6 zemalja za mlade i stare sastojine. Visoka do vrlo visoka defolijacija je u 6 i 14 zemalja u mladim i starim sastojinama. Vrlo visoka utvrđena je u mladim sastojinama u 7 zemalja (35,5 do 55,3% stabala), a u starim sastojinama u 8 zemalja (33,6 do 61,3P/o oštećenih stabala). Zdravstveno stanje jel e izvješćeno je u 9 zemalja. U starosti sastojina preko 60 godina, defolijacija je porasla umjereno do jako (10,6 dol 26,6%) u 4 zemlje. Zdravstveno se stanje umjereno poboljšalo (12,8%) u jednoj zemlji. Vrlo visoka defolijacija utvrđena je u 6 od 9 zemalja, uključujući da zdravstveno stanje jele dospijeva i do kritične granice. Zdravstveno stanje bukve se neznatno promijenilo u mladim sastojinama u 7 od 18 zemalja koje su dostavile izvještaje. Defolijacija se povećala umjereno u mladim sastojinama u 2 zemlje, a u starim sastojinama u 8 zemalja. Poboljšanje zdravstvenog stanja utvrđeno je u 3 zemlje. Intenzitet je defolijacije umjeren do visok u mlađim sastojinama u 3 zemlje, a u starim sastojinama u 5 zemalja. Defolijacija je vrlo visoka u 6 zemalja s 43,6 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 69 <-- 69 --> PDF |
Stanje hrastova varira, ali globalna defolijacija je visoka u starim ,sastojinama u većini zemalja. Promjene su neznatne u 12 do 21 zemlje. Umjereno povećanje defolijacije bilo je u 3 zemlje u mladim sastojinama i u 11 zemalja u starim sastojinama. Poboljšanje zdravstvenog stanja utvrđeno je u 1 zemlji u mladim sastojinama i 6 zemalja u sastojinama starijim od 60 godina. Defolijacija je mala u 6 zemalja u mladim sastojinama i u 5 ze-: malja u odraslim sastojinama. Umjerena do visoka defolijacija utvrđena je u mladim sastojinama u 8 od 18 zemalja, dok u 4 zemlje defolijacija je vrlo visoka u mladim sastojinama (33,0 do 44,7). U odraslim sastojinama, umjerena do visoka defolijacija utvrđena je u 9 zemalja, a vrlo visoka u 4 od 22 zemlje (od 54,5% do 83,4% oštećenih stabala). Saopćenja koja su dana u prethodna tri izvještaja o većim oštećenjima u odraslim sastojinama i na vrlo nagnutim terenima su još važeća. Kako god, gore spomenuti dobiveni rezultati po vrstama pokazuju da se povećava i u mladim sastojinama, one su do sada ipak manje osjetljive na defolizacijske stresove. U Njemačkoj (11 pokrajina), nekoliko tisuća nektara planinskih šuma je najoštećenije. Situacija je jednaka u planinskim predjelima Češko- Slovačke i u 5 novih pokrajina Njemačke i Poljske. PROSTORNI PREGLED Podaci u tablici 5. jasno pokazuju da je postotak defolijacije visok u istočnoj Europi i nekim zemljama sjeverozapadne i jugoistočne Europe. Ukupno za sve vrste drveća proporcija stabala s gubitkom iglica/lišća preko 25% (stupanj oštećenja 2 do 4) je mala, tj. između 3,8 do 8,3% od svih oštećenih stabala, samo u tri zemlje (2 manje nego 1989) i 2 regije: Španjolska, Ukrajina, Italija-Bolzano i Belgija-Flandrija. U 10 zemalja i 2 regije (1 više nego 1989), tj. Austrija, Lichtenštajn, Italija (nacionalni nivo), Švicarska, Njemačka (11 pokrajina), Švedska, Norveška, Finska, Grčka, Nizozemska, Slovenija i Belgija, 14 do 19,1% svih stabala oštećeno je preko 25% iglica/lišća. U 9 (2 više nego 1989) i 4 regije, Litva, Danska, Mađarska Kalinjingrad (SSSR), Italija-Toskana, Bugarska, Portugal, Njemačka (5 novih pokrajina), Latvija, Poljska, Engleska, Češko-Slovačko i Bjelorusija, 20,4% do 54,0% svih stabala oštećeno je više od 28% iglica/lišća. Jasno je da, osim Danske, Engleske i Portugala, istočnoeuropske zemlje imaju najjači intenzitet defolijacije uglavnom kod četinjača. Kod listača, pogoršanje zdravstvenog stanja utvrđeno je kod hrastova u Mediteranu (Grčka, Italija i Portugal). Pogoršano je zdravstveno stanje bukve u Danskoj, breze u Švedskoj. Povećanje oštećenja proizašlo je jer je više zemalja izvršilo pregled zdravstvenog stanja, kao i pogoršanjem uvjeta za život šuma u mnogim zemljama. U zapadnom dijelu SSSR, gdje je inventura provedena 1989. godine intenzitet oštećenja je uvjetovan prostornim rasporedom i lokacijom industrijskih kompleksa. UTJECAJ IMISIJA NA ZDRAVSTVENO STANJE ŠUMA Izučavanja uzroka stresnog djelovanja na šumske ekosisteme može se podijeliti u tri grupe: predispozicija, poticanje i doprinos. Predispozicioni faktori su oni koji rezultiraju u općoj neotpornosti (slabljenju) stabla (kao |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 70 <-- 70 --> PDF |
što je kronično onečišćenje zraka). Poticajni faktori vode rapiđnom pogoršanju kondicije stabla (kao na pr. suša). Kontributični faktori su oni koji doprinose eventualnom propadanju stabla (na pr. patogeni). Različiti oblici stresova su isprepleteni. Relativna važnost stresa može biti i povremena i prostorna. Posebna forma stresa može varirati u važnosti i može se klasificirati kao predispozicija, poticanje i doprinos. Na pr. mali napad insekaa može biti kontributični faktor dok jaki napad može biti poticajni faktor. Uloga onečišćenja zraka u zdravsvenom stanju šuma jasno varira ovisno o prirodi i koncentraciji štetnih tvari. Zato, u nekim područjima Europe, S02 može biti poticajni faktor i jedan od najvažnijih nepovoljnih čimbenika koji djeluju na zdravstveno stanje šuma. Drugdje, kao na pr. u Švedskoj, koncentracija S02 je vrlo niska i može biti samo kao predispozicioni faktor. Dušični spojevi su važni za mnoga područja srednje Europe, dok oni u neopterećenim područjima imaju mali značaj. U nekim područjima ozon također ima značajan nepovoljan utjecaj na šumske ekosisteme. U odnosu na druge stresove, onečišćenje zraka smatraju predstavnici nekih država kao jedan od najvažnijih faktora u propadanju šuma i to: Austriji, Češko-Slovačkoj, Njemačkoj, Lichtenšajnu, Poljskoj i Švicarskoj. U tim zemljama imisije djeluju na kvalitet sastojina i šumskih ekosistema i jako utječu na odluke o gospodarenju šumama. U drugim europskim zemljama, smatraju da je onečišćenje zraka jedan od niza faktora koji djeluju na propadanje šuma. Neke zemlje (Mađarska, Irska, Engleska) ističu da su ostali faktori važniji nego zagađivanje zraka u određivanju zdravstvenog stanja šuma u tim zemljama, iako te zemlje smatraju zagađivanje zraka kao predispozicioni faktor. ZAKLJUČNE NAPOMENE I OSNOVNI PRAVCI DALJNJEG RADA Rezultati inventure zdravstvenog stanja šuma u 1990. godini pokazuju da: Unatoč jasnim razlikama u strukturi šuma, sastava vrsta, stupnja i tipa zagađivanja, inventura zdravstvenog stanja šuma po usvojenoj metodi obuhvaća 121 milijun hektara površine šuma u 25 zemalja širom Europe i velikih područja Kanade i SAD. Propadanje šuma, izraženo kao gubitak iglica ili lišća, utvrđeno je u 25 zemalja. Anketa o zdravstvenom stanju Hravtskih šuma provedena je po ECE-metodologiji tijekom 1987., 1988. i 1990. godine. Osutost krošanja veća od 25% u stalnom je porastu i ona je iznosila: 1987 — 7,9%, 1988 — 9,5%, 1990. — 10,3%,, dok je ukupna oštećenost (klase 1—4) bila 1987 — 26,2%, 1988 — 34%, te 1990 — 32%. Nekoliko zemalja smatra zagađivanje zraka esencijalnim destabilizirajućim faktorom zdravstvenog stanja njihovih šuma. Mnogo drugih zemalja smatra da je zagađivanje zraka predispozicioni ; faktor. Nekoliko zemalja je izvijestilo da su viši predjeli jače oštećeni od nižih. Nekoliko tisuća hektara šuma u planinskim vrhovima Njemačke su najjače oštećene ili čak propadaju. Slični uvjeti prevladavaju u Bugarskoj, Češko-Slovačkoj i Poljskoj. U PIrvatskoj smo također utvrdili najveća oštećenja u nadmorskim visinama većim od 1200 m, a sa smanjenjem nad 68 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 71 <-- 71 --> PDF |
morske visine oštećenje opada. Starije sastojine su često jače oštećene od mlađih, aii u 7 zemalja jača su oštećenja u mlađim sastojinama. Stare sastojine smreke, jele i hrasta spadaju među najoštećenije. U dobnim razredima iznad 60 godina, umjerena do jaka oštećenja obuhvaćaju više od 15% svih stabala smreke u 17 zemalja, svih stabala jele u 10 zemalja i svih stabala hrasta u 16 zemalja. To podrazumijeva da gotovo u 2/3 zemalja sudionica inventure, starija stabla tih vrsta su u neizvjesnom zdravstvenom stanju. Opća situacija u Europi pokazuje jasnu potrebu za nastavkom monitoringa. Nastavak sadašnjeg zagađivanja za naredni period vremena, ili povećanja stupnja zagađivanja, odrazit će se na vitalnost šuma na velikom području Europe. Ako sadašnji nivo koncentracija zagađivanja zraka i odlaganja polutanata u šume nije smanjen, potrajnost gospodarenja šumama nije moguće garantirati u budućnosti. Smanjenje zagađivanja poboljšat će sposobnost šuma i smanjiti moguće proširenje propadanja šuma. Važna uloga u gospodarenju tlom i vodama i djelovanje globalnog zatopljenja (efekt staklenika) podupire potrebu za daljnjim akcijama. Stoga je mišljenje Radne grupe da su neophodne mjere za smanjenje onečišćenja zraka. Onečišćenje zraka dovodi i do nepovoljnih promjena u tlu (acidifikacija tla, opterećenost teškim metalima i drugim štetnim tvarima) što smo utvrdili u mnogim područjima Hrvatske. U tla naših nizinskih šuma unose se velike količine teških metala i drugih štetnih tvari i onečišćenim poplavnim vodama. Poseban problem u tim šumama predstavlja promjena režima podzemnih i poplavnih voda uzrokovanog hidromelioracijama, izgradnjom hidrocentrala i prometnica. Propale šume moraju se obnoviti i sa njima valja stručno postupati. Posebno je važno da one imaju što prirodniju strukturu i da u njima ne bude šteta od mehanizacije. LITERATURA Komlenović, N., Gračan, J. (1989): Propadanje šuma u Europi. Šumarski list, 6—8, str. 373—385. Komlenović, N., Rastovski, P. (1991): Utjecaj imisija na šumske) eko sisteme Hrvatske. Šumarski list, 3—5, str. 203—217. Prpić, B., Komlenović, N., Sele tko vić, Z. (1988): Propadanje šuma u Hrvatskoj, Šumarski list 5—6, str. 195—215. Prpić, B., Sele tko vić, Z., Ivkov, M. (1991): Propadanje šuma u Hrvat skoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u proš losti. Šumarski list, 3—5, str. 107—129. *** The 1990 forest damage survey in Europe. UN, Economie and Social Coun cil. Economic Commission for Europe. Executive Body for the Convention on Long-range Transboundary Air Pollution. Working Group on Effects, Ge neve, 15 p. Forest Domage in Europe 1990 Summary In this review, the results of Forest Damage Survay in Europe during 1990 are summarized. The review was adopted by the Working Group on Effects of ECE. Other published data arc also used. The review Covers Forest Damage Survay from 25 European states and few regions. 69 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 72 <-- 72 --> PDF |
1 1 01 OTM/)\O^HMOOOtOi^CO(N\Oin i—i I—I rt | a sO »HNO´HrO´HfOOM o *—´o m t^ o iO00O^fO(N00 CO »—i r\) r-CO H M) a a i— 1-Hi-H »-H ^H CN «-H m in CN^cO tJ-l/lH^ O CNtN-rt-CM "JJ- t^ ^r--H -s-f cO sO *i rOOSr-i ii bo ^ NO ^OO g^V^ ^O NOVO n ^NO^SP -—I -—H --H CO "5f «* *3" XXX^XXXhSxhXXXXXXXXXXXXXhX xxxxxxx h-oO<3sOvOsOt^ r3w~N© irtN0´sJ-NOsO´,!^-(N«n \0 NO NO 00 -* -cf TT >^w OM/ll^´tfNl´HNO^tOOOO´t´t^H^NOOOOO^Hiri^OfNOND ooio «t- om Tt co«-H co*-H © ON so oo o NO o co co o in o (N oo oo r\i in \D ON O oo , in o oo ^o (Nj \o ^t rCH´tfOO´t´t´t´HtOO^fN´HrO^ fNl (^vO O h-(^ H r W 0) rt rt^ONMooocoaNOONCiOrHvooin^rvih-r^trioNininooOfOOOiorNirt^ir) X! (N^jfi´th-oiohO´HoowH´t^-Hf^ [OOf^m,tioONor-fN|in,tM»Hfo«H rt ^ c j -^r i— i_i u j i— \^j -—i t^«_i L*_) -—i + J nr» rsl—-i nrt vfi ^HI /~i \j"i \J"l rsl f~i»rt* iT\ ,—4 ^Hr-^.r^_r^_—— r-Ti r<\ r-^_ /-,i v(~> r^i i f~i*--__i i-t\ (Nr-tOONO-HinsONDfNlO´t tn -—A T—i so *«t Oro o --HON CN a 3 1 (1) >u rt OO^OOfslsO^OO^OO\OO^r0^inC4vO\DrHMinioiOh-000\0-HOOfN|vO´00 rt XJ -Hin´trNNONOcO^t-th´iOh-nrnON´-H f^OrN|0s-H(^O-Hf\lr0in,t,tO00-H in a j1) © O <_> o ft rt O C _. <5 au^NTfN´HvOONOcco^t^tOirih-OCOOO-HO´tOiNOvOCTsHO´O´toaslO H rtJ^ co-**H oo —(00\som^j-sO\or´*scooor^-om oo-^\oinNOONOcoo\inooo\Oor-HCvi w cj f^HrfmO ,!t ,ttOT|-^T^OsOf rlNOfn-H CO \0 sO O l>-r~-—IrHrHMO-OrvKN-H & eL 3SS ° rONO^ O ^f- Csl t>- HO ft, — inrrj^OOasO^OsrOONrOOONsO^J-OsOONt^-sOOO--HOONinOO^H HOOOoO oot^ooo ft>8 roroNO--^r^r^ro,-^-ONCOt~--´rsiroco--Hl>-rsl(N-—i \0 (N CO ^t OO 00HHHO(N^O^O-tr^0\O O ^-o--Hcooo^r^-0´;i-*rrNONo--H(N __ fsl I__I rv-\ ir>. —~« r-1 — rV\ mro in^f ro in -*-1 fN r-H t^-Norsi o-rt 2 C .3=5 "T5 rt rt p ^-> CO CO au S2 II II ° ft If rt ft" rt W rt > «n rt rt rt OS a?* U rt *r-^ o2 W o T 0 W > Žmm&iS3Q&&žž6ŽLčšS33´ž´ž&L$L$Č JJS<(0 3 HH 70 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 73 <-- 73 --> PDF |
0\ 0 ONVioo^NoVVV´inNo´o´ oom"´—( Ult " "stUTtmOOh-iOrOM^oinsOin rOCNVO OOC-l^j-f~ 00 vdoC >©©´«Nod CO roCN d o in n mVn N -<" ts**" KIMN ro rd ro *dO *-H m o -^idoOc© t-~id\d >dt-^ U^Tid´* l{2;»rdid^r f> <*id5; ra TO *^ *^ TO .13 H 3 Kl >o f^O,>q>fiin^»Oqf. u oor—«* m 0OO^ro(^O.INO, CU\ .<= u P.* ´«-I© oTfdo´vdS; E;rdoo" e rdvd´f C S cjCoCr—""Or-^iW S o\" in drnc ´e li 3 o-" " o o lo^oC MDro inr4*\o"´*t! oCoC D-^HVO´OO´ &:^ror^rirr^oCo´o\:ir-´^j:´vo O-´i-r^-ToCnJ-"´ iT)´^-i/l^-´H(N^r^Or--r^´,;rrr)Tt vOtvrO ^ trim »H m h-tn rO g^CXN C")rOCNNO O^J-in\OvO´H(NOOO´*OinoorNvCl^OOinfONOcOLnr^O^-cO´t^f(NrO´* tn o *—io´—i o CNm oo>o\o NOrom CN^J-t-^ r^-ino^tN^fn ^-CNOO\O -efu~i ON f^mtf^^OlO^OoONt^^OONh-^tt^THfN CN(NCNU")t> rOr^ -—i [-^ O **O "*CN so H\OHf ONinN^(N^vO-tOOOo ,t^^´th-OoOOO´HiriH-ONO ,OOOOin´tOfri´+ rn ^HCOHO ONVOCO O^OO^OO VOU^OM OOoo CNin >oONo oo U") o OO sOCNv©«d- fOHtrOO^-´t´tHtoOvOMpH^fH (N O so O r^-O »—i ( v fN)ri r rrn nn CN NN O OO ^O OO rONO ^J" oomfMinMr * m oom rH´H "-H (T)(NliHrH^-l r-1 -a o to ft) oj CO a C/3 CO AS c ao C/5 1 w TJ !/} rt CL 0 o 3. U! ´S u rt rt rt ?3 rt Sb M rt c s S ao^«rt.S^:^.rt KS OJ U U » :E?3 rt N s cn »n-n j* : «S ST3 S^ SVnO 3S L risa? — "3; 0 o a> > 3 ^ B 00 2 S3 i—i PtOi«J HH 1—1 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 74 <-- 74 --> PDF |
fl t rt + o CO ^H NO^O^ O^OO^tN IO 00 so O ts^fNiLrll:^irlrS,<=i, io PO^ir\ * f-H vo o_ vo oq o, © r-^ o\ io^ OMOOOHH ON PO" + + t^TirTr-^oC r-" m" n-"oo"csTm" o a\ ooVsfro"ro"ro" o\ aooo"m r--"ro"©"oo" ro h- ´O h-1^ C\ ^O 03 + H ro r^o^rf C^PO oo c^o m o o ^^t,°o 0\*H »* rT *M f^ l> oooooNr-^o oo" to o V r^ —" rC o"io~ ro" \o oC + 1—I PO PO U*) IT) i—I r-H {T) r-j rt fN *—i CN PNrt ^ >o C^r-^CNo vO PO in\or^. r^. CN oo o o^oo o to ^^^OOrOGO^CO rt rN ©_q \0 1-H in o"o*00~^"to"l>rio"rN"o" rt" rsfo"po"rt"^rvf PO rO ro ON O *—´ CN ©" ©" O" CN rt CN *-H ro rt 55 0 C:lclrO^sCl, f^I^PO^PN O^t-^iO IOO rv. f\. OO^^O^-HHOO ® rOvOrtt^anOc^ °\00-~l CM (D r^´o "rt ro" r--"o"rt"ro"pNfpN"po"io \O" OO´O´IO´ oo"io h-"^^ oo ro o-"\o PN^"r*-"0^ rsT^o i—T rt"o"co" 0 fX) r-i r-lH^f^ H r-H r-1 — CO (N ^t" (N PO CN T-ifNrPno^t-´Hrt rt o oo^ioo^io^csuo"^UOPN ,iO(^^O^H^VOHO^ Q^rs,oor^p>ioo OJ^OOOOOONO^ oo"^r*-"cN"o"io"io"o´o"r^ o crC^rr^o´vo"fN´^-r > oo"co"r---"io"r^rro"^!-~ > tržnici´*? c^aorn POiOfNfNrOPNPNrNir-HrOrOrOPNJPNPNT—i 53 0 3 « ON O^O^HO ta r^,«tVoV´tin,tHiNvoo´o´-^r^"´\D VO"NO"—r*fl©"^"rt"co"oo"o*r--" — rt t> ro" vc cC´—´ m ro "fl- ´t ^ fN m ´O r^ f^ ´ o u-j in ^o ^o r> ID * ^ LO io »-H io [^. LO ro ~< \o PN PO r-j CN L fO o PO r— OMO >-H I-*- C\ r~*" OO CN I^, GO ro \.o PO ooo(Nina\Oh- mso^r— oo-^ n ro ON C^ OO OO O PO ro PO vO rt \L) \o LO vP rt in LT) rO OO 1^- CO P— LT) ON PTj CO OO LO ^ C-´ => o rt lOrNiOsDttrjO´t´tO´OOrri^fNr^co roroior-PNOOro r>OOMO\hir ; 0 U h 11 03 ° IO PO OO O-H ro ro PN t--T—( ro ´^ ^O *-H (N o- IO *—i LT) OLO -H TH r>J If) IO *—´ PN i= T-> u 3 V <-» xo o U^v * u >o rt 5 5 a& CO^COPN^T^cO^-00\00´^-ro^" Ln(N^ CJ´0 00iOl0inh-o°°rv´-|OON ,O^O "´OPNCN rt fOo"-i OfMCNrtro^THl^roirit´^OOO´- >—> LH fNrtTH00r Co (N ON OO rO \0 H o rt^l-PN CO =* t LO^OrtlOON ^PNr t 1 1 i>2 s ^^ rt rt a f—^ rt rt i-, h^ .7 ^ o rt :y; a3 P3 ° a ^:? IO—i rt g CO i—i (/i i :.0 — rt > rt rt 0 o rt S^i , rt rt rt c L>rt:?o -JM ^ ^ rt « rt M.-rt rt o «b|| § jg rt --p rtrt^Hi Rcri^rt^ u rt 3 vi r- rt M ,´^ ´rZZ ´^ rd ^ Q L sa rt i).y u > g I 3 :.? -a 3´3´3 3.s,>sS.sg-^.a«» rt O3.H o o2MO rt rt rt O OH > > i rt .s IZ) ;M ´CO CO r~*^ W BJHJ -J 0´! PHCM ^ |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 75 <-- 75 --> PDF |
cd -r HOO OOO-H U m ^T-H"^*© vO r>- ro CN «3-~~H fsf ro O o"scT mm 3 fN^ (N + H 3+4 n„ Slabo do2+ 3+4 1+ no iako IOCN^v© *-H TT *H o_ *-H oo" IO^t" ^f rN (N *—i *-H CN rn CN ^ sOfN^O 11 Lor-^ S CN 0) Csfro´o´´ O 00 LO rn cCco o"^ ., (Nrn I^- !NtN*-H nr-l~-< ~« *-H fN CN fN —i V c Cl —> o 1—J L> oo co tn CM LO co-E rt^o/cj ć/5 0 2 ´J 0\CN 0-3" "* C3\ \d"co rsT^^t" (N r*- r-- ro"oo r^MD aC o ro OOONOWOl^ *+^r mir)sO^|CNCNfN´0[^rjrncN´t vO^O ) ** ro <3-r-- co *3 h-^ (N CM^-´O -- r^l T-. r^ -o GO CO ON\0-0 :n in o IO CMD *o OMO r-~ ^t-o o> a-\ T-< r^J*—i CM in c?\ *—*,!* C>^- a\ ^O in r<< o^ O "3 h-rsioo^^Ointoo-oocor^ ^rsm S* s-c (Nmro \0 ro CM CQ ° (U CTJ (^rN)coOcou^OGNCN|oiOsOOiO^ rO´t^Oint^O´HOOooO´t´N-^rO inOroun^-inO\Ot^Mm´* CNI i—i oo ´-D rt LT, \o \D (M o * CT\ *—< ^nr--r~-r---rri~ t- l>t^t^r-fOror- 22 i! CO C/3 cd CO :ScS C/D cd CO |a Si L3 fs Si nj CT3 CO Cd > cd :^ o C3 O o rd -i M cd cd cd 3^ cd 3 E ^ cd rt Td-^ cd-* rt "—i -ađ.* rj ra -I 1-rt ctl rt >TI g S «~* o r ." .5, :S,´S 3´a 2M° -´cd c u o 3 4) (U 3-S-i (U rt.ij N H j ^ cd 00 0 a > JJ«(/I sa ?2PH CO´CO H |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 76 <-- 76 --> PDF |
Tablica 5. Pregled oštećenja u Europi tijekom 1990. godine za sve vrste* Postotak oštećenja Zemlja Španjolska Ukrajina (SSSR) Italija (Bolcano) Francuska Belgija (Flandija) Austrija** Italija Njemačka (11 pokrajina)*** Švedska Švicarska Norveška Finska Grčka Nizozemska Slovenija Belgija (Valonija) Litva Danska Mađarska Kalinjingrad (SSSR) Italija (Toskanija) Bugarska Portugal Njemačka (5 pokrajina) Latvija Poljska Engleska Ceško-Slovačka Bjelorusija (SSSR) * Oštećenje ne mora biti uzrokovanoskim i biotskim faktorima Neoštećeno stupanj 0 79.2 64.1 76.1 76.0 45.1 50.8 61.4 47.1 50.1 39.0 53.8 62.2 39.5 53.2 64.3 54.6 31.5 45.3 49.6 29.1 38.4 49.7 53.1 34.3 31.0 14.3 26.0 23.7 16.0 samo polucijom Umjeren do Slabo jak stup stupanj 1 njevi 2—4 17.0 3.8 29.5 6.4 16.7 7.2 16.7 7.3 46.6 8.3 40.1 9.1 23.8 14.8 37.0 15.9 33.7 16.2 44.0 17.0 29.0 17.1 20.5 17.3 43.0 17.5 29.0 17.8 17.5 18.2 26.3 19.1 48.1 20.4 33.5 21.2 28.7 21.7 48.4 22.5 34.1 27.5 21.2 29.1 16.2 30.7 29.0 35.9 33.0 36.0 47.3 38.4 35.0 39.0 29.6 46.6 30.0 54.0 nego i različitim abiot ** Baziramo na rezultatima danim u izvještaju, oštećenja u Austriji procijenjena kao umjerena *** Kombinirane procjene |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 77 <-- 77 --> PDF |
U ON in (N p rn oq u o r-´ io ~H i \d *—ir»" I I cl "—) o 0 ^ +++ +++ fa I I ++ I I I I + + + + + PL, -J © ONCNrooo\^\or-,ooq u-$iri ONi NO -;| ^r >-; p r-; oq "L o oq ^uSt"-"inroio^Hr~-ONr*S NO~H oou->*?*t (Nrsi(NooTr-r-´ind^t ON ^H ^H *J"f~l CN)~H -tNM M 3~ ^rj m CN) + >o ea oo Q ON ONcor«S ,t-^odr«S .-\O<-H>-! NO L a) B C/3 0) »o r-l 00 J J 00 >C/D oo NO o oo loN^i-r-^iooNNcioor^ C(Nin ON 0 l> -HPN) l-l fi 3 O1> > I"-´ p—; p t-; iri oq rs] "3 NOp »-H IT) M as ff p OO ON NO^3 O^t- NO(N ON Ofa a a fa ^CN CSft T—< is 3 3 X! 4-» o CO M NO o OONOOO ©ND fa oo o "3-rtsd oin^i OO ON X NO U 0 oornirjOrnfNjrNvoooOfOOoovOfO^t^pnNooroNONOOin ^^^^odindd^ :´Hrodt N-´(Nii/i[>fOtN\DindfoiorH^Qo icd^t-´ ON 1—> o oo o fa a + ON o I 1+ + + + + I + I;>>++ + PH O en l> -^ © ro oqo ^q in o © rn ^ o\*-; St^^^.^´lPP^PP^ ^ Os odc>t^i>-"oooc6^dr-Hir) orouSvdr´-" ^r^d^rn ^ONrni/idnri(N»t ON Hf^lTim´H´H (^IrtHN 0 *N T-* -rf fS r—i <—I rj- C^l ^ CM rO fO NO * 00 ON + >o ni 03 oo Oior^\dr^^odt^r^r^sdrnro^rsiONr^^^ONrn<^ I ^:roo> ´—i Os 0 3 3 +J OO qq *o 0) "~*0) 0) >c/5 oo ?5 ?5 ^.I Ir^^r^crviO´^-r^ON^uS TT»-^ (^ r4 iiS 0 ^ v-H «—I (N(N H ,-Ht-H rs I > 1) t-;oq . NO p v~) p ro ON | ,H p oqr-, r-^ 1 1 ^. ^ p1 °. 1 1 °° i *~i 3 oo ON ^rO 1 iri^ rn (N o uS 1 I ror~rooo I ro 1 \ J; 1 NO 1 1 dm* a T—i r-t (N r-H ^H *-« ^H -—1 1—1 3 o co SO , "* . . io OO i f*: 1 1 1 P"^0^ 1 i i <"S *-< P 1 11 1 1 =? ON 1 ^ 1NO 1 1 fNONON 1 oo T3 iž "OTJ I I fa ^^ Pi 3 ft C/3 J«S .* 03 o 3 CO c E 03 n-a 3 B! cd OJ đ L a ™ <« C.I 03 o 03 E 03 :-c z;r´rt 0-3,3^ -i 03 fa M cfl BO 03 ´60 a > C3 03-« u .1— ´—> i cd 3 ´~´>2 GS« « bi.3 «-? 3:j fa ´—i 6 3 3 ´—a Š jo B: E 1 B « C 5 g u M B ; B u i«-^ fa03 i . o 03^~.~Q 3 3-4 u .3 0 C-^i 3 ´X 03.3 N pqf-Q O Qfet—i O-´M "3 QC~! HH si^Sei^-a^ ^ Woo < z o: ^ |