DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 60 <-- 60 --> PDF |
logije gljive vrijeme uzimanja uzoraka bilo je od ranog proljeća do kasne jeseni. Obzirom da se ranije ovoj gljivi nije posvećivala dovoljna pažnja smatrali smo potrebnim da je nešto detaljnije obradimo što prikazujemo u ovom radu. Inače u literaturi gotovo se ni ne nalaze podaci o gljivi C. pinastri na jeli. SIMPTOMI BOLESTI Na pojedinačnim jelovim stablima različitog uzrasta, od visine oko 1 m do potpuno zrelih stabala, moguće je vidjeti vrhove izbojaka sa suhim iglicama. Na jednoj grani broj izbojaka sa suhim iglicama varira. Ovakve izbojke nalazimo od najdonjih grana, pa sve do vrha krošnje ali pretežno na donjim, zasjenjenim granama. Isto tako daleko ih češće nalazimo na malim zasjenjenim, nego na odraslim, visokim stablima. Ukoliko ih nalazimo na visokim stablima, tada su ista vrlo slabe vitalnosti i lošeg izgleda. Obično se na takvim stablima simptomi vide na većem broju grana uzduž cijele krošnje. Kada se pregledaju smeđe, suhe iglice vidimo da ih ima sa i bez plodnih tijela ove ili neke druge gljive. Siguran znak da se radi o gljivi C. pinastri je prisustvo piknida na obje ili samo, rijeđe, na jednoj strani iglice. Razvoj simptoma na inficiranim iglicama prema Hoć e va r (1967), M a č e k (1983) i vlastitim opažanjima odvija se slijedećim tokom. U proljeće, travanj, mijenja se prirodna, tamnozelena boja iglica u crvenkastosmeđu, jer već u to doba dolazi do odumiranja iglica. Ovakvu boju iglice zadrže sve do jeseni, a iza toga primjeti se slamnatožuti ton boje. Iako u proljeće dođe do odumiranja iglica one ne otpadaju, već ostaju na stablu. U takvim, mrtvim, iglicama na stablu u proljeće se počinju formirati piknide. Tokom ljeta piknide su potpuno razvijene. Piknide se vide prostim okom ili još bolje lupom, na obje strane iglice kao mali pristići koji nadižu pokožicu iglice. Prisustvo piknida u iglicama najsigurniji je znak da se radi o C. pinastri (Glavaš , 1988). Drugih plodišta, osim piknida, ova gljiva ne razvija. POZICIJA I BROJ PIKNIDA Hočeva r (1967) naglašava da piknida ima više na gornjoj, nego na donjoj strani iglice. Pregledavajući velik broj izbojaka sa inficiranim iglicama uočeno je da na pojedinim izbojcima i na jednom te istom izbojku nalazimo grupe iglica u kojima prevladava broj piknida na jednoj ili drugoj strani iglice ili ih ima podjednako na obadvije strane. Da se uvjerimo da li su procjene prema navedenim opažanjima točne sa većeg broja izbojaka poskidali smo odvojeno takve grupe iglica i iz svake grupe uzeli prosječni uzorak od po 100 iglica. Iz sve tri grupe iglice su pregledavane pod stereomikroskopom i u njirna brojne piknide. Za sve tri grupe utvrđeno je da se piknide nalaze na obje strane iglica, ali da ima i onih kod kojih su piknide smještene samo |