DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 34 <-- 34 --> PDF |
mlađak visok oko tridesetak cm. Takvi su uvjeti dosta rijetki, jer je u svibnju i lipnju nivo vode u Rajni i njezinu poplavnom području visok, pa prođu i desetljeća da se na nekim lokalitetima prirodno ne naseli fitocenoza Salicetum albae. To je razlog zašto danas u tim područjima nema prirodnog pomlatka i mlađih sastojina bijele vrbe. Drugi, još značajniji je taj što nema više otvorene veze između stare i nove Rajne. I nema nanosa pijeska, taloženja i prenošenja materijala kao nekad, jer se bijela vrba prirodno pomlađuje samo na takvim mjestima. Većina stabala je danas prestarila. Tamo gdje propadaju intenzivno se naseljava trska (Phragmitescommunis) i polagano pojedinačna stabla crne johe. Danas se na tim lokalitetima sastojine bijele vrbe, bez pomoći čovjeka, ne bi održale. Ti su procesi vrlo slični s područjem uz Dunav, nizvodno od Vukovara, kod nastajanja zajednica Galio-Salicetum albae Rauš 1975 i Salicetum triandrae Malcuit 1929. Pojedini su izravni antropogeni utjecaji itekako uočljivi u sastojinama bijele vrbe. Od davnina se ovdje provodila »sječa u glavu«. Drvo (prutovi) se koristilo za ogrjev ili za pletenje krpi, a i za fašine. Međutim, većina je takvih sastojina umjetnog postanka, što je uočljivo na rasporedu stabala. Ostale prirodne sastojine zajednice Salicetum albae predstavljaju najsačuvanije i najizvornije šume u tim poplavnim područjima, a neke imaju i pravi prašumski izgled (slika 2). U najdubljem pojasu šuma poplavnih područja sporadično još pridolazi zajednica Salicetum triandrae Male. 1929, a Philipp i (1978) opisuje još za´ Russheimer Altrhein cenoze Frangulo-Salicetum cinereae Male. 1929 i Salici-Vibumetum opuli Moor 1958. 2) Sume tvrdih listača poplavnih područja Poplavne šume tvrdih listača međusobno se bitno razlikuju, ovisno o visini pridolaska i o ostalim sinekološkim uvjetima. Tako razlikujemo šume tvrdih listača na donjim dubokim, srednjim i gornjim (najvišim položajima). Prve dvije grupe sastojina pripadaju poznatoj evropskoj asocijaciji hrastovo-brestovih šuma (Querco-Ulmetum Issl. 1926), a treću grupu karakterizira udio graba i mnogih geofita. Više autora opisuju te sastojine provizorno (Corylo-Quercetum roboris Dister prov., Ulmo-Carpinetum Philippi prov.), a one po sastavu i strukturi stoje vrlo blizu poznate srednjoevropske asocijacije Stellario-Carpinetum Oberd. 1957. a) Šume tvrdih listača donjih (dubokih) položaja Najjednostavnije se mogu opisati kao »vlažnija varijanta« šume hrasta lužnjaka i nizinskog brijesta (Querco-Ulmetum minoris Issl. 1926). Leže u visini vodostaja Rajne približno između 3,2 i 4,2 m, a danas su prosječno poplavljene 15 dana godišnje. U izuzetno vlažnim godinama mogu biti poplavljene i 90 dana. Toliko su bile prosječno poplavljene na početku prošlog stoljeća prije melioracija Rajne, o čemu je već pisano pri opisu sinekoloških faktora. Visina poplava je ispod 2 m. Šume na tim položajima manje su slojevite, homogenije i siromašnije vrstama od tipične varijante asocijacije Querco-Ulmetum (srednji položaj). U sloju drveća dominiraju luž |