DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 33 <-- 33 --> PDF |
i SI. 2. Šuma bijele vrbe za vrijeme nižeg vodostaja u kontaktu s barama. Poplavna voda u njima stoji prosječno između 110 i 190 dana. Sasttojine na Kuehkopfu bile su 1978. godine poplavljene 210 dana, od čega 140 dana u vegetacijskom razdoblju, a maksimalna visina vode iznosila je u svibnju 4,80 m. Razvijene su na srednje do krupnozrnatom materijalu čije su naslage zbog djelovanja vode podložne promjenama i erodiraju. Takva staništa nisu optimalna za rast i uspijevanje bijele vrbe. Ona tu postiže visine 15—18 m, a na drugim staništima i preko 30 m. Međutim, u tim uvjetima, samo s izuzetkom crne topole, ne mogu uspijevati druge vrste drveća. Ponegdje uz bijelu vrbu pridolazi i crna topola, kako u sloju drveća tako i u sloju grmlja. Sloj grmlja je slabo razvijen i osim Uiih vrsta fragmentarno se javljaju Salix triandra, Salix viminalis i samo u pojedinim područjima Salix purpurea. U prizemnom rašću, koji je siromašan vrstama, izrazito dominiraju močvarne biljke Phalaris arundinacea, Myosoton aquaticum, Rorippa amphibia, Vrtića dioica, Alriplex hastata, Phragmites communis, Lemna minor i druge. Budući da poplavna voda stoji više tjedana i mjeseci, jasno je zašto je grmlje i prizemno rašće tako reducirano. Kod poplavnih šuma mekih lis taca posebno je zanimljiva dinamika njihova razvoja. Bijela vrba i crna topola, koje tvore sloj drveća u tim šumama, zahtijevaju specifične uvjete klijanja koji se u poplavnim područjima ne ostvaruju svake godine. One naime klijaju na površini bez vegetacije (najčešće mulj ili pijesak) koja ima visok stupanj vlažnosti. Ti uvjeti moraju vladati neposredno nakon naleta sjemena (2. polovica svibnja) jer sjeme relativno kratko zadržava klijavost. U daljem razvoju je potreban povoljan vodostaj (nizak) kako bi se mlađe biljke razvile. U listopadu je po 31 |