DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 30 <-- 30 --> PDF |
čavanje ili polagano propadanje druge životne zajednice. Dinamika vodnog režima u najvećoj mjeri dakle određuje sastav biljnog i životinjskog svijeta, a on se bitno razlikuje na različitim biotopima poplavnih područja. Najveće značenje poplavnih područja leži u održavanju osobitih i neobično bogatih ekosustava koji zbog isušivanja močvara i regulacija vodnih tokova sigurno spadaju među najugroženije na zemlji. Šume ovih poplavnih područja nalaze se već više stoljeća pod intenzivnim gospodarskim utjecajima no one ipak predstavljaju najprirodnije šume nizinskog područja toga dijela Evrope, a imaju velik utjecaj na ostale biocenoze poplavnih područja. To su bili razlozi da su one danas zajedno s pripadajućim ostalim cenozama zaštićene i da je najveća svjetska privatna organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wildlife Fondation) osnovala 1984. godine u Rastattu Međunarodni institut za njihovo istraživanje i očuvanje. Istraživanja Instituta su izrazito multidisciplinarna, a područja istraživanja i zaštite su u Njemačkoj, Francuskoj, Austriji, a u novije vrijeme i u svim zemljama Podunavlja. Možda treba ovdje napomenuti dvije za nas zanimljive činjenice: prvo, Institut pokazuje osobit interes za Hrvatsku, jer je s njenim rijekama Savom, Dravom i Dunavom i relativno sačuvanijim područjima uz njih, stavlja na prvo mjesto u Evropi po zanimljivosti, sačuvanosti, prirodoznanstvenom značenju i ekološki vrijednom prostoru poplavnih područja. Međutim, treba napomenuti da se naše nizinske šume, u kojima zadnjih dvadesetak godina nema poplava ili one u dužim razdobljima izostaju, ne smatraju više poplavnim šumama (Auenwald) i nemaju takav tretman. Ovaj je rad nastao na osnovi vlastitog sudjelovanja u projektu istraživanja i zaštite šuma uz Rajnu, zatim na osnovi različite dokumentacije WWF-Auen-Instituta i radova Dister a (1980, 1983), Krame r a (1989), Hubera (1989), Schaefera (1973), Philippia (1978) i drugih izvora. SINEKOLOŠKI UVJETI POPLAVNOG PODRUČJA GORNJE RAJNE I POSLJEDICE NJENE REGULACIJE Opisivano područje uz Rajnu leži na nadmorskoj visini između 110 m (južni dio — Murgwinkl) i 85 m (Kuehkopf) u 100 km udaljenom sjevernom dijelu. Rajna teče ovdje sporo (pad u hesiškom području iznosi svega 0,025 do 0,1 promil) i prilikom poplava taloži finozrnati materijal. Geološku podlogu čini pijesak i šljunak čije su naslage debele više desetina do stotina metara, a tlo dostiže najčešće dubinu od 0,5 do 1,5 m, ovisno o reljefu, veličini zrna supstrata i o drugim faktorima. Klima ima izrazito supkontinentalno obilježje s približnim prosječnim godišnjim temperaturama od 9,9 stup. C i količinom oborina od 700 mm. Flora indicira supkontinentalnu klimu, finozrnati supstrat i hranivima bogata staništa. Glede matičnog supstrata treba isteći, osobito u posljednjih četrdesetak godina, mnoge iskopane velike grabe (šljunčare) i tako stvorena umjetna jezera. Ona su međutim u potpunosti izmijenila i ekološki obezvrijedila mnoge krajolike. Pojedina jezera velika su cio 100 ha, a specijalnim bagerima na vodi iskopana i preko 50 m dubine. Ta je djelatnost, osobito na općinskim zemljištima, toliko intezivirana da te općine imaju i do 50% |