DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 25 <-- 25 --> PDF |
ni su mnogi umjetnici, znanstvenici, pisci i pjesnici koji su ovjekovječili Samobor i okolicu svojim kreacijama. Znanstveno istraživačka uloga Samobora došla je do izražaja u proučavanju povijesti grada i njegove okolice posebno u pogledu njegove arheologije, geologije, hidrologije, pedologije, vegetacije, šumarstva, poljoprivrede i ostalih osobitosti što je od davnine privlačilo mnoge znanstvenike a naročito prirodoslove (Gorjanović-Kramberger, D., Gjurašin, S., Hire, D., Herak, M., H o r v a t, I., Jenko, K., Kara vala, J., Kra- n j e c, V., Lang, M., Pevalek, L, Poljak, J., Reiser, N., Sugar, I., Š u k 1 j e, F., štahan, Ž., V u k o t i n o v i ć, Lj. i drugi). Oni su stvorili riznicu kulturnog pisanog blaga koja nam. daje temelj za daljnja znanstvena istraživanja ne samo šuma nego i svega što se u njima nalazi i živi. ZAKLJUČAK Samoborske šume imaju višestruku funkciju, ukratko: gospodarsku, ekološku i socijalnu. Gospodarska vrijednost izražena je uglavnom u godišnjem volumnom prirastu koji iznosi 50.000 m:! drvne mase. Ekološka funkcija je antierozijska, hidrološka, sanitarna i si. Autor procjenjuje da šume općine Samobor ispuštaju godišnje oko 200.000 tona kisika za vrijeme vegetacije, da istovremeno absorbiraju 100.000 tona CO.,, te da mogu zadržati jgodišnje oko 700.000 tona prašine. Socijalna funkcija je velika: rekreacijska, duhovna, edukativna, znanstveno-istraživačka i si. Imajući pred očima višefunkcionalnu ulogu samoborskih šuma kao i činjenicu da je Samobor samo oko 20 km udaljen od centra Zagreba autor ima čast u povodu 750. godišnjice grada Samobora podnijeti ovaj PRIJEDLOG Na temelju člana 69. Ustava Republike Hrvatske od 22. prosinca 1990. i postojećeg Zakona o zaštiti prirode u Hrvatskoj proglasiti samoborske šume parkom prirode koji bi imao uz gospodarsku još i ovu svrhu: — ZAŠTITITI grad Samobor od erozije i poplava te poboljšati zdravlje ljudi u njemu i u njegovoj okolici; — POSLUŽITI kao sportski i rekreacijski objekt Samobora i Zagreba; — kao zapadni prirodni zeleni pojas zagrebačke regije (zapadna pluća grada Zagreba) ČUVATI hrvatsku metropolu od onečišćenja zraka, jer u njoj živi jedan milijun ljudi na teritoriju od 1.705 km-s jednom petinom hrvatske industrije; — DJELOVATI kao povijesni, prirodnoznanstveni, kulturni i istraživački centar. S obzirom da je površina samoborskih šuma velika (12.596,43 ha) proglašenje parka prirode moglo bi se izvršiti postepeno s time da se najprije zaštite šume u dolini Rudarske Grudne te neki dijelovi gospodarske jedinice »Kal-Javorovac« i »Žumberak-Novoselska Gora«, kao i neke šumske površine oko sadašnje park-šume »Tepec-Palačnik-Stražnik«. |