DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 23 <-- 23 --> PDF |
VALORIZACIJA SAMOBORSKIH ŠUMA Samoborske šume — kao uostalom većina naših šuma — imaju višestruku vrijednost, ukratko: gospodarsku, ekološku i socijalnu. Neke od tih vrijednosti mogu se kvantitativno izraziti prilično egzaktno no za druge još uvijek nema pouzdanih metoda za njihovo vrednovanje. Gospodarska vrijednost samoborskih šuma može se izraziti vrednovatnjem njihovih glavnih i sporednih prihoda. Za glavne prihode mjerodavna je drvna zaliha na panju koja iznosi 1,550.000 m:i te godišnji volumni prirastkoji je izmjeren u iznosu od 50.000 m3 drvne mase. Sporedni prihodi odnose se na ljekovito bilje, gljive, lišće, pijesak, kamen i si. Dakako, da bi tim vrijednostima trebalo dodati još i vrijednost svih osnovnih sredstava u šumarstvu Samobora. Što se tiče ekološke vrijednosti samoborskih šuma, ona se može prosuđivati s različitih gledišta odnosno funkcija koje samoborske šume imaju. To je antierozijska, hidrološka, sanitarna, zaštita od onečišćenja zraka itd. U samoborskoj općini antierozijska uloga šuma je vrlo velika zbog toga što je oko 2/3 površine općine brežuljkasta i brdovita s vrlo izrazitiim; i strmim inklinacijama terena. Za vrijeme jakih kiša, pogotovu tijekom velikih pljuskova — koji mogu dnevno prijeći 100 mm oborina — potoci se pretvaraju u bujice koje nose kamenčiće, kamenje i stijene, ispiru zemlju i stvaraju gdjekad pustoš uz goleme pričinjene štete. U povijesti Samobora takvih je pojava bilo vrlo često a posebno prije pošumljivanja Anindola (1883) i Stražnika. Ali i nedavne bujice (1989. i 1990) pričinile su velike štete. Guste, visoke šume sprečavaju djelomično a gdjekad i potpuno takve bujične katastrofe, jer šume zadržavaju jedan dio oborina, pošto je površina lišća 8 do 15 puta veća od površine tla koju pokrivaju. Osim toga šumsko tlo upija velike količine vode. Računa se da 1 m3 bukovog listinca može upiti 180 litara a 1 m3 iglica blizu 250 litara vode. Na taj način šuma može zaustaviti 30 do 50% oborinske vode u njezinom oticanju. Takvo blagotvorno antierozijsko djelovanje došlo je do izražaja baš u Samoboru, koji je svojedobno bio izložen jakim bujicama i poplavama. Nekadašnji samoborski načelnik Šmidhen bio je jako zabrinut zbog velikih poplava i posljedica erozije pa je dao 1883. godine pošumiti predjel Anindol i Stražnik. Blagotvorno djelovanje tog pošumljavanja se danas osjeća. Hidrološka funkcija šume sastoji se u tome što šuma regulira vodotoke i tako vrlo povoljno utječe na kvantitetu i kvalitetu vode, naročito što se tiče prirodnih filtra kroz listinac i šumsko tlo što je za pitku vodu vrlo značajno. Kao primjer spominjem bukovu šumu, odjel 19 (Slapnica) u gospodarskoj jedinici »Kal-Javorovac«, u neposrednoj blizini samoborskog crpilišta za vodu. Sanitarna uloga samoborskih šuma je nedvojbena, ali je teško vrednovati pozitivno djelovanje šume na raspoloženje čovjeka, na smirenje njegovih živaca, na reguliranje krvotoka i smanjenje povišenog krvnog tlaka, na smanjenje duševne depresije itd., no sigurno da šuma djeluje vrlo blagotvorno na zdravlje i raspoloženje čovjeka. Ipak, sanitarna uloga šuma dolazi najviše do izražaja u fotosintezi kojom vegetacija uspijeva iz C02 i H.,0 pomoću sunčane energije stvoriti uglji |