DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 16 <-- 16 --> PDF |
koje podatke i danas čuva Ivica S u d n i k u Samoborskom muzeju, a nasadi u Anindolu i Stražniku postali su lijepe park-šume, omiljeno izletište Samoboraca i Zagrepčana ali istovremeno i zaštitno zelenilo od poplava u tom dijelu Samobora. Svojevremeno su rezultati ove uspješne šumarske akcije bili opisani u Šumarskom listu (1909) kad je šumarski nadzornik pri Hrvatskoj Vladi u Zagrebu Ante K e r n preporučio da se šume Medvednice urede po uzoru na »naravni perivoj« u Anindolu. RAZDOBLJE OD 1919—1945. GODINE U novim uvjetima države Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevine Jugoslavije, stari Zakon o šumama, koji je važio u Hrvatskoj i Slavoniji, nije više odgovarao u novostvorenoj državi u kojoj su pojedini dijelovi imali slabije razvijeno šumarstvo negoli u zapadnim i sjevernim dijelovima Hrvatske. Stoga je donesen 1929. godine novi Zakon o šumama za cijelu Jugoslaviju. Taj je Zakon također propisivao gospodarenje po principu stroge potrajnosti u šumama koje su stajale pod naročitim javnim nadzorom kao što su bile šume zemljišnih zajednica i slične. No novi Zakon — imajući pred očima cijelu Jugoslaviju — tražio je da se gospodarske osnove imaju sastaviti za šume veće od 300 ha a ne za 100 k. j . kako je to prije bilo. To je značilo u Hrvatskoj jedan korak nazad s obzirom na intenzitet uređivanja šuma i gospodarenja u proteklom razdoblju. Što se tiče uprave nedržavnih šuma, ona se i dalje vršila putem kotarskog šumarskog referenta, koji je bio u pravilu šumarski inženjer. U to vrijeme, tj. od 1919. godine već je funkcionirao novi Poljoprivredno-šumarski fakultet u Zagrebu koji je obrazovao poljoprivredne i šumarske inženjere. Prema Statistici šuma iz godine 1938. Samobor je pripadao Savskoj banovini. Površina sreza (kotara) Samobora iznosila je 24.805 ha. Na šumsk e površin e otpalo je 10.762 ha (43,4%), na poljoprivredne površine 12.724 ha (51,3°/o) i na neplodno tlo 1.319 ha (5,3%). S obzirom na vlasništvo u samoborskom srezu je bilo 595 ha državnih i 10.167 ha nedržavnih šuma kako slijedi: — općinske šume 325 ha — zemljišnih zajednica 1.159 ha — crkvenih šuma 170 ha — bankovnih i d. d. šuma 567 ha — privatnih šuma 7.946 ha Kako vidimo prije drugog svjetskog rata u samoborskom srezu bilo je najviše privatnih šuma (74%), zatim dolaze šume zemljišnih zajednica, crkvene i bankovne šume (20°/i>), onda su državne šume (6%). Prema vrsti uzgoja stanje je bilo ovakvo: — visoke šume (sjemenjače) 6.030 ha (56,0%) — niske šume (panjače) 3.400 ha (31,6%) — šikare 1.332 ha (12,4%) Stanje šuma u samoborskoj općini u to vrijeme je povoljno s obzirom na veliki postotak šumovitosti od 43% i na prosječnu šumsku površinu po jednom stanovniku od oko 0,40 ha. (U to vrijeme općina Samobor imala je |