DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 107 <-- 107 --> PDF |
(od 1945. godine) spram prethodno iskazanih površina dijelom su bez sumnje posljedica i točnijeg utvrđivanja površina nego je to bilo u prethodnom razdoblju. Površine šuma smanjile se zbog uzurpiranja zemljišta, pa i šuma — »krčevine « kako je te površine nazvao narod, ali i legalnim smanjenjem državnog posjeda, u Posavlju zbog kolonizacije prije, a i poslije prvog svjetskog rata, a u istočnoj Hercegovini, današnjoj općini Trebinje, i kao posljedica diobe državnog posjeda seljacima u cilju boljeg čuvanja šuma, točnije šikara. To nam kazuje i Statistika šuma za 1938. godinu prema kojoj je u posavskim ondašnjim kotarevima šumovitost bila ispod trideset posto prema npr. 66% u kotaru Čajniče ili 70% u kotaru Fojnica. Ozbiljnija je situacija s drvnim fondom, koji je iznosio u godinama 1905´1948/1987. u jelovim šumama na flišu 980/440/260 m3 po ha, u šumama crnog bora 610/346/196 m3 po ha, a bukovih šuma 605/403 ´230 m3 pa ha. Najteže je stanje s crnoborovim šumama, jer kada se posijeku i zadnja stabla koja su rasla još za »turskog vakta «, teško da će se proizvoditi kvalitet »bosanske crnoborovine«, jer on zahtijeva ophodnju od cea 150 godina*. Članak dr. Uroša Golubovića zapravo je prethodno saopćenje o rezultatima istraživanja utjecaja sušenja jelovih stabala na vrijednost drvne mase i pilanskim proizvodima, ipak ovdje navodimo te rezultate. U sastojini zahvaćenoj sušenjem stabala prirast je za 15,4% manji, a pilanske oblovine moglo se izrađivati za 20% manje nego u zdravoj (razlika se uz gubitke zbog natrulosti ili prozuklosti iskoristila kao celulozno drvo); negativan utjecaj sušenja odrazio se i u manjoj vrijednosti piljene građe, koja je za 10% manja nego iz zdrave sastojine (manje ČPČ i I klase piljene građe). Već sam imao prilike konstatirati necitiranja pokojeg rada objavljenog u Šumarskom listu (što upućuje, da ga do tični autor nije ni čitao iako je šumar). Tako ni dr. Muhamed Ćemalović u Literaturi s osam jedinica ne spominje članak Prof. dr. J. K i š p a t i ć a i sur. »Opasna bolest čempresa u Dalmaciji« (Šum. list br. 4—6/1979.) a ta »opasna bolest « je Sceridium (coryneum) cardinale (Wag.) Sutton et Gipson, koji naziv Kišpatić navodi kao novi prema starijem Coryneum cardinale Wag. U članku »Gospodarenje sa šumama u Jugoslaviji do 1945. godine nije bilo stihijsko« (Šum. list br. 6—8/1990) najavio sam (na str. 311.), da ću »kao prilog građi za povijest šumarstva« priopćiti primjerak izračunavanja šumske takse (cijene drva na panju). Kako sam raspolagao s primjerkom takve kalkulacije za određivanje šumske takse po jednog ugovora na osnovu Zakona o zaštiti domaće drvne industrije s područja Šumske uprave u Čajniču, to je kalkulacija objavljena u časopisu »Šumarstvo i prerada drveta« (br. 7—12/1990) pod naslovom »Izračunavanje prodajne cijene drveta u predratnom razdoblju — staroj Jugoslaviji« (str. 201—210). Za izračunavanje šumske takse radio se zapravo cijeli elaborat koji je sadržavao historijat, terenski rad, analizu cijena, račun šumske takse te mišljenje i prijedlog takse-cijene. Elaborat je rađen komisijski koju su sačinjavali šef šumske uprave a iz Direkcije šuma inspekcioni referent te jedan predstavnik taksacije. U analizi cijena obuhvaćeni su svi troškovi, počam od doznake stabala, sječe, prijevoza (u ovom slučaju vlaka- koturača-cesta), godišnja tangenta investicionih troškova, prerade na pilani, prijevoza piljene građe s pilane na željezničku stanicu (udaljenost 29 km), troškovi režije, porezi i prirezi kao i poduzetnička dobit. Autentičnost svih dijelova elaborata osiguravao je tekst: »Ovaj zapisnik sadrži 8 (osam) slobodnih listova zapisnika ispisanih na jednoj strani latinicom sa pisaćim strojem marke »Kappel V. A.« u gustim zbijenim redo 105 |