DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 106 <-- 106 --> PDF |
je gotovo stogodišnji rad organizacije za uređenje i održavanje zelenila u gradu, a kao predavači sudjelovali su i Prof. dr. B. Prpi ć (Propadanja šuma — prijetnja XXI. stoljeću) te Dr Ž. Borzan (Rasadnička proizvodnja — temelj hortikulturne djelatnosti). Registrirajući još nekrolog D. Grgurevića: PETAR MATKOVIC (1913—1988) uz prilog potpune njegove bibliografije naglašavamo da se nalazi još niz dužih ili kraćih članaka, koji mogu, pa i trebaju, zainteresirati i šumara, koji je nerijetko pozvan i na rješavanje hortikulturnog uređenja prostora. Časopis »Hortikultura« zapravo trebala bi se naći bar u svakoj šumariji što bi bio i materijalni doprinos za njezino redovito izlaženje. ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA XLIV (1990) U 1990. godini časopis ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, kojeg izdaje SIT šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine, izašao je u svega dva sveska s ukupno 220 stranica. Razlog je, kako čitamo u Zapisniku V. sjednice Predsjedništva SIT ŠID Bosne i Hercegovine »zbog poznatih teškoća u šumskoj privredi, drvnoj industriji i društvu« (str. 66.). Prvi svezak, uz ostalo sadrži: Kapetanovi ć, prof. dr. Slobodan: Uputstvo za izradu uređaja za parnu destilaciju eteričnih ulja. Kraljić , prof. dr. Branko: Točnije utvrđivanje ključeva za raspoređivanje troškova ishrane na grla divljači (Metodološka studija — primjer jelena lopatara), K a u z 1 a r i ć, dr. Kazimir i Kružić, Neda: Strategija razvoja i poremećaji u šumskom ekosistemu, M a r k o v i ć, Desanka i sur.: Štetno djelovanje aerozagađenja na biljni svijet, Alikalfić, Prof. F.: Uz životni jubilej profesora H. Leibundguta, S a 1 a t i ć, S.: Organizacija OOUR šumarstvo Mostar u skladu sa Zakonom o šumama, i Drugi svezak, uz ostalo, sadrži: Pintarić , Prof. dr. K.: Proučavanje IUFRO-DUGLAZIJA različitih provenijencija na dvije ogledne plohe u SR Bosni i Hercegovini, Ć e m a 1 o v i ć, M.: Sciridium (coryneum) cardinale (Wag.) Sutton et Gibson — biljno oboljenje na običnom čempresu, prouzrokovalo je sušenje stabala u Hercegovini, Golubović , dr. U.: Nekoliko zanimljivih šumarsko-ekonomskih podataka o sušenju jele u Gorskom kotaru, Maun a ga, Z.: Debljinski prirast duž debla stabala crnog bora u jednodobnim sastojinama na području Hercegovine, B o j č e t i ć, K.: Zanemarene obaveze potpisnica Društvenog dogovora za pošumljavanje degradiranih i izdanačkih šuma i goleti, i B i š č e v i ć, A.: Hipoteze o nestajanju šuma u Evropi zbog antropogenih uzroka (pri´jeovd iz časopisa Sylwan Nr. 10/1988). Nekoliko napomena uz neke članke. U članku S. Saletića zanimljivi su podaci o razlici površine i mase u društvenim šumama Bosne i Hercegovine ili naoko 80% sveukupne šumske površine. Dok je površina društvenih, a to znači državnih šuma do 1945. godine, 1905. godine iznosila, zaokruženo, 1,998.000 ha 1987. iznosila je 1,795.199 ha ili za 202.00 ha manje. Prema statistici objavljenoj 1938. godine površina državnih šuma iznosila je 1,830.000 ha, dakle cea 34 000 ha više. Razlike za poslijeratno razdoblje |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 107 <-- 107 --> PDF |
(od 1945. godine) spram prethodno iskazanih površina dijelom su bez sumnje posljedica i točnijeg utvrđivanja površina nego je to bilo u prethodnom razdoblju. Površine šuma smanjile se zbog uzurpiranja zemljišta, pa i šuma — »krčevine « kako je te površine nazvao narod, ali i legalnim smanjenjem državnog posjeda, u Posavlju zbog kolonizacije prije, a i poslije prvog svjetskog rata, a u istočnoj Hercegovini, današnjoj općini Trebinje, i kao posljedica diobe državnog posjeda seljacima u cilju boljeg čuvanja šuma, točnije šikara. To nam kazuje i Statistika šuma za 1938. godinu prema kojoj je u posavskim ondašnjim kotarevima šumovitost bila ispod trideset posto prema npr. 66% u kotaru Čajniče ili 70% u kotaru Fojnica. Ozbiljnija je situacija s drvnim fondom, koji je iznosio u godinama 1905´1948/1987. u jelovim šumama na flišu 980/440/260 m3 po ha, u šumama crnog bora 610/346/196 m3 po ha, a bukovih šuma 605/403 ´230 m3 pa ha. Najteže je stanje s crnoborovim šumama, jer kada se posijeku i zadnja stabla koja su rasla još za »turskog vakta «, teško da će se proizvoditi kvalitet »bosanske crnoborovine«, jer on zahtijeva ophodnju od cea 150 godina*. Članak dr. Uroša Golubovića zapravo je prethodno saopćenje o rezultatima istraživanja utjecaja sušenja jelovih stabala na vrijednost drvne mase i pilanskim proizvodima, ipak ovdje navodimo te rezultate. U sastojini zahvaćenoj sušenjem stabala prirast je za 15,4% manji, a pilanske oblovine moglo se izrađivati za 20% manje nego u zdravoj (razlika se uz gubitke zbog natrulosti ili prozuklosti iskoristila kao celulozno drvo); negativan utjecaj sušenja odrazio se i u manjoj vrijednosti piljene građe, koja je za 10% manja nego iz zdrave sastojine (manje ČPČ i I klase piljene građe). Već sam imao prilike konstatirati necitiranja pokojeg rada objavljenog u Šumarskom listu (što upućuje, da ga do tični autor nije ni čitao iako je šumar). Tako ni dr. Muhamed Ćemalović u Literaturi s osam jedinica ne spominje članak Prof. dr. J. K i š p a t i ć a i sur. »Opasna bolest čempresa u Dalmaciji« (Šum. list br. 4—6/1979.) a ta »opasna bolest « je Sceridium (coryneum) cardinale (Wag.) Sutton et Gipson, koji naziv Kišpatić navodi kao novi prema starijem Coryneum cardinale Wag. U članku »Gospodarenje sa šumama u Jugoslaviji do 1945. godine nije bilo stihijsko« (Šum. list br. 6—8/1990) najavio sam (na str. 311.), da ću »kao prilog građi za povijest šumarstva« priopćiti primjerak izračunavanja šumske takse (cijene drva na panju). Kako sam raspolagao s primjerkom takve kalkulacije za određivanje šumske takse po jednog ugovora na osnovu Zakona o zaštiti domaće drvne industrije s područja Šumske uprave u Čajniču, to je kalkulacija objavljena u časopisu »Šumarstvo i prerada drveta« (br. 7—12/1990) pod naslovom »Izračunavanje prodajne cijene drveta u predratnom razdoblju — staroj Jugoslaviji« (str. 201—210). Za izračunavanje šumske takse radio se zapravo cijeli elaborat koji je sadržavao historijat, terenski rad, analizu cijena, račun šumske takse te mišljenje i prijedlog takse-cijene. Elaborat je rađen komisijski koju su sačinjavali šef šumske uprave a iz Direkcije šuma inspekcioni referent te jedan predstavnik taksacije. U analizi cijena obuhvaćeni su svi troškovi, počam od doznake stabala, sječe, prijevoza (u ovom slučaju vlaka- koturača-cesta), godišnja tangenta investicionih troškova, prerade na pilani, prijevoza piljene građe s pilane na željezničku stanicu (udaljenost 29 km), troškovi režije, porezi i prirezi kao i poduzetnička dobit. Autentičnost svih dijelova elaborata osiguravao je tekst: »Ovaj zapisnik sadrži 8 (osam) slobodnih listova zapisnika ispisanih na jednoj strani latinicom sa pisaćim strojem marke »Kappel V. A.« u gustim zbijenim redo 105 |