DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/1992 str. 106 <-- 106 --> PDF |
je gotovo stogodišnji rad organizacije za uređenje i održavanje zelenila u gradu, a kao predavači sudjelovali su i Prof. dr. B. Prpi ć (Propadanja šuma — prijetnja XXI. stoljeću) te Dr Ž. Borzan (Rasadnička proizvodnja — temelj hortikulturne djelatnosti). Registrirajući još nekrolog D. Grgurevića: PETAR MATKOVIC (1913—1988) uz prilog potpune njegove bibliografije naglašavamo da se nalazi još niz dužih ili kraćih članaka, koji mogu, pa i trebaju, zainteresirati i šumara, koji je nerijetko pozvan i na rješavanje hortikulturnog uređenja prostora. Časopis »Hortikultura« zapravo trebala bi se naći bar u svakoj šumariji što bi bio i materijalni doprinos za njezino redovito izlaženje. ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA XLIV (1990) U 1990. godini časopis ŠUMARSTVO I PRERADA DRVETA, kojeg izdaje SIT šumarstva i industrije za preradu drveta Bosne i Hercegovine, izašao je u svega dva sveska s ukupno 220 stranica. Razlog je, kako čitamo u Zapisniku V. sjednice Predsjedništva SIT ŠID Bosne i Hercegovine »zbog poznatih teškoća u šumskoj privredi, drvnoj industriji i društvu« (str. 66.). Prvi svezak, uz ostalo sadrži: Kapetanovi ć, prof. dr. Slobodan: Uputstvo za izradu uređaja za parnu destilaciju eteričnih ulja. Kraljić , prof. dr. Branko: Točnije utvrđivanje ključeva za raspoređivanje troškova ishrane na grla divljači (Metodološka studija — primjer jelena lopatara), K a u z 1 a r i ć, dr. Kazimir i Kružić, Neda: Strategija razvoja i poremećaji u šumskom ekosistemu, M a r k o v i ć, Desanka i sur.: Štetno djelovanje aerozagađenja na biljni svijet, Alikalfić, Prof. F.: Uz životni jubilej profesora H. Leibundguta, S a 1 a t i ć, S.: Organizacija OOUR šumarstvo Mostar u skladu sa Zakonom o šumama, i Drugi svezak, uz ostalo, sadrži: Pintarić , Prof. dr. K.: Proučavanje IUFRO-DUGLAZIJA različitih provenijencija na dvije ogledne plohe u SR Bosni i Hercegovini, Ć e m a 1 o v i ć, M.: Sciridium (coryneum) cardinale (Wag.) Sutton et Gibson — biljno oboljenje na običnom čempresu, prouzrokovalo je sušenje stabala u Hercegovini, Golubović , dr. U.: Nekoliko zanimljivih šumarsko-ekonomskih podataka o sušenju jele u Gorskom kotaru, Maun a ga, Z.: Debljinski prirast duž debla stabala crnog bora u jednodobnim sastojinama na području Hercegovine, B o j č e t i ć, K.: Zanemarene obaveze potpisnica Društvenog dogovora za pošumljavanje degradiranih i izdanačkih šuma i goleti, i B i š č e v i ć, A.: Hipoteze o nestajanju šuma u Evropi zbog antropogenih uzroka (pri´jeovd iz časopisa Sylwan Nr. 10/1988). Nekoliko napomena uz neke članke. U članku S. Saletića zanimljivi su podaci o razlici površine i mase u društvenim šumama Bosne i Hercegovine ili naoko 80% sveukupne šumske površine. Dok je površina društvenih, a to znači državnih šuma do 1945. godine, 1905. godine iznosila, zaokruženo, 1,998.000 ha 1987. iznosila je 1,795.199 ha ili za 202.00 ha manje. Prema statistici objavljenoj 1938. godine površina državnih šuma iznosila je 1,830.000 ha, dakle cea 34 000 ha više. Razlike za poslijeratno razdoblje |