DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 93 <-- 93 --> PDF |
količina od 0.9 mm zabilježena je u Šibeniku. Usporedba minimuma mjesečnih količina oborina za tri postaje na Jadranu: Rijeka, Split — Marjan i Dubrovnik, u 30-godišnjem razdoblju 1961—1990., pokazuje da je u Dubrovniku u lipnju 1990. zabilježen apsolutni minimum mjesečne količine oborina od 5 mm, što je za 2 mm manje od dosadašnjeg minimuma iz 1975. Naglasimo na kraju ovog pregleda, da su ljetne suše bile izražene i u kontinentnom dijelu Hrvatske što je vrlo rijedak slučaj. Zagreb je u svibnju 1990. zabilježio apsolutni minimum mjesečne količine oborine za taj mjesec u istom 30-godišnjem razdoblju od 10 mm (Jurčec, 1991) i tako nadmašio dosadašnji minimum toga mjeseca od 16 mm u 1979. godini. 5. TEMPERATURE ZRAKA U LJETNOM RAZDOBLJU 1989. I 1990. Kako smo već pripomenuli oborine nisu jedini faktor koji pogoduje šumskim požarima, a od ostalih činitelja najvažnija je ljetna temperatura zraka. Kako su u 1989. suše bile izrazitije zimi uobičajeni hidrološki ciklus uzrokovao je veće količine oborina na Jadranu u ljetnom razdoblju (VI—VIII.). Nasuprot tome ljeti 1990. nije došlo do povećanja oborina što se odrazilo i na povećanoj temperaturi zraka i pogodnim prilikama za isušivanje, za Rijeku, Split — Marjan i Dubrovnik, za mjesece od lipnja do listopada, i u godinama 1988, 1989. i 1990. Osim toga prikazan je broj vrućih »tropskih « dana s maksimalnom temperaturom iž 30°C. Ovi podaci pokazuju da je ljeto 1990. bilo znatno toplije nego u 1989. ali u usporedbi s 1988. vidi se, da te temperature nisu bile ekstremno visoke. Jedino je lipanj bio topliji s pojavom vrućih dana, što nije uobičajeno osobito na sjevernom Jadranu. Južni je Jadran imao znatno manji broj vrućih dana ljeti, ali nešto više srednje dnevne temperature zraka u usporedbi sa srednjim Jadranom. 6. SINOPTICKA SITUACIJA Suše u zimskom razdoblju 1988/89. i 1989/90. nisu bile lokalnih razmjera već su zahvaćale veći dio srednje i južne Evrope. Na slici 2. prikazana je razdioba tlaka zraka pri tlu u prosincu 1989. karakteristična za oba zimska razdoblja, i odstupanje tlaka od normalnih vrijednosti za taj mjesec. Duboko ciklonalno područje na Atlantiku odražava izrazitu aktivnost Islandske ciklone, koje je u pojedinim danima bilo spojeno s nešto slabije izraženom ciklonom u sjevernoj Evropi. Nad srednjom Evropom vidi se utjecaj grebena visokog tlaka iz istočne Evrope koje je često zimi povezano s poznatom Sibirskom anticiklonom. Povremeno je greben anticiklone nad srednjom Evropom bio još jači i anomalije (odstupanje tlaka) su prelazile 10 hPa. To je ojačalo zapadnu struju nad sjevernom Evropom uz prolaz fronta i ciklona, dok se nad južnom Evropom održavala suha zračna masa. Za razliku od 1989. u 1990. se anticiklonalna situacija zadržala i u proljetnom i ljetnom razdoblju. U to doba godine karakteristično je slično zonalno strujanje kao na slici 2. samo nad srednjom i južnom Evropom. Takva zonalna cirkulacija je u 1990. bila 529 |