DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 86     <-- 86 -->        PDF

Sušna razdoblja nisu bila tako duga ljeti kao zimi, i požari koji su izbili
nešto većih razmjera nisu se brzo mogli spriječiti zbog jačeg vjetra. U
jednom požaru krajem kolovoza na Visu zabilježen je vjetar olujne jačine
koji je započeo kao jugo, a zatim skrenuo na buru. Taj slučaj posebno
ukazuje na važnost praćenja vjetra, odnosno sinoptičke situacije pri izbijanju
požara, jer se širenje požara nije moglo povezati s uobičajenim dnevnim
hodom vjetra na nekoj lokaciji (koje su manje-više poznate mještanima)
već je povezano s razvojem sinoptičke situacije i skretanjem vjetra
nakon prolaza frontalnoga sistema. S druge strane, suše u 1990. se mogu
smatrati elementarnim nepogodama jer su zahvatile i zimsko i ljetno razdoblje
s ekstremno niskim količinama oborina, kako na Jadranu tako i u
unutrašnjosti Hrvatske.


Suša u 1990. je započela već u prosincu 1989. i cijelo razdoblje od prva
tri mjeseca bilo je sušno. Ljeti su dnevne količine oborina, ukoliko ih je
i bilo, bile ekstremno niske i potpuno su izostali karakteristički ljetni
pljuskovi s velikim količinama padalina.


Karakteristika sinoptičke Situacije u 1990. godini je potpuno narušeno
zonalno strujanje i izostanak ciklonalne aktivnosti, koja se pojavila tek u
studenom. Ove oborine krajem godine su bile obilne, tako da su godišnje
količine oborina na većini jadranskih postaja bile iznad normale. To jasno
ukazue da treba detaljno analizirati količine oborina po mjesecima i pojedinim
danima na što smo, u pogledu šumskih požara, uvijek upozoravali.


2. ŠUMSKI POŽARI 1989. I 1990. GODINE
»Bilten o požarima« Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Hrvatske
(Zagreb, travanj 1990. godine) u pretprošloj 1989. godini u Hrvatskoj
evidentira 324 šumska požara s 8165 ha spaljene površine. U usporedbi s
1988. godinom broj šumskih požara veći je za 12.9%, a spaljena površina
manja je za 3.7%. U priobalnom dijelu Hrvatske s otocima tijekom 1989.
godine, nastalo je 197 šumskih požara s ukupno 6412 ha sagorjele površine.
U usporedbi s 1988. godinom na priobalju je zabilježeno 4.4",, manje šumskih
požara dok je izgorjela površina manja za 20%.


Prema istom izvoru (Zagreb, veljača 1991.) tijekom godine 1990. u Hrvatskoj
je bilo ukupno 653 šumskih požara s ukupno 21.336 ha spaljene
površine. U odnosu na prethodnu 1989. indeks povećanja je ovaj:


522




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 87     <-- 87 -->        PDF

Godina 1989. 1990. Indeks


Broj šumskih požara 324 653 201.54
Spaljena površina u ha 1.165 21.336 261.31


Od ukupnog broja nastalih šumskih požara i izgorjele površine u cijeloj
Hrvatskoj, na priobalnom dijelu Jadrana nastalo je 376 šumskih požara
ili 57.6%, sa spaljenom površinom od 18.885 ha ili 88.5%.


Prema evidenciji citiranog Biltena, u tablici 1. prilažemo iskaz većih,
te katastrofalnih šumskih požara tijekom 1990. god. na priobalnom dijelu
Hrvatske, uz pridruženu klasu opasnosti meteorološkog indeksa na dan
nastanka istog:


Tablica 1.


Iskaz mjesta, datuma i spaljene površine u ha na priobalnom dijelu Hrvatske,
uz klasu opasnosti


Spaljena poKlasa
meteorološkog


Mjesto Datum


vršina u ha indeksa opasnosti


Dubrovnik
Dubrovnik
11. srpanj
22. kolovoz
525
520
vrlo velika
velika
Korčula 23. kolovoz 2.000 vrlo velika
Rovinj
Senj
Brač
Hvar
Omiš
Split — Marjan
Split — Marjan
Trogir
Trogir
Šibenik
17. kolovoz
16. kolovoz
4. rujan
13. srpanj
16. ožujak
12. rujan
12. rujan
28. kolovoz
14. srpanj
4. kolovoz
215
252
500
3.300
400
560
270
300
700
280
umjerena
umierena
vrlo velika
vrlo velika
mala
velika
umierena
velika
velika
vrlo velika
Zadar
Zadar
8. srpanj
3. kolovoz
400
300
velika
velika
Zadar 17. kolovoz 700 velika


3. METEOROLOŠKI INDEKS OPASNOSTI OD ŠUMSKIH POŽARA
Utjecaj vremenskih prilika na pojavu šumskih požara iskazuje se putem
klasa meteorološkog indeksa opasnosti na osnovi svakodnevnih mjelenja
određenih meteoroloških elemenata. Na taj se način dobiva kontinuitet
prošlih i trenutačnih učinaka vremena na stupanj suhoće šumskih gorivih
materijala, a time i na njihovu zapaljivost. U tablici 2. prikazane su
čestine klasa opasnosti (u danima) od šumskih požara za priobalno područje
od 1985. do 1990. godine, za mjesec lipanj, srpanj i kolovoz (aktivna
zaštita šuma od požara). U tablici posebno su analizirane klase umjerene,
velike i vrlo velike opasnosti (uokvirene vrijednosti), zato što se u Hrvatskoj


u: tim klasama poduzimaju odgovarajuće mjere pripravnosti zračnih i zemaljskih
snaga za suzbijanje nastalih šumskih požara. Iz tih vrijednosti
/a tri spomenute klase, sastavljen je grafički prikaz (Slika 1.), na čijem


ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 88     <-- 88 -->        PDF

UČESTALOST POJAVE KLASA OPASNOSTI OD ŠUMSKIH


POŽARA ZA PRIOBALNO PODRUČJE (1985-1990)


150


KO


130


120


110


100


90


80


70-I


t—


10 60
o


< 50


t—


iu 40


=´ 30


Legende :


VR1.0 VELIKA


20


VELIKA
UMJERENA


10


spaljena površina ( ha)


broj požara


0 0

Er o (DO CO tN


CM C\j SR CO (»)


1985 1986 1987 1988 1983 1990 GODINE


su dnu pridodani statistički podaci o šumskim požarima iz Biltena RSUP-a
RH, za pojedine godine.


Na osnovi vizuelnog uvida rasipanja čestina klasa opasnosti prikazanog
u tablici 2., povučena je crtkasta linija koja u grubome razdvaja polja s
opadanjem čestina u mjesecima VI—VIII, od polja s porastom čestina
klasa opasnosti za isto razdoblje. Ta linija zapravo pokazuje smjer ugroženosti
pojedinih područja priobalpnog dijela Jadrana u mjesecima lipanj,
srpanj, kolovoz. Polazeći od Istre prema južnoj Dalmaciji, klase opasnosti
od šumskih požara rastu. Razlog tome je jačanje primarnoga klima-požarnog
polja u spomenutom periodu, koje obuhvaća dalmatinsku regiju od
Šibenika do Dubrovnika (Osnove zaštite šuma od požara, 1987, poglavlje


524




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 89     <-- 89 -->        PDF

Tablica 2.


Prikaz čestina klasa opasnosti od šumskih požara u priobalnom područjuod 1985. do 1990. godine za lipanj, srpanj i kolovoz


;ODRUČJL SJEV.HRV. SJEVERNA SREDNJA JUŽNA


ISTRA


KLASE PRIMORJE DALMACIJA DALMACIJA DALMACIJA
GOD. VI VII VIII VI VI I VII I VI VII VII I VI VII VII I VI VII VIII
1965. 5 2 7
1986. 9 4 2 6 1 2 5 2 -2 1 -2 4 -42
VKLO MALA 1987. 6 2 5 9 1 3 3 --2 --7 1 -39
1988. 12 --10 --7 --5 --4 --38
1389 . 19 6 5 11 5 2 3 2 -1 1 -1 1 -57
1990. 9 1 3 9 1 -2 --------25
19 8 5. 11 -2 12 3 1 8 1 2 5 -1 7 --53
1936. 15 9 3 14 1 2 11 4 -5 6 -4 7 -84
MALA 1987. _ 21 2 14 19 4 12 9 --12 -1 14 6 -114
1983. 15 .. 3 -18 4 -20 1 -12 ´ 1 -15 --83
1969. 1 1 20 "´-IO 10 15 8 12 10 1 5 2 -6 2 -112
1990. 1! 4 7 *13
1 2 10 --2 --1 --5 4
19S5 . 13 14 7 12 10 * „ 3 8 3 1 16 3 6 14 2 1 113
i9 60 . 6 7 4 6 22 4""-..
9 13 5 17 15 -17 15 6 148
UMJERENA 19 3 7. 3 18 11 2 18 16 16"" -5 -11 6 3 9 12 3 135
19 8 8. 3 15 -2 15 -3 7 "* _ 13 5 -i l 7 -81
19 89 . -5 -9 11 5 I 18 8 "IO 13 -19 4 2 108
1990. 10 17 14 8 21 9 12 --12 _"~~^-15 --118
1985. 1 12 16 4 14 13 14 12 12 9 14 9 ~~^9 12 6 I5^7
VELIKA
1986 .
1937.
~ 1
9
20
1 ;
i
8
18 5 9
15
7 6
5
9
1 3
5
14
7 5 9
-J2
28i>i.
10 8
106
1963. -10 1 -10 1 -11 --14 --18 -66
19 89. ------1 1 6 14 15 8 4 19 » 81
1990. -9 6 -5 20 6 5 6 15 3 10 14 9 1 109
1965. -5 6 -4 14 -15 16 -14 15 -17 24 130
1986. --2 --5 -3 19 --26 --13 68
VRLO VELIKA 19 87. 11 29 -10 13 -3 -66
1986. -3 14 -2 14 -9 15 -11 15 -6 15 104
1989. 7 -5 -12
1990 . ~ 18 25 1 28 21 -22 30 145


Tablica 3.


Iskaz spaljene površine po 1 šumskom požaru od 1983. do 1990.
god. na priobalnom dijelu Republike Hrvatske


Prosjek spaljene


Sagorjela


Godina Broz požara „„,„-|L0J „ u0 površine po 1 požaru
pOVlalllcl U lld u r^ ha


1983. 332 17.431 52.5
1984. 230 3.883 16.9
1985. 386 17.351 45.0
1986. 205 2.770 13.5
1987. 202 3.260 16.1
1988. 206 8.002 38.8
1989. 197 6.412 32.5
1990. 376 18.885 50.2




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 94     <-- 94 -->        PDF

U Tablici 6. prikazane su srednje maksimalne temperature zraka (°C)


Tablica 6.


Srednje vrijednosti maksimalnih dnevnih temperatura zraka (TJ za 1988—1990.
godinu u razdoblju lipanj—listopad i broj vrućih dana (s maksimalnom temperaturom
> 30 °C) za postaje Rijeka, Split-Marjan i Dubrovnik


RIJEKA SPLIT — MARJAN DUBROVNIK


1988. VI. VII. VIII. IX. X. VI. VII. VIII. IX. X. VI. VII. VIII. IX. X.
Ts 23.5 29.5 28.6 23.3 19.0 25.5 32.5 31.3 24.4 20.4 24.9 29.8 29.0 24.7 17.6
T>30°C — 15 16 — — — 23 20 — — — 15 13 — —


1989.
Ts 23.2 27.4 26.6 22.9 17.8 25.1 29.6 28.8 24.2 17.9 23.3 26.8 27.7 24.3 19.7
T > 30 °C — 2 7 — — — 16 1-6 — — — 3 8 — —


1990.
Ts 24.0 28.3 28.8 22.4 19.8 26.1 30.2 29.8 23.7 20.9 24.8 28.8 29.2 24.4 21.8
T>30=C 3 12 9 — — 7 19 16 — — 1 8 8 — —




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 90     <-- 90 -->        PDF

X. str. 247—256). Priloženi crtež o učestalosti pojava klasa opasnosti od
šumskih požara za priobalno područje Hrvatske (Slika !.), predočuje uzajamnost
požarnog vremena (meteorološke prilike + topografija + gorivo),
s veličinom spaljene površine po jednom šumskom požaru (Tablica 3.).
Isto tako, na osnovi podataka iz »Biltena o požarima« biv. RSUP-a SRH,
dat je u tablici 3. iskaz po godinama o broju šumskih požara i sagorjele
površine u ha, za priobalni dio Hrvatske. Iz tih podataka dobivene su ishodišne
vrijednosti o prosjeku spaljene površine po jednom šumskom požaru
u ha, što indikativno pokazuje korelaciju između te vrijednosti i vrijednosti
klase vrlo velike opasnosti za nastanak i širenje šumskih požara
prikazanog na slici 1.


Već smo ranije apsolvirali, da je ishodišna vrijednost klasa opasnosti
meteorološkog indeksa požara po kanadskoj metodi zapravo intenzitet vatrene
fronte šumskog požara (kW/m). Prema tome, šumski požari nastali u
nižim klasama opasnosti, manjeg su intenziteta i lakše ih je suzbiti i obratno.
Iz slike 1. vidi se da je klasa vrlo velike opasnosti u 1985. imala vrijednost
130, a u prošloj 1990. vrijednosti 145. To pokazuje da je požarno
vrieme u navedenim godinama uzrokovalo pojavu šumskih požara s takvim
intenzitetom, da je nadmašilo raspoložive protupožarne zračne i zemaljske,
snage Hrvatske u njihovom suzbijanju.


4. OBORINSKI REŽIM NA JADRANU U 1989. I 1990. GODINI
Za količine oborina i raspodjelu kišnih i sušnih razdoblja u 1989. i 1990.
možemo reći, da su pokazivale odraz izuzetnih vremenskih prilika na Jadranu
sa znatnim odstupanjima od normalnih vrijednosti. Glavna karakteristika
oborinskog režima u 1989. je zimska suša s vrlo malim količinama
oborina u prva tri mjeseca duž cijele obale, a na mnogim met. postajama
je suša u zimskom razdoblju 1989/90. započela već u studenom. S obzirom
da se manjak oborina pojavio u zimskom razdoblju uz niske temperature
to nije bitno utjecalo na nastanak i širenje šumskih požara kao u nekim
ranijim godinama s izrazitim ljetnim sušama.


Za razliku od 1989. u 1990. nastupile su osim zimskih suša i ljetne, a
kiše koje su i pale u tom razdoblju bile su slabe što je izazvalo izvanredno
suho tlo i vegetaciju, opasne za nastanak šumskih požara.


U tablici 4. prikazani su sušni periodi (od 10 dana i više) na 12 meteor,
postaja na Jadranu u 1989. na kojima smo pratili učestalost suhih dana i
prethodnih godina. U posljednjem redu su prikazani najdulji sušni periodi
na istim stanicama u 1988. pa se vidi da su za razliku od prethodne godine
s dugim sušnim periodima na pojedinim met. postajama srednjeg i južnog
Jadrana, u 1989. najdulje suše bile na sjevernom Jadranu. Osobito dugi
sušni period zahvatio je područje Raba i Pule a trajao je 53,dana.


Ako mjesečne količine oborina na Jadranu usporedimo s 30-godišnjim
nizom od 1961. godine nalazimo da je osobito siječanj bio suh mjesec s apsolutnim
minimumom mjesečne količine oborina na većini postaja. Tako
su npr. Rijeka s 1 mm i Dubrovnik s 5 mm u 1989. bili apsolutni minimum
u tom razdoblju, dok je u Splitu izmjereno 1 mm oborine još samo u vrlo


526




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 91     <-- 91 -->        PDF

Tablica 4.


Broj sušnih perioda od 10 i više uzastopnih suhih dana u 1989. za 12 stanica
na Jadranu


Stanice > o


S fi >3 - >y-H « S « — *


Dani |ç S ´S :2 :".-i S | -3 ;* :-5-S -2


3


Qj^ ffi t/T n = 10 4 211 32412


11 2335234 111
12 1 1 13 112 2 3
13 1 2 2 1 112 2
14 1 3 1 1 1 1 1


15 1 1 2 1 1 2 1 11
16 2 11


17 1 1
18 1
19 111 1


20 1 112


21 1 1
22 ~%


23 1


24
25 1


26


27 1 1 11


32 1


36 1


53 1 1


SD 267 293 293 276 280 268 274 274 260 255 247 281


1988. 27 56 57 56 55 19 52 36 32 17 18 19


U donjem redu je ukupni broj suhih dana (SD) i najdulji sušni period (n


-dana) u 1988.


sušnom siječnju 1964. Dubrovnik je i u prosincu imao rekordno malu količinu
oborina od 11 mm koja još nije bila zabiležena u posljednjih 30 godina.


Vrlo dugi sušni period od 53 dana u Puli ipak nije rekordan jer se u
1985. godini na istoj lokaciji pojavio sušni period od 55 dana bez kiše, što
ukazuje na povećane učestalosti suša na Jadranu u posljednjoj dekadi.


Tablica 5. na isti način prikazuje sušna razdoblja u 1990. g. Sa zvjezdicom
označeno je razdoblje koje je započelo još 1989. Maksimalno sušno
lazdoblje od 40 dana zabilježeno je u Puli, a započelo je 14. veljače. Ovako
duga sušna razdoblja zimi u obje promatrane godine dakle nisu neuobičajena.
Pula je imala još dulje sušno razdoblje od 55 dana u 1985. (Jurčec,
1987) pa na ovu pojavu treba obratiti pozornost i u slijedećim zimskim
razdobljima.


Slijedeći dugi sušni period od 40 dana zabilježen je 1990. u Splitu, također
s početkom 1989. Na taj način nalazimo na Lastovu dugo sušno raz


527




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 92     <-- 92 -->        PDF

Tablica 5.


Broj sušnih perioda od 10 i više uzastopnih suhih dana u 1990. god.
za 12 postaja na Jadranu


M
´S> 0 JS M
2L
0
%
*-*
rth j
3
o
Ui
u
gs
s>
X
a
Crt
´S

IH
rt3
rt
SI ä
cu C/5
u
5
_2
"5C10
2 1 1 3 1 1 2 3 1 2 _ 4
11 1 1 2 3 4 — 1 — 1 1 — —
12 — — 2 2 2 3 2 1 1 — 2 2
13 1 1 — — — 1 1 1 — — — —
14
15
1

1
1
1
1
_

1
1
1
1
1
1
3


1
2

2
1


16
17
18
12* 2 1* 2*
1
2*
1
1
1
1
19 1 1
20 1 1
21 1
23 1
24 1 1*
25 1 1 1* 1* 1*
26 1 1*
27
28 1*
29 1* 1*
39 1
40 1
2 SD 259 281 285 282 274 268 274 268 262 253 244 284
1989. 27 27 25 19 27 27 36 21 53 32 19 53


SD označuje ukupni broj suhih dana, a u zadnjem redu je dat najdulji sušni
period n-dana u 1989. za svaku met. postaju. Zvjezdicom su označeni periodi
koji su započeli još u 1989. pa su i dulji od prikazanih.


dobije od 46 dana jer sušnom periodu u siječnju treba dodati još 17 dana
krajem 1989.


Iz tablice 5. se vidi, da je većina postaja na Jadranu imala po dva duga
sušna razdoblja. Ponegdje je dugo sušno razdoblje bilo prekinuto i razdijeljeno
u dva kraća samo neznatnom količinom oborina, pa ovako prikazani
niz suhih dana nije jedini indikator suše u 1990. godini. Ako se promatra
broj dana s dnevnom količinom oborina > 10 mm nalazimo da je
jedino u travnju i u posljednja tri mjeseca u godini na met. postajama Jadrana
bio veći od 4 dana. Maksimalne dnevne količine oborina bile su u
ljetnim mjesecima na mnogim postajama manje od 10 mm; ekstremi su
zabilježeni na Korčuli, gdje je u lipnju maksimalna dnevna količina oborina
iznosila svega 0.8 mm, a u srpnju 1.0 mm. U zimskom periodu 1990.
ekstremno niski dnevni maksimumi oborina bili su u siječnju, a najmanja




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 93     <-- 93 -->        PDF

količina od 0.9 mm zabilježena je u Šibeniku. Usporedba minimuma mjesečnih
količina oborina za tri postaje na Jadranu: Rijeka, Split — Marjan
i Dubrovnik, u 30-godišnjem razdoblju 1961—1990., pokazuje da je u Dubrovniku
u lipnju 1990. zabilježen apsolutni minimum mjesečne količine oborina
od 5 mm, što je za 2 mm manje od dosadašnjeg minimuma iz 1975.


Naglasimo na kraju ovog pregleda, da su ljetne suše bile izražene i u
kontinentnom dijelu Hrvatske što je vrlo rijedak slučaj. Zagreb je u svibnju
1990. zabilježio apsolutni minimum mjesečne količine oborine za taj mjesec
u istom 30-godišnjem razdoblju od 10 mm (Jurčec, 1991) i tako nadmašio
dosadašnji minimum toga mjeseca od 16 mm u 1979. godini.


5. TEMPERATURE ZRAKA U LJETNOM RAZDOBLJU 1989. I 1990.
Kako smo već pripomenuli oborine nisu jedini faktor koji pogoduje
šumskim požarima, a od ostalih činitelja najvažnija je ljetna temperatura
zraka.


Kako su u 1989. suše bile izrazitije zimi uobičajeni hidrološki ciklus uzrokovao
je veće količine oborina na Jadranu u ljetnom razdoblju (VI—VIII.).
Nasuprot tome ljeti 1990. nije došlo do povećanja oborina što se odrazilo
i na povećanoj temperaturi zraka i pogodnim prilikama za isušivanje,
za Rijeku, Split — Marjan i Dubrovnik, za mjesece od lipnja do listopada,
i u godinama 1988, 1989. i 1990. Osim toga prikazan je broj vrućih »tropskih
« dana s maksimalnom temperaturom iž 30°C. Ovi podaci pokazuju
da je ljeto 1990. bilo znatno toplije nego u 1989. ali u usporedbi s 1988. vidi
se, da te temperature nisu bile ekstremno visoke. Jedino je lipanj bio topliji
s pojavom vrućih dana, što nije uobičajeno osobito na sjevernom Jadranu.
Južni je Jadran imao znatno manji broj vrućih dana ljeti, ali nešto
više srednje dnevne temperature zraka u usporedbi sa srednjim Jadranom.


6. SINOPTICKA SITUACIJA
Suše u zimskom razdoblju 1988/89. i 1989/90. nisu bile lokalnih razmjera
već su zahvaćale veći dio srednje i južne Evrope. Na slici 2. prikazana je
razdioba tlaka zraka pri tlu u prosincu 1989. karakteristična za oba zimska
razdoblja, i odstupanje tlaka od normalnih vrijednosti za taj mjesec. Duboko
ciklonalno područje na Atlantiku odražava izrazitu aktivnost Islandske
ciklone, koje je u pojedinim danima bilo spojeno s nešto slabije izraženom
ciklonom u sjevernoj Evropi.


Nad srednjom Evropom vidi se utjecaj grebena visokog tlaka iz istočne
Evrope koje je često zimi povezano s poznatom Sibirskom anticiklonom.
Povremeno je greben anticiklone nad srednjom Evropom bio još jači
i anomalije (odstupanje tlaka) su prelazile 10 hPa. To je ojačalo zapadnu
struju nad sjevernom Evropom uz prolaz fronta i ciklona, dok se nad južnom
Evropom održavala suha zračna masa. Za razliku od 1989. u 1990. se
anticiklonalna situacija zadržala i u proljetnom i ljetnom razdoblju. U to
doba godine karakteristično je slično zonalno strujanje kao na slici 2. samo
nad srednjom i južnom Evropom. Takva zonalna cirkulacija je u 1990. bila


529




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 95     <-- 95 -->        PDF

P XII 198y.


Slika 2. Sinoptička situacija u prosincu 1989. g.


narušena, a to je onemogućilo svježijoj struji s Atlantika da zahvati južnu
Evropu uz povremene visoke količine oborina u obliku pljuskova, što je
karakteristika sinoptičke situacije nad našim područjem u ljetnom razdoblju.
Za razliku od takve situacije Azorska anticiklona je u proljeće i ljeti
bila pomaknuta prema sjeveru do Velike Britanije, a povremeno je jačao
greben visokog tlaka preko srednje Evrope. Fronte koje su povremeno prolazile
preko našeg područja sa sjevera javljale su se kao »suhe fronte«.
Takve fronte se većinom pojavljuju uz mahovit vjetar što je osobito opasno
za širenje šumskih požara. Pri prolazu ovih fronta se i smjer vjetra naglo
mijenja, a to uz visoke dnevne temperature pogoduje pojačanoj lokalnoj
cirkulaciji zraka, mahovitosti vjetra i širenju šumskih požara u nepredviđenom
smjeru. Karakterističan slučaj koji pokazuje kako frontalni
sistemi mogu biti opasni za nastanak i širenje šumskog požara ljeti,
zbog gore navedenog efekta, je požar na Visu krajem kolovoza 1989. g. Tada
je zabilježen vjetar olujne jačine koji je pred frontom započeo kao jugo,


a nakon prolaza fronte skrenuo na buru.


7. ZAKLJUČAK
Izvanredna vremenska situacija tijekom 1989—1990. u odnosu na šumske
požare bila je u činjenici, da su se požari javili u sušnom zimskom
periodu na sjevernom Jadranu, a 1990. se sušni period protegao na proljetno
i ljetno razdoblje. Sušna razdoblja nisu bila ekstremno duga u odnosu
na ranije godine, ali su dnevne količine oborina, koje su kratkotrajno prekidale
sušna razdoblja bile vrlo niske i na pojedinim su lokalitetima postizale
apsolutne mjesečne minimume. Sinoptička situacija je u zimskom
razdoblju pokazivala vrlo aktivnu ciklonu nad sjevernim Atlantikom i u
sjevernoj Evropi gdje su u zonalnoj struji prolazile ciklone i fronte s Atlantika.
Srednju i južnu Evropu je pokrivala anticiklona uz dugotrajne magle
bez oborina. Ljeti je ova zonalna cirkulacija bila narušena, ali fronte koje
su dolazile sa sjevera, umjesto s Atlantika (kako je uobičajeno) bile su suhe


531




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 96     <-- 96 -->        PDF

i javljale su se uz pojačane mahove vjetra. Jači vjetar i povećani broj vrućih
dana uz sušna razdoblja pogodovali su nastanku i širenju šumskih požara
u 1990. godini.


Prema tome, konačni zaključak iz ovog rada je taj, da u Republici Hr


vatskoj trenutno raspolažemo zračnim i zemaljskim snagama te opremom


za suzbijanje nastalih šumskih požara u normalnim vremenskim uvjetima.


U izvanrednim meteorološkim prilikama s dugim sušnim periodima, odnos


no s požarnim vremenom kakvog smo imali tijekom 1985. i 1990. godine, spo


menute snage nisu dostatne za efikasnu obranu od šumskih požara.


Forest Fires and Weather Conditions on the Adriatic in 1989 and 1990


Summary


The main characteristics of weather condition on the Adriatic in 1989 and
1990 were long dry winter seasons. In 1990 dry spell was prolonged to the spring
and summer which was much warmer than the summer in 1989.


Synoptic scale features indicated deep cyclonic activity in both winters over
Atlantic and northern Europe with the high pressure in the central Europe. In
summer 1990 zonal circulation, normal for this season over the central Europe,
has replacer by the méridional air flow which did not allow moist air from the
Atlantic to reach our area. Frontal Systems reaching the Adriatic Sea from the
north appear as the »dry fronts« sometimes breaking the long dry spell but with
small amuount of rainfall. Such a dryness with high temperature and temporarily
stronger vvinds were the main reasons for intensive forest fires season along the
Adriatic in 1990.


Republic of Croatia has air and land forces as well equipment for forest fire
suppression at coastal part of Adriatic in normal weather conditions. In exceptional
weather conditions with prolonged dry periods and fire weather, as it was
in 1985 and 1990, these forces are not enough for an efficient forest fire defense.


LITERATURA


Bertović, S., Dimitrov, T. Gal o vic, I., i dr.: Osnove zaštite šuma od


požara. Izd. Centar za informacije i publicitet, Zagreb 1987.
Čapka , B. & Mokorić , M.: Anomalna cirkulacijska i vremenska stanja —
uzroci izvanrednih meteoroloških i hidroloških prilika u Hrvatskoj u 1990.
godini. Izvanredne meteorološke i hidrološke prilike 1990. god. u Republici
Hrvatskoj. Izd. RHMZ RH, M6—14, Zagreb., str. 1—6.
Dimitrov , T.: Zaštita šuma od požara. Hortikultura, 3—4, Zagreb 1990., str.


30—31.
Dimitrov , T.: Šumski požari u Hrvatskoj u 1990. godini. Izvanredne meteorološke
i hidrološke´ prilike 1990.´ god. u Republici Hrvatskoj. Izd. RHMZ RH,
M6—14, Zagreb 1991., str. 35—36.


Jurčec , V.: Suša kao elementarna nepogoda u 1990. Idib., str. 15—17.