DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 82     <-- 82 -->        PDF

6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE INVENTARIZACIJE ŠUMA
U HRVATSKOJ — PROPOSALS FOR FOREST INVENTORY
IMPROVEMENT IN CROATIA
Smatramo da je došlo vrijeme da se inventarizacija hrvatskih šuma
unaprijedi i dovede na razinu tehnološkog i metodološkog napretka postignutog
u svjetskim razmjerima. U tu svrhu predlažemo:


1. Uspostavljanje GlS-a (geografskog informacijskog sustava) za hrvatske
šume sjedinjenjem svih izvora informacija koja za njih postoje, a u
prvom redu sadržaja uređajnih elaborata. Odgovarajući računarski sustav
i programska podrška (radna stanica, ARC INFO, ERDAS, ILVIS) omogućila
bi prilagodljivo rukovanje upisanim podacima, generiranje novih baza podataka
i stalan dotok informacija potrebnih za gospodarenje šumama na svim
razinama odlučivanja. Radi postizanja kompatibilnosti među pojedinim dijelovima
informacijskog sustava potrebno je izvršiti odgovarajuće standardizacije.
Digitaliziranjem kartografskih podloga za potrebe GIS-a bit će uz odgovarajući
dodatni hardware i software, omogućeno uvođenje digitalne kartografije,
te brzo izdavanje ažuriranih kartografskih informacija.


2. Uvesti primjenu aerofotosnimki za prikupljanje informacija o šumama.
U prvom redu organizirati aerosnimanje prema specifikacijama utvrđenim
na osnovi dogovora svih zainteresiranih šumarskih službi. Daljnji
korak bila bi periodička sustavna aerosnimanja na razini zemlje, o čemu
postoje povoljna iskustva u Sloveniji (H oč e va r 1988) Aerosnimke kao
jedan od izvora informacija sjediniti u GIS.
3. Inventure šumskog bogatstva osloboditi ukalupljenosti, te u odgovarajućim
Pravilnicima propisati točnost traženih podataka, a izvršiocima ostaviti
mogućnost izbora načina i postupaka kojima će se postići tražena točnost!.
Time bi se omogućila intenzivnija primjena fotogrametrijskih i fotointerpretacijskih
metoda za nadopunu karata, određivanje podataka o stojbinama
i sastojinama i određivanje drvne zalihe. Za početak trebalo bi primijeniti
metode fotointerpretacije za inventarizaciju privatnih šuma (Kuša
n 1991).
4. Početi, s dvadesetogodišnjim zakašnjenjem iza svijeta, primjenu satelitskih
snimki za potrebe hrvatskog šumarstva. Još davne 1972. god. lansiran
je u SAD prvi satelit za istraživanje površine Zemlje LANDS AT 1, a
danas se oko Zemlje vrti već peti satelit iz te serije, LADISAT 5, te prvi
francuski satelit SPOT 1.
Orbitalne snimke snimljene s umjetnih zemljinih satelita, kao što su
Landsat TM i Spot HRV izvor su vrijednih trenutnih i multitemporalnih
informacija o stanju šuma. Satelitske snimke kao jedan od izvora informacija
sjediniti u GIS. Na osnovi njihove obrade dobile bi se odgovarajuće
informacije o trenutnom stanju šuma, te promjene određenih veličina tijekom
vremena.


5. Obzirom na sve veću ugroženost šuma, organizirati stalno praćenje
oštećenosti šumskih sastojina kombinacijom terestričkih opažanja, interpretacije
ICK aerosnimki krupnijih mjerila, te analize satelitskih snimki.
Ustanovljavanje stanja oštećenosti provoditi kod inventarizacije za potrebe
uređivanja šuma.