DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Procjena, praćenje j nadzor .šumskih bogatstava vrši se uspješno na velikim površinama, osobito u zemljama u razvoju, skanerskim snimkama s umjetaih zemljinih satelita, naročito u kombinaciji s klasičnim aerosnimkama. Najvažniji sustavi snimanja iz Svemira danas su Landsat TM i Spot 11RV. Digitalna interpretacija satelitskih snimki, ali i digitaliziranih aerosnimki, omogućuje automatizirano dobivanje željenih informacija u vremenu koje se mjeri danima, za razliku od klasičnog terenskog prikupljanja podataka što traje mjesecima i godinama. Satelitske snimke sjedinjene u GIS nalaze svoje mjesto i u šumarstvu srednje Europe i to za izradu ažurnih preglednih karate mjerila 1:100 000/1:50 000 te kao prva faza kod periodičnih višefaznih inventura šumskih bogatstava na velikim površinama (H i 1debrandt 1987). U svijetlu masovnog propadanja šuma djelovanjem čovjeka i promjenom raznih činilaca okoliša, vrlo su tražene aktualne informacije o slanju šuma. Inventarizacije obujma i prostornog rasprostranjeni a oštećenosti provode se terestrički na regionalnoj, državnoj i subkontinentalnoj razini. Rasprostranjena je i primjena infracrvenih kolornih aeorsnimki krupnog mjerila (1:5 000 — 1:8 000), na kojima se mogu izdvojiti krošnje drveća smanjenog vitaliteta, koje se radi promjena strukture i teksture krošnje, te refleksije zraka sunčevog spektra, preslikavaju drukčije od zdravih stabala. Na području Europske ekonomske zajednice te inventure se provode po jedinstvenoj metodologiji (H i 1 d e b r a n d t et al. 1986) Inventarizacije za potrebe redovnog uređivanja šuma prikazuju i podatke o stanju oštećenosti šuma. Sve terističke metode inventarizacije mogu se unaprijediti primjenom satelitskih snimki. Primjena satelitskih snimki za globalno nadgledanje šumskih bogatstava i otkrivanje promjena je najekonomičnije rješenje. Analizom satelitskih snimki iz dva zaličita razdoblja dobivamo podatke o vremenskim promjenama šumskog pokrova, koje nije moguće dobiti ni na jedan ustaljeni način. Otkrivene promjene prenose se u postojeće karte šumskog pokrova ili direktno u GIS. Na osnovi t´ih podataka mogu se metodama simulacije predvidjeti mjere, koje će dovesti do poboljšanja stanja šuma. Mnogo obećava jedinstveni sustav, kakav će u Kanadi biti u operacionalnom stanju od 1992. godine, sastavljen od dijela za analiziranje satelitskih snimki i GlS-a, kojim će biti omogućeno kontinuirano otkrivanje i praćenje promjena šumske vegetacije, te donošenje odluka za saniranje nastalih šteta. Javno mnijenje je sve više zainteresirano za sudbinu ljudskog okoliša, pa tako i šuma. U razvijenim zemljama se računa da bi za ispravno gospodarenje šumama, a radi sve većeg pritiska okoline na šumu, trebali svake dvije godine sveobuhvatne aktualne informacije o stanju šuma i šumskog fonda. To je moguće samo integracijom satelitskih snimki u proces prikupljanja informacija (Hor n & Hegy i 1990). 5. INVENTURA ŠUMA U HRVATSKOJ DANAS-FOREST INVENTORY IN CROATIA TODAY U Hrvatskoj se inventura šuma obavljala uvijek, pa tako i danas unutar službi za uređivanje šuma. Dobiveni podaci služe za izradu uređajnih ela |