DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 73 <-- 73 --> PDF |
PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS UDK 630*95 Sum. list CXV (1991) 509 VISOKA TEHNOLOGIJA U INVENTURI ŠUMA HIGH-TECH IN FOREST INVENTORY Zvonimir KALAFADŽIC & Vladimir KUŠAN SAŽETAK: U članku iznosi se položaj inventure šuma kao posebne discipline u šumarskim znanostima (SI. 1), te tehnološki, matematički i biometrički aspekti inventure šuma. Podaci koji se skupljaju pri kompleksnim inventurama šuma dani su u Tab. 1. Navedeni su novi pravci razvitka u tehnologiji i metodama inventure šuma u svijetu. To je razvitak osobito na području digitalne kartografije, formiranje geografskog informacijskog sustava (GIS) za potrebe šumarstva, integracija zrakoplovnih i satelitskih snimki u GIS, primjena zrakoplovnih i satelitskih snimki z,a šumarsku tematsku kartografiju, te za određivanje volumena i oštećenosti šumskih sastojina. Opisuje se aktualna praksa inventarizacije šuma u Hrvatskoji predlažu se mjere za njezino unapređenje. Ključne riječi: inventura šuma, digitalna kartografija, GIS, daljinska istraživanja. 1. UVOD — INTRODUCTION Htjeli mi to priznati ili ne, svakodnevna djelatnost šumarskog inženjera predstavlja manipulaciju s prirodnim okolišem. Glavni cilj njegovih nastojanja je pronalazak optimalne šumske biotehnike, a da se kod toga ne naruše prirodni uvjeti proizvodnje, nego ih se, gledano s ekonomske s Urane, još i poboljša. Ovu tvrdnju treba nadopuniti u smislu prirodoznanstvenog pogleda na šumu. Zaštitar prirode neće ni pomišljati da mijenja proizvodne odnose u prirodnim, npr. vrlo vlažnim šumama, jer bi se time promijenilo njihovo prirodno obilježje. Šumaru praktičaru pak nije daleka pomisao da određenim hidrotehničkim melioracijama »poboljša« proizvodne odnose u smislu povećanja drvne zalihe vrijednijih vrsta drveća. Prvi će nastojati zadržati iste uvjete bez obzira na ekonomiku, drugi će ih mijenjati iz ekonomskih razloga. Kod toga treba naglasiti da su dosadašnja iskustva pokazala da nije uputno previše mijenjati prirodne uvjete, jer su se gledano na duži rok, optimalni rezultati postizavali u šumama kojima je gospodareno u uvjetima sličnim prirodnima. * Zvonimir Kalafadđić, dipl. inž., Mr. Vladimir Kušan, dipl. in/, šumarski fakultet, Zagreb |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 74 <-- 74 --> PDF |
Bez obzira na to kakav pristup imamo, uvijek nam moraju biti na raspolaganju pouzdane informacije o stanju »šume«, tog općenacionalnog dobra, s kojom, radi njezine ekološke važnosti, osjetljivosti i krhkosti, moramo gospodariti s najvećim oprezom. Podaci o stanju šumskih ekosustava su bitan činitelj u šumskoj proizvodnji. Šumska privreda se može smatrati kibernetskim sustavom kojim se uređuje intenzitet korišćenja drvne zalihe i ostalih koristi od šuma. Danas smo svjesni da te ostale koristi i funkcije često višestruko premašuju vrijednost iskorišćenog volumena drva. Regulator proizvodnje u tom sustavu je etat korišćenja šumskih proizvoda, u okviru osiguranja potrajnosti prihoda, regulirane veličine su drvna zaliha i ostale koristi koje daje šuma (Z ö h r e r 1974). Uslijed određenih poremećaja, npr. oštećenja šuma abiotskim i biotskim činiocima okoliša ili čak radi gospodarskih i političkih prilika, propisani etat često nije moguće ostvariti na planirani način. Do potrebnih informacija za vođenje i ispravljanje tog kibernetskog procesa dolazimo inventurama šuma. Inventura šuma ima zadaću prikupljanja sveobuhvatnih relevantnih podataka o stanju šume, čime se osiguravaju potrebne informacije za vođenje šumskog gospodarstva u svim njegovim dijelovima. U svjetlu stalnog mijenjanja uvjeta šumske proizvodnje, naročito djelovanjem čovjeka, inventura šuma ne smije biti ukalupljena, nego to mora biti prilagodljiv postupak, koji će primjenom svih suvremenih dostignuća znanosti dati potrebne informacije brzo, pouzdano i uz male troškove. U šumarskim i znanstvenim krugovima postoje različiti pogledi na glede inventuru šuma. Za neke je inventura samo dio dendometrije, ako je shvatimo kao znanost o izmjeri šumskog drveća i sastojina, dok je za druge inventura šuma zasebna znanstvena disciplina koja se služi dendometrijom i svim ostalim šumarskim disciplinama u svrhu dobivanja kvalitetnih, sveobuhvatnih informacija o šumi (Z ö h r e r 1974). Ovdje će se prikazati položaj inventure šuma u sustavu šumarskih znanosti, te neki pogledi na inventuru šuma u svjetlu razvoja tehnologije prikupljanja obrade i prikazivanja rezultata. 2. POLOŽAJ INVENTURE ŠUMA UNUTAR ŠUMARSTVA — PLACE OF FOREST INVENTORY IN FORESTRY Položaj inventure šuma kao posebne šumarske discipline u odnosu na ostala područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo u inventuri šuma pripadaju tehničkom, matematičkom i biološkom znanstvenom području, a radi jasnoće uzeti su u obzir samo osnovni i najjednostavniji odnosi. Tehničko područje ima vrlo važnu ulogu u inventarizaciji šuma, jer određuje veličinu i rasprostranjenost pojava, koje su predmet inventarizacije. Inventura šuma je naročito usko povezana sa znanošću o rastu i prirastu, te sa šumarskom biometrikom i dendrometrijom. Cilj znanosti o rastu i prirastu je »da kvantitativno istraži rast šumskih sastojina, ovisno |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 75 <-- 75 --> PDF |
Slika 1. Temelji inventure šuma i područja korišćenja prikupljenih informacija Fig 1. Forest inventory fundamentals and the sphere of use of gathered information. o vremenu, stojbini i tehničko-gospodarskim mjerama« (A s s m a n n 1961), što se postiže na osnovi podataka inventarizacije šuma. Dendometrija rješava osnovni zadatak inventarizacije: pouzdano kvantificiranje taksacijskih elemenata i volumena drva šumskih sastojina. Kod toga se služi zakonima biometrike. Među navedenim šumarskim disciplinama osim povezanosti i preklapanja postoje i neke osnovne razlike: dok znanost o rastu i prirastu može |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 76 <-- 76 --> PDF |
ino smatrati »čistom« znanošću, a šumarsku biometriku osnovom koja služi svim šumarskim disciplinama, inventura šuma je tipična inženjerska znanost koja nastoji pronaći teoretski utemeljen, a praktično najdjelotvorniji i najekonomičniji način inventarizacije šuma. Praksu i službene propise za provođenje inventarizacije šuma treba stalno modernizirati dovodeći ih na aktualnu razinu znanosti i tehnike. Moostala područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo nomičnija nego podaci dobiveni inventarizacijom postaju sveobuhvatniji, vjerodostojniji i točniji. Često se novim postupcima dobivaju informacije, koje nam dosadašnjim načinima prikupljanja podataka nisu uopće bile dostupne (K ä n d 1 e r 1986, Ryan 1987, S a der 1987, Ben ko 1990). Inventure se ne bi smjele ograničiti samo na informacije o drvnoj zalihi i površinama. Sveobuhvatnim inventurama dobivamo neophodne informacije za vođenje cijelog šumskog gospodarstva, npr. za provođenje silvikulüurnih mjera, za poboljšanje infrastrukture i uvjeta za iskorišćivanje šuma, te osobito podatke o zdravstvenom stanju inventariziranih sastojina. Zbog velike količine različitih podataka dobivenih tako zamišljenom inventarizacijom, za kvalitetno planiranje i odnošenje odluka o vođenju šumskog gospodarstva i šumarske politike, neophodno je uspostaviti informacijski sustav šumarstva. 3. ASPEKTI INVENTARIZACIJE ŠUMA — ASPECTS OF FOREST INVENTORY Inventure šuma možemo promatrati s informacijskog, biometrijskog i dcndometrijskog, prirasno-prihodnog i tehničkog aspekta. One daju informacije na osnovi mjerenja i opažanja u šumi, te naknadne obrade prikupljenih podataka. Proces prikupljanja podataka je opterećen mnogim poteškoćama radi velikih površina šuma, dugog proizvodnog razdoblja i velikog broja mjerenih veličina. Kratak pregled najvažnijih informacija koje daju inventure šuma prikazan je u Tablici 1. Osiguranje odgovarajuće kvalitete informacija, osobito radi uklanjanja svih mogućih sistematskih pogreški, povezano je s razmjerno velikim troškovima. Kod toga problem možemo promatrati s dva gledišta: (l) informacije uz prethodno određenu dozvoljenu pogrešku želimo ustanoviti uz najmanje moguće troškove ili (2) uz neka ograničena, novčana sredstva želimo dobiti informacije što je moguće točnije. Prema našem mišljenju, treba voditi računa o tome da inventura šuma bude sveobuhvatna, pouzdana i ekonomična. U inventuri šuma matematičko-statistički, odnosno biometrijski aspekt ima posebno značenje, jer se racionalno pridobivanje podataka temelji na najnovijim saznanjima o uzimanju uzoraka, regresijskoj analizi, varijacionoj statistici i teoriji pogrešaka (Pranji ć 1987). Kod toga su važni i načini dendometrijske izmjere potrebnih veličina, jer nema smisla statistički baratiti s podacima sumnjive točnosti. Interesantno je da za veće populacije dobro postavljene statističke metode, na osnovi uzoraka, daju bolje rezultate nego potpuna izmjera. Zato bi pravilnicima za inventarizaciju šuma trebalo propisivati samo kolika mora biti točnost i preciznost pođa- Uaka, a izvođačima bi trebalo ostaviti slobodu izbora postupka koji propi 512 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 77 <-- 77 --> PDF |
Tablica 1 NAJVAŽNIJE INFORMACIJE KOJE DAJE INVENTURA SUMA Informacije o: Sadržaj informacija: Površine šuma Cjelokupna šumska površina, postotak šumovitosti, stratifikacija šumskih površina obzirom na različite kriterije (posjedovne, upravne, prirodno znanstvene, ekonomske itd.) Drvna zaliha Cjelokupna drvna zaliha, drvna zaliha po ha, prema pojedinim stratumima, obzirom na vrste drveća, debljinske razrede i si. Prirast Cjelokupan prirast, prirast po ha, prirast po pojedinim stratumima, prirast po vrstama drveća Stojbina Topografija, tlo, vodni režim, geološka podloga Sastojina Vrst smjese, sklop, starost, vrst uzgoja, broj etaža Zaštita okoliša, Oštećenost sastojina, opterećenost raznim abiotskiin i biotičkim rekreacija itd. faktorima, kategorije površina obzirom na pogodnost za rekreaciju itd. sanu točnost najekonomičnije osigurava. Savjesno planirani i do zadnjeg detalja promišljeni sustavi uzoraka, uz tehnički besprijekorno izvedena mjerenja, te uz djelotvoran nadzor, omogućuju da se pogreške, a osobito sistematske svedu na najmanju moguću mjeru. Pouzdan rezultat je onaj koji uz malu standardnu ima i malu sistematsku pogrešku (L o e t s c h, Zöhe r & H al 1er 1973). Tehnička strana pridobivanja temeljnih informacija o šumi je izražena više nego kod prikupljanja informacija za neke druge grane ljudske djelatnosti, npr. za poljoprivredu ili demografsku statistiku. Dok je drugdje često dovoljno jednostavno izbrajanje, u šumarstvu su se razvili posebni mjerni postupci. Tako npr. direktna izmjera volumena stojećih stabala uvjetuje vrlo velike i gotovo nepremostive poteškoće. Isto tako se u inventuri šuma obavezno služimo geodezijom i ili fotogrametrijom za izradu i nadopunu raznih kartografskih podloga, jer su površinske informacije također vrlo važne. Održanje stabilnosti šuma uz potrajnost prihoda i sve važnije socijalne aspekte može se, u uvjetima sve većih zahtjeva koji se pred šumu postavljaju, osigurati trajnim i kvalitetnim planiranjem, na osnovu pouzdanih inventura šuma. Trajne, periodički ponavljane inventure daju uvid u promjene stanja šuma. Na osnovi ustanovljenih pravaca razvitka predviđa se budući etat, birajući različite načine njegovog određivanja, vodeći računa o istraživanjima rasta i prirasta, odnosno o prirasno-prihodnim obilježjima pojedinih vrsta drveća i vrsta uzgoja. Budućnost je dijete prošlosti i sadašnjosti (Neidhard t 1971). Nesigurnost predviđanja budućeg stanja povećava se produženjem planskog razdoblja. Uspješnost predviđanja provjerava se periodičkim inventurama. Planiranja u šumarstvu bez kvalitetnih i pouzdanih inventura gube svako značenje. Načelo potrajnosti prihoda predstavlja u šumarstvu ključnu spoznaju. To načelo se može osigurati jedino stalnim praćenjem svih činitelja koji omogućavaju potrajnost prihoda bez narušavanja prirodne postojanosti šuma. Načelo potrajnosti bi trebalo uvesti i u sva druga područja gospodarenja obnovljivim 513 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 78 <-- 78 --> PDF |
prirodnim bogatstvima, ako želimo spriječiti razaranje prirodnih osnova života na Zemlji. 4. INVENTURA ŠUMA U ERI VISOKE TEHNOLOGIJE — FOREST INVENTORY IN HIGH-TECH ERA Zbog brzog razvitka tehnologije došlo je u zadnjim desetljećima 20. stoljeća do velikih promjena načina prikupljanja i obrade podataka o šumama. Ovdje se u prvom redu misli na sve veću primjenu metoda daljinskih istraživanja, te elektronske obrade podataka i informatike. Tradicionalna praksa inventure šuma u svijetu temeljila se negdje do konca 40-tih godina gotovo isključivo na terenskoj izmjeri. Početkom 50-tih godina dolazi na osnovi tehnološkog razvoja do bitnih i brzih promjena. Tako se sve više primjenjuje interpretacija aerofotosnimki, iako je pokušaja inventarizacije šuma pomoću snimki iz zraka bilo i ranije (Hildebrand t 1969). Tome su sigurno doprinijela i iskustva što su ih pojedini stručnjaci prikupili u II. svjetskom ratu. Aerosnimke su u prvom redu služile za podjelu šumskih površina u homogene jedinice, te za najpovoljnije postavljanje primjernih površina, jer se u isto vrijeme sve veća pažnja posvećuje statistički djelotvornim načinima uzimanja uzoraka. Važnost razvitka na području biometrike i matematičke statistike u inventurizaciji šuma, što je već naglašeno, trebalo bi razmotriti zasebno. Ovdje će se ograničiti na promjene u načinu prikupljanaj, obrade i prikazivanja prostornih informacija, koje su obilježene povećanom primjenom kompjutora i visoke tehnologije. Nove tehnologije su danas u primjeni diljem svijeta i u razvijenim, ali i u nerazvijenim zemljama, o čemu je pisano povodom XIX IUFRO Svjetskog Kongresa održanog od 15.—11. 08. 1990. u Montrealu Kanada (Honer & Hegvi 1990). Sigurno je intenzitet i mogućnost primjene novih metoda u inventarizaciji šuma ovisan o vrsti inventure, npr. da li se radi o nacionalnoj inventuri ili o inventuri na nekoj nižoj razini. Iskustva pokazuju da nove tehnologije nezaustavljivo dobivaju na važnosti na svim područjima, te da stubokom mijenjaju dosadašnju tradicionalnu praksu. Poznato je da se rezultati inventarizacije šuma prikazuju općenito u dva dijela: (1) opisom: u tekstualnom, tabelarnom i grafičkom obliku, te (2) kartografskom, koji se sastoji od topografskih, šumsko-gospodarskih i tematskih karata. U kompjuterskoj eri prvi dio predstavlja atributne, relacijske baze podataka, a i kartografski dio nije više u grafičkom obliku, nego je razvitkom digitalne kartografije također pohranjen u kompjutoru. Digitalna kartografija omogućuje racionalnu i ekonomičnu manipulaciju s kartografskim podlogama, te njihovo trajno nadopunjavanje i dovođenje u sklad sa stvarnim stanjem u terenu. Novom tehnologijom geodetske i fotogrametrijske izmjere, podaci se dobivaju u obliku u kojem se izravno mogu unositi u digitalne baze podataka. Povećana proizvodnost upotrebom automatizirane i računalom podržane grafike dovodi do posvemašnog napuštanja klasičnih crtaćih radova. Naročita ušteda je u činjenici da se podaci mogu čuvati, mijenjati i nadopunjavati vrlo brzo unutar kreiranih baza podataka. Takav način rada omogućuje svakodnevno ažuriranje 514 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 79 <-- 79 --> PDF |
postojećih grafičkih prikaza (karata). Digitaliziranom bazom podataka možemo se služiti na načine koji nisu bili mogući s nacrtanim kartama, odnosno koristeći neposredne programe primjene omogućena su takva proučavanja i donošenje zaključaka koja znatno prelaze mogućnosti konvencionalnog korišćenja kartografskog materijala. Razvitak na polju računarske tehnike i programske podrške omogućio je povezivanje kartografskih grafičkih baza podataka s relacijskim bazama u jedan jedinstveni informacijski sustav o zemljištu, čime je ostvaren davni san šumarskih stručnjaka: stalno pritjecanje točnih i svježih informacija o st´anju šuma, kao bitne pretpostavke uspješnog gospodarenja. Uspostavljeni sustav sastoji se od geokodiranih kartografskih podloga i relacijskih baza podataka integriranih u geografski informacijski sustav (GIS), zatim od algoritama pomoću kojih se s tim podacima upravlja, te od postupaka za brzo i ekonomično ustanovljavanje nastalih promjena, što je naročito značajno u praćenju procesa proizvodnje u šumarstvu. Unutar GlS-a se svi dostupni izvori informacija geokodiraju i pohranjuju kao zasebni slojevi, što omogućava nesmetano međusobno rukovanje tematskim i topografskim informacijama. Tako se npr. na osnovu digitaliziranih katastarskih i raznih tematskih karata, posjedovnih i administrativnih granica, te atributnih lista, prema potrebi izrađuju ažurirane šumsko-gospodarske i ostale tematske karte, automatski, brzo i ekonomično (Ann. 1988). Informacije o šumama se osim terenski prikupljaju i metodama daljinskih istraživanja. Skanerske snimke, snimljene većinom iz satelita, orginalno u digitalnom obliku, te digitalizirane aerosnimke sjedinjuju se u GIS kao zasebni slojevi i sudjeluju pri ustanovljivanju stanja šuma ravnopravno s ostalim izvorima informacija. Interpretacijom klasičnih vertikalnih aerosnimki mjerila 1:10 000 — 1:15 000 određuju se npr. vrste drveća, vrste smjese, načini uzgoja, bonitet sastojina, procjenjuje se sklop, broj stabala po jedinici površine, izlučuju se i opisuju sastojine, formiraju ekološke jedinice. Na osnovi terenske provjere ili terenskog uzorka rezultati fotointerpretacije se provjeravaju. Centroidi ili granice sastojina, odnosno izlučenih površinskih jedinica prenose se u šumsko-gospodarske karte fotogrametrijski ili izravno u GIS, te se pomoću kompjutora konstruiraju karte šumskog pokrova visoke kvalitete (Hone r & Hegy i 1990). Volumen šumskih sastojina određuje se sve više na ekonomičan način pomoću aerofotosnimki. Prema kanadskim i njemačkim iskustvima kao vrlo pogodni za statističku procjenu drvne zalihe pokazali su se stereoparovi krupnog mjerila snimljeni maloformatnim fotokamerama iz helikoptera. Fotoplohe snimljene iz zraka raspoređene su slučajno po pojedinim sastoji najma. Dio fotoploha se detaljno izmjeri na terenu, tako da foto- i terenske plohe čine jedan višefazni uzorak (Lyons 1967, Rhody 1976, Honer & Hegy i 1990). U srednje-europskim uvjetima drvne zalihe se procjenjuju na snimkama mjerila 1:6 000 — 1:12 500 kombinacijom vrlo točnih fotogramaterijskih mjerenja na krošnjama i fotogrametrijskog kartiranja sastojina. Multiplom regresijskom analizom došlo se do regresijskih jednadžbi u kojima je izražen odnos između fotogrametrijski određenih veličina i terestrički izmjerenih volumena sastojina, sa zadovoljavajućom srednjom pogreškom od + 9—10%, razmjerno neovisno o stojbini, vrsti snimki i interpretatorima (Akca & Zindel 1987). |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 80 <-- 80 --> PDF |
Procjena, praćenje j nadzor .šumskih bogatstava vrši se uspješno na velikim površinama, osobito u zemljama u razvoju, skanerskim snimkama s umjetaih zemljinih satelita, naročito u kombinaciji s klasičnim aerosnimkama. Najvažniji sustavi snimanja iz Svemira danas su Landsat TM i Spot 11RV. Digitalna interpretacija satelitskih snimki, ali i digitaliziranih aerosnimki, omogućuje automatizirano dobivanje željenih informacija u vremenu koje se mjeri danima, za razliku od klasičnog terenskog prikupljanja podataka što traje mjesecima i godinama. Satelitske snimke sjedinjene u GIS nalaze svoje mjesto i u šumarstvu srednje Europe i to za izradu ažurnih preglednih karate mjerila 1:100 000/1:50 000 te kao prva faza kod periodičnih višefaznih inventura šumskih bogatstava na velikim površinama (H i 1debrandt 1987). U svijetlu masovnog propadanja šuma djelovanjem čovjeka i promjenom raznih činilaca okoliša, vrlo su tražene aktualne informacije o slanju šuma. Inventarizacije obujma i prostornog rasprostranjeni a oštećenosti provode se terestrički na regionalnoj, državnoj i subkontinentalnoj razini. Rasprostranjena je i primjena infracrvenih kolornih aeorsnimki krupnog mjerila (1:5 000 — 1:8 000), na kojima se mogu izdvojiti krošnje drveća smanjenog vitaliteta, koje se radi promjena strukture i teksture krošnje, te refleksije zraka sunčevog spektra, preslikavaju drukčije od zdravih stabala. Na području Europske ekonomske zajednice te inventure se provode po jedinstvenoj metodologiji (H i 1 d e b r a n d t et al. 1986) Inventarizacije za potrebe redovnog uređivanja šuma prikazuju i podatke o stanju oštećenosti šuma. Sve terističke metode inventarizacije mogu se unaprijediti primjenom satelitskih snimki. Primjena satelitskih snimki za globalno nadgledanje šumskih bogatstava i otkrivanje promjena je najekonomičnije rješenje. Analizom satelitskih snimki iz dva zaličita razdoblja dobivamo podatke o vremenskim promjenama šumskog pokrova, koje nije moguće dobiti ni na jedan ustaljeni način. Otkrivene promjene prenose se u postojeće karte šumskog pokrova ili direktno u GIS. Na osnovi t´ih podataka mogu se metodama simulacije predvidjeti mjere, koje će dovesti do poboljšanja stanja šuma. Mnogo obećava jedinstveni sustav, kakav će u Kanadi biti u operacionalnom stanju od 1992. godine, sastavljen od dijela za analiziranje satelitskih snimki i GlS-a, kojim će biti omogućeno kontinuirano otkrivanje i praćenje promjena šumske vegetacije, te donošenje odluka za saniranje nastalih šteta. Javno mnijenje je sve više zainteresirano za sudbinu ljudskog okoliša, pa tako i šuma. U razvijenim zemljama se računa da bi za ispravno gospodarenje šumama, a radi sve većeg pritiska okoline na šumu, trebali svake dvije godine sveobuhvatne aktualne informacije o stanju šuma i šumskog fonda. To je moguće samo integracijom satelitskih snimki u proces prikupljanja informacija (Hor n & Hegy i 1990). 5. INVENTURA ŠUMA U HRVATSKOJ DANAS-FOREST INVENTORY IN CROATIA TODAY U Hrvatskoj se inventura šuma obavljala uvijek, pa tako i danas unutar službi za uređivanje šuma. Dobiveni podaci služe za izradu uređajnih ela |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 81 <-- 81 --> PDF |
borala za gospodarske jedinice u redovitom uređivanju šuma. Izmjera se vrši prema propisima Pravilnika za uređivanje šuma, koji su se novelirali od slučaja do slučaja. Kako prikupljanje podataka zaokuplja veliki dio radnog vremena uređivača, često se u praksi inventarizacija poistovjećuje s uređivanjem šuma, što ne odgovara stvarnosti, jer se uređivanje šuma, kao i druge šumarske djelatnosti, služe podacima koji se prikupljaju inventarizacijom. Podaci za šumsko-gospodarska područja, te za ostale više organizacijske jedinice većinom su zbrojeni podaci iz uređajnih elaborata. Ne organiziraju se periodične nacionalne inventure šumskog bogatstva, kako je to uobičajeno u praksi mnogih zemalja (Stellingwer f 1986). Kartografske podloge, kao bilan izvor prostornih informacija o šumama, su u pojedinim dijelovima zemlje različite kvalitete i točnosti. Tamo gdje im je temelj nova Osnovna Državna Karta (ODK) 1:5 000, odnosno njeno umanjenje na 1:10 000, kvaliteta i točnost zadovoljavaju. To se ne bi moglo reći za one šumsko-gospodarske karte nastale davno, negdje prije 100 godina, pantografiranjem planova starog katastra 1:2 880 s promjenama unešenim s točnošću često ovisnom o savjesti i stručnosti taksatora. Promjene se ustanovljavaju gotovo uvijek busolnom izmjerom, keja je u raznim područjima razne točnosti i načina mjerenja, od busolnih vlakova ručnom busolom i koracima, geodetskog stola, do busolne tahimetrije. Promjene se kartiraju grafički, ali i računanjem koordinata (S e g e d i 1980) O digitalnoj kartografiji nema ni spomena. Karte se crtaju na paus papiru te su podložne velikom usuh.u i kao takve nisu pogodne za mjerne i projektanske radove. Drvna zaliha srednjodobnih i zrelih sastojina ustanovljava se isključivo terest´rički, potpunom klupažom ili primjernim površinama, propisanog intenziteta, a u mlađim sastojinama i u privatnim šumama pomoću prirasno- prihodnih tablica ili okularnom procjenom. Nisu propisane točnosti ustanovljenih volumena drva, ne primjenjuju se djelotvorne statističke metode (Pranji ć 1987). Izrada opisnog i tabelarnog dijela inventurnih elaborata je kompjuterizirana, ali nažalost nije i standardizirana, tako da pojedine regije imaju različite šifrarnike i programsku podršku, te podaci nisu kompatibilni. Iako na razini zemlje postoji projekt GIZIS (Geografski i zemljišni informacijski sustav) na njegovoj uspostavi u šumarstvu, tj. integraciji relacijskih baza podataka (tabelarni i opisni dio inventarizacije) i kartografskih podloga, nije u praksi učinjeno gotovo ništa. U okviru inventarizacije za potrebe uređivanja šuma ne ustanovljava se oštećenost sastojina. Stanje oštećenosti po vrstama drveća i za pojedine regije određuje se u okviru posebnog projekta (P r p i ć et al. 1991) terestičkim opažanjima, metodologijom Europske ekonomske zajednice. Na dosta velikim površinama šuma, uz novčanu pomoć šumarske prakse, primijenjena je inventarizacija oštećenosti šuma pomoću infraervenih kolornih (ICK) aerosnimki (Kalafadžić & Kušan 1990, Kalafadžić et al. 1989 i 1990). U Hrvatskoj se snimke snimljene iz umjetnih zemljinih satelita ne primjenjuju za dobivanje informacija o šumskom pokrovu. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 82 <-- 82 --> PDF |
6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE INVENTARIZACIJE ŠUMA U HRVATSKOJ — PROPOSALS FOR FOREST INVENTORY IMPROVEMENT IN CROATIA Smatramo da je došlo vrijeme da se inventarizacija hrvatskih šuma unaprijedi i dovede na razinu tehnološkog i metodološkog napretka postignutog u svjetskim razmjerima. U tu svrhu predlažemo: 1. Uspostavljanje GlS-a (geografskog informacijskog sustava) za hrvatske šume sjedinjenjem svih izvora informacija koja za njih postoje, a u prvom redu sadržaja uređajnih elaborata. Odgovarajući računarski sustav i programska podrška (radna stanica, ARC INFO, ERDAS, ILVIS) omogućila bi prilagodljivo rukovanje upisanim podacima, generiranje novih baza podataka i stalan dotok informacija potrebnih za gospodarenje šumama na svim razinama odlučivanja. Radi postizanja kompatibilnosti među pojedinim dijelovima informacijskog sustava potrebno je izvršiti odgovarajuće standardizacije. Digitaliziranjem kartografskih podloga za potrebe GIS-a bit će uz odgovarajući dodatni hardware i software, omogućeno uvođenje digitalne kartografije, te brzo izdavanje ažuriranih kartografskih informacija. 2. Uvesti primjenu aerofotosnimki za prikupljanje informacija o šumama. U prvom redu organizirati aerosnimanje prema specifikacijama utvrđenim na osnovi dogovora svih zainteresiranih šumarskih službi. Daljnji korak bila bi periodička sustavna aerosnimanja na razini zemlje, o čemu postoje povoljna iskustva u Sloveniji (H oč e va r 1988) Aerosnimke kao jedan od izvora informacija sjediniti u GIS. 3. Inventure šumskog bogatstva osloboditi ukalupljenosti, te u odgovarajućim Pravilnicima propisati točnost traženih podataka, a izvršiocima ostaviti mogućnost izbora načina i postupaka kojima će se postići tražena točnost!. Time bi se omogućila intenzivnija primjena fotogrametrijskih i fotointerpretacijskih metoda za nadopunu karata, određivanje podataka o stojbinama i sastojinama i određivanje drvne zalihe. Za početak trebalo bi primijeniti metode fotointerpretacije za inventarizaciju privatnih šuma (Kuša n 1991). 4. Početi, s dvadesetogodišnjim zakašnjenjem iza svijeta, primjenu satelitskih snimki za potrebe hrvatskog šumarstva. Još davne 1972. god. lansiran je u SAD prvi satelit za istraživanje površine Zemlje LANDS AT 1, a danas se oko Zemlje vrti već peti satelit iz te serije, LADISAT 5, te prvi francuski satelit SPOT 1. Orbitalne snimke snimljene s umjetnih zemljinih satelita, kao što su Landsat TM i Spot HRV izvor su vrijednih trenutnih i multitemporalnih informacija o stanju šuma. Satelitske snimke kao jedan od izvora informacija sjediniti u GIS. Na osnovi njihove obrade dobile bi se odgovarajuće informacije o trenutnom stanju šuma, te promjene određenih veličina tijekom vremena. 5. Obzirom na sve veću ugroženost šuma, organizirati stalno praćenje oštećenosti šumskih sastojina kombinacijom terestričkih opažanja, interpretacije ICK aerosnimki krupnijih mjerila, te analize satelitskih snimki. Ustanovljavanje stanja oštećenosti provoditi kod inventarizacije za potrebe uređivanja šuma. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 83 <-- 83 --> PDF |
Ostvarenjem ovih prijedloga unaprijedili bi bitno kvalitetu i ubrzali proces prikupljanja informacija o šumama. To je naročito važno obzirom na provedeno objedinjenje svih šumarskih radnih organizacija u Javno poduzeće »Hrvatske šume«, koje za svoje uspješno poslovanje treba stalan dotok aktualnih i vjerodostojnih onformacija o šumama, kojima gospodari. LITERATURA — REFERENCE Akca, A. & V. Zindel (1987): Zur Vorratsschhätzung mit Hilfe von digitalen Luftbilddaten und Regressionsmodeilen bei Baumart Fichte. Allg. Forst-u. J.- Ztg. 158 (7—8): 109—115. Ann. (1980): IUFRO Newsletter S6.02.WP. Computors in Forcstry Research: 13 (7). As s mann , E. (1970): The principles of forest Yield Study. Pergamon Press, 506 str. Benko , M. (1990): Procjena taksacijskih elemenata sastojina na infracrvenicn kolornim aerosnimcima. Magistarski rad, Šumarski fakultet u Zagrebu, 133 str. Hildebrandt , G. (1969): Bibliographie der Schrifttums auf den Gebiet der forstlicher Luftbildauswertung 1887—1968. Institut für Forsteinrichtung und forstliche Betriebswirtschaft der Universität Freiburg i. Br. 307 str. Hildebrandt , G. (1987): TOY or TOOL — Fernerkundung aus dem Weltraum: Spiel — oder Werkzeug für die Forstwirtschaft? Forstw. Cbl. 106 (3): 141—168. Hildebrandt, G., O. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepassé (1986): Entwicklung und Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente europäische Waldschadens Inventur. KfK-PEF 11. 84 str. H oče var, M. (1988): Ciklično aerosnemanje Slovenije v obdobju 1985—1987. in njegova uporaba v gozdarstvu. Gozdarski vestnik 46 (5): 205—213. Honer , T. G. & F. Hegy i (1990): Forest inventory-Growth and Yield in Canada: Past, Présent and Future. Forestry Chronicle 66 (2): 112—117. Kalafadžić , Z. & V. Kuša n (1990): Ustanovljavanje stanja šuma na velikim površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki, Glas. šum. pokuse 26: 447—459. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1989): Određivanje stupnja oštećenosti šuma bukve i jele Zajednice općina Rijeka. Neobjavljena studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet Zagreb. Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1990): Određivanje stupnja oštećenosti šuma šumskog bazena »Spačva« interpretacijom ICK aerosnimki. Neobjavljena studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet Zagreb. Kandier , G. (1986): Die Ermittelung von Bestandesparametern als Eingangs^ grossen für interzeptionsmodelle mit Hilfe aerophotogrammetrischer Verfahren. Mitt. Ver. Baden-Würtenberg, Freiburg i. B.: Heft 127, 129 str. Kušan , V. (1991): Mogućnost određivanja taksacijskih elemenata šumskih sa* stojina metodom fotointerpretacije uz pomoć prirasno-prihodnih tablica. Magistarski rad. Šumarski fakultet u Zagrebu, 76 str. Loetsch, F., F. Zöhrer & K. Haller (1973): Forest Inventory, Vol. IL München, Bern, Wien: 469. Lyons, E. H. (1967): Forest sampling with 70 mm fixed air-base photography from helicopters. Photogrammetria 22: 213—231. Neidhardt , N. (1971): Prognoziranje. Šum. list 95 (9—10): 312—316. Pranjić , A. (1987): Pouzdanost rezultata izmjere šuma. Glas. šum. pokuse, Posebno izdanje 3. Zagreb: 161—175. Prpić, B., Z. Seletković&M. Ivkov (1991): Propadanje šuma u Hrvatskoj i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti. Šum. list 115 (3—5): 107—129. 519 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 84 <-- 84 --> PDF |
Rhody , B. (1976): Ein 70 mm — Stereo — Kamerasystem für die Waldaufnahme von leichten Flächenflugzeugen aus. Proceedings of XVI IUFRO World Congres, Oslo. Freiburg i Br.: 61—78. Ryan , M. G. (1987): Growth efficiency, Leaf Area, and Sapwood Wolume in Subalpine Conifers. Proceedings of a technical Conference: Management of Subalpine Forests: Building on 50 Years of Research, Silver Creek, Colorado: 180—184. S a der, S. A. (1987): Forest Biomass, Canopy Structure, and Species Composition Relationships with Multipolarization L—Band Synthetic Apreture. PE & RS, 53 (2): 193—202. Segedi , N. (1980): Nanošenje busolnih poligonih vlakova pomoću računanja relativnih koordinata. Šum. list 104 (5—6): 249—254. S tel 1 ing werf, D. A. (1986): Remote sensing in European Forestry. XVIII IUFRO World Congress Ljubljana, Proceedigs Division 6: 166—177. Z öhr er, F. (1974): Waldinventur als Ingenieurwissenschaft. Mitt. Bundesforsch. Anst. f. Forst-u. Holzwirtsch., Reinbek/Hamburg. 99: 1—12. In Forest Inventory in High-Tech Summary At the begining the place of forest inventory in the forest science and praxis (Fig. 1) and the tehnical, mathematical and biometrical aspects of forest inventory are stated. The data which are colected in complex forest inventories are given in Table 1. Further on the new trends in forest inventory technology and methods in the world are elaborated, especially the digital cartography, the use of aerial and satelite imagery in thematic cartography and in forest volume and forest décline assessment, the establishment of GIS for forestry with the intégration of aerial and satelite imagery in it. At the end the actual forest inventory praxis in Croatia is described and the proposais for the improvement of the forest inventory methodology are given. Ke y words : forest inventory, digital cartography, GIS, remote sensing. |