DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 73     <-- 73 -->        PDF

PREGLEDNI ČLANCI — REVIEWS
UDK 630*95 Sum. list CXV (1991) 509


VISOKA TEHNOLOGIJA U INVENTURI ŠUMA
HIGH-TECH IN FOREST INVENTORY


Zvonimir KALAFADŽIC & Vladimir KUŠAN


SAŽETAK: U članku iznosi se položaj inventure šuma kao
posebne discipline u šumarskim znanostima (SI. 1), te tehnološki,
matematički i biometrički aspekti inventure šuma. Podaci koji
se skupljaju pri kompleksnim inventurama šuma dani su u Tab.


1. Navedeni su novi pravci razvitka u tehnologiji i metodama inventure
šuma u svijetu. To je razvitak osobito na području digitalne
kartografije, formiranje geografskog informacijskog sustava
(GIS) za potrebe šumarstva, integracija zrakoplovnih i satelitskih
snimki u GIS, primjena zrakoplovnih i satelitskih snimki
z,a šumarsku tematsku kartografiju, te za određivanje volumena
i oštećenosti šumskih sastojina.
Opisuje se aktualna praksa inventarizacije šuma u Hrvatskoji predlažu se mjere za njezino unapređenje.


Ključne riječi: inventura šuma, digitalna kartografija,
GIS, daljinska istraživanja.


1. UVOD — INTRODUCTION
Htjeli mi to priznati ili ne, svakodnevna djelatnost šumarskog inženjera
predstavlja manipulaciju s prirodnim okolišem. Glavni cilj njegovih nastojanja
je pronalazak optimalne šumske biotehnike, a da se kod toga ne naruše
prirodni uvjeti proizvodnje, nego ih se, gledano s ekonomske s Urane,
još i poboljša. Ovu tvrdnju treba nadopuniti u smislu prirodoznanstvenog
pogleda na šumu. Zaštitar prirode neće ni pomišljati da mijenja proizvodne
odnose u prirodnim, npr. vrlo vlažnim šumama, jer bi se time promijenilo
njihovo prirodno obilježje. Šumaru praktičaru pak nije daleka pomisao
da određenim hidrotehničkim melioracijama »poboljša« proizvodne odnose
u smislu povećanja drvne zalihe vrijednijih vrsta drveća. Prvi će nastojati
zadržati iste uvjete bez obzira na ekonomiku, drugi će ih mijenjati
iz ekonomskih razloga. Kod toga treba naglasiti da su dosadašnja iskustva
pokazala da nije uputno previše mijenjati prirodne uvjete, jer su se gledano
na duži rok, optimalni rezultati postizavali u šumama kojima je gospodareno
u uvjetima sličnim prirodnima.


* Zvonimir Kalafadđić, dipl. inž., Mr. Vladimir Kušan, dipl. in/, šumarski
fakultet, Zagreb


ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 74     <-- 74 -->        PDF

Bez obzira na to kakav pristup imamo, uvijek nam moraju biti na raspolaganju
pouzdane informacije o stanju »šume«, tog općenacionalnog dobra, s
kojom, radi njezine ekološke važnosti, osjetljivosti i krhkosti, moramo gospodariti
s najvećim oprezom. Podaci o stanju šumskih ekosustava su bitan
činitelj u šumskoj proizvodnji.


Šumska privreda se može smatrati kibernetskim sustavom kojim se
uređuje intenzitet korišćenja drvne zalihe i ostalih koristi od šuma. Danas
smo svjesni da te ostale koristi i funkcije često višestruko premašuju vrijednost
iskorišćenog volumena drva. Regulator proizvodnje u tom sustavu je
etat korišćenja šumskih proizvoda, u okviru osiguranja potrajnosti prihoda,
regulirane veličine su drvna zaliha i ostale koristi koje daje šuma (Z ö h r e r
1974). Uslijed određenih poremećaja, npr. oštećenja šuma abiotskim i biotskim
činiocima okoliša ili čak radi gospodarskih i političkih prilika, propisani
etat često nije moguće ostvariti na planirani način. Do potrebnih
informacija za vođenje i ispravljanje tog kibernetskog procesa dolazimo
inventurama šuma.


Inventura šuma ima zadaću prikupljanja sveobuhvatnih relevantnih podataka
o stanju šume, čime se osiguravaju potrebne informacije za vođenje
šumskog gospodarstva u svim njegovim dijelovima. U svjetlu stalnog
mijenjanja uvjeta šumske proizvodnje, naročito djelovanjem čovjeka, inventura
šuma ne smije biti ukalupljena, nego to mora biti prilagodljiv postupak,
koji će primjenom svih suvremenih dostignuća znanosti dati potrebne
informacije brzo, pouzdano i uz male troškove.


U šumarskim i znanstvenim krugovima postoje različiti pogledi na glede
inventuru šuma. Za neke je inventura samo dio dendometrije, ako je shvatimo
kao znanost o izmjeri šumskog drveća i sastojina, dok je za druge
inventura šuma zasebna znanstvena disciplina koja se služi dendometrijom
i svim ostalim šumarskim disciplinama u svrhu dobivanja kvalitetnih,
sveobuhvatnih informacija o šumi (Z ö h r e r 1974).


Ovdje će se prikazati položaj inventure šuma u sustavu šumarskih znanosti,
te neki pogledi na inventuru šuma u svjetlu razvoja tehnologije prikupljanja
obrade i prikazivanja rezultata.


2. POLOŽAJ INVENTURE ŠUMA UNUTAR ŠUMARSTVA —
PLACE OF FOREST INVENTORY IN FORESTRY
Položaj inventure šuma kao posebne šumarske discipline u odnosu na
ostala područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo
u inventuri šuma pripadaju tehničkom, matematičkom i biološkom znanstvenom
području, a radi jasnoće uzeti su u obzir samo osnovni i najjednostavniji
odnosi.


Tehničko područje ima vrlo važnu ulogu u inventarizaciji šuma, jer
određuje veličinu i rasprostranjenost pojava, koje su predmet inventarizacije.


Inventura šuma je naročito usko povezana sa znanošću o rastu i prirastu,
te sa šumarskom biometrikom i dendrometrijom. Cilj znanosti o
rastu i prirastu je »da kvantitativno istraži rast šumskih sastojina, ovisno




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 75     <-- 75 -->        PDF

Slika 1. Temelji inventure šuma i područja korišćenja prikupljenih informacija
Fig 1. Forest inventory fundamentals and the sphere of use of gathered
information.


o vremenu, stojbini i tehničko-gospodarskim mjerama« (A s s m a n n 1961),
što se postiže na osnovi podataka inventarizacije šuma. Dendometrija rješava
osnovni zadatak inventarizacije: pouzdano kvantificiranje taksacijskih
elemenata i volumena drva šumskih sastojina. Kod toga se služi zakonima
biometrike.
Među navedenim šumarskim disciplinama osim povezanosti i preklapanja
postoje i neke osnovne razlike: dok znanost o rastu i prirastu može




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 76     <-- 76 -->        PDF

ino smatrati »čistom« znanošću, a šumarsku biometriku osnovom koja služi
svim šumarskim disciplinama, inventura šuma je tipična inženjerska
znanost koja nastoji pronaći teoretski utemeljen, a praktično najdjelotvorniji
i najekonomičniji način inventarizacije šuma.


Praksu i službene propise za provođenje inventarizacije šuma treba
stalno modernizirati dovodeći ih na aktualnu razinu znanosti i tehnike. Moostala
područja znanosti daje Slika 1. Sve discipline koje primjenjujemo
nomičnija nego podaci dobiveni inventarizacijom postaju sveobuhvatniji,
vjerodostojniji i točniji. Često se novim postupcima dobivaju informacije,
koje nam dosadašnjim načinima prikupljanja podataka nisu uopće bile dostupne
(K ä n d 1 e r 1986, Ryan 1987, S a der 1987, Ben ko 1990).


Inventure se ne bi smjele ograničiti samo na informacije o drvnoj zalihi
i površinama. Sveobuhvatnim inventurama dobivamo neophodne informacije
za vođenje cijelog šumskog gospodarstva, npr. za provođenje silvikulüurnih
mjera, za poboljšanje infrastrukture i uvjeta za iskorišćivanje
šuma, te osobito podatke o zdravstvenom stanju inventariziranih sastojina.


Zbog velike količine različitih podataka dobivenih tako zamišljenom
inventarizacijom, za kvalitetno planiranje i odnošenje odluka o vođenju
šumskog gospodarstva i šumarske politike, neophodno je uspostaviti informacijski
sustav šumarstva.


3. ASPEKTI INVENTARIZACIJE ŠUMA —
ASPECTS OF FOREST INVENTORY
Inventure šuma možemo promatrati s informacijskog, biometrijskog i
dcndometrijskog, prirasno-prihodnog i tehničkog aspekta. One daju informacije
na osnovi mjerenja i opažanja u šumi, te naknadne obrade prikupljenih
podataka. Proces prikupljanja podataka je opterećen mnogim poteškoćama
radi velikih površina šuma, dugog proizvodnog razdoblja i velikog
broja mjerenih veličina. Kratak pregled najvažnijih informacija koje daju
inventure šuma prikazan je u Tablici 1. Osiguranje odgovarajuće kvalitete
informacija, osobito radi uklanjanja svih mogućih sistematskih pogreški, povezano
je s razmjerno velikim troškovima. Kod toga problem možemo promatrati
s dva gledišta: (l) informacije uz prethodno određenu dozvoljenu
pogrešku želimo ustanoviti uz najmanje moguće troškove ili (2) uz neka
ograničena, novčana sredstva želimo dobiti informacije što je moguće točnije.
Prema našem mišljenju, treba voditi računa o tome da inventura šuma
bude sveobuhvatna, pouzdana i ekonomična.


U inventuri šuma matematičko-statistički, odnosno biometrijski aspekt
ima posebno značenje, jer se racionalno pridobivanje podataka temelji na
najnovijim saznanjima o uzimanju uzoraka, regresijskoj analizi, varijacionoj
statistici i teoriji pogrešaka (Pranji ć 1987). Kod toga su važni i načini
dendometrijske izmjere potrebnih veličina, jer nema smisla statistički
baratiti s podacima sumnjive točnosti. Interesantno je da za veće populacije
dobro postavljene statističke metode, na osnovi uzoraka, daju bolje
rezultate nego potpuna izmjera. Zato bi pravilnicima za inventarizaciju
šuma trebalo propisivati samo kolika mora biti točnost i preciznost pođa-
Uaka, a izvođačima bi trebalo ostaviti slobodu izbora postupka koji propi


512




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 77     <-- 77 -->        PDF

Tablica 1


NAJVAŽNIJE INFORMACIJE KOJE DAJE INVENTURA SUMA


Informacije o: Sadržaj informacija:


Površine šuma Cjelokupna šumska površina, postotak šumovitosti, stratifikacija
šumskih površina obzirom na različite kriterije (posjedovne,
upravne, prirodno znanstvene, ekonomske itd.)


Drvna zaliha Cjelokupna drvna zaliha, drvna zaliha po ha, prema pojedinim
stratumima, obzirom na vrste drveća, debljinske razrede i si.
Prirast Cjelokupan prirast, prirast po ha, prirast po pojedinim stratumima,
prirast po vrstama drveća
Stojbina Topografija, tlo, vodni režim, geološka podloga
Sastojina Vrst smjese, sklop, starost, vrst uzgoja, broj etaža


Zaštita okoliša, Oštećenost sastojina, opterećenost raznim abiotskiin i biotičkim
rekreacija itd. faktorima, kategorije površina obzirom na pogodnost za rekreaciju
itd.


sanu točnost najekonomičnije osigurava. Savjesno planirani i do zadnjeg
detalja promišljeni sustavi uzoraka, uz tehnički besprijekorno izvedena mjerenja,
te uz djelotvoran nadzor, omogućuju da se pogreške, a osobito sistematske
svedu na najmanju moguću mjeru. Pouzdan rezultat je onaj koji
uz malu standardnu ima i malu sistematsku pogrešku (L o e t s c h, Zöhe r
& H al 1er 1973).


Tehnička strana pridobivanja temeljnih informacija o šumi je izražena
više nego kod prikupljanja informacija za neke druge grane ljudske djelatnosti,
npr. za poljoprivredu ili demografsku statistiku. Dok je drugdje često
dovoljno jednostavno izbrajanje, u šumarstvu su se razvili posebni mjerni
postupci. Tako npr. direktna izmjera volumena stojećih stabala uvjetuje
vrlo velike i gotovo nepremostive poteškoće. Isto tako se u inventuri šuma
obavezno služimo geodezijom i ili fotogrametrijom za izradu i nadopunu
raznih kartografskih podloga, jer su površinske informacije također vrlo
važne.


Održanje stabilnosti šuma uz potrajnost prihoda i sve važnije socijalne
aspekte može se, u uvjetima sve većih zahtjeva koji se pred šumu postavljaju,
osigurati trajnim i kvalitetnim planiranjem, na osnovu pouzdanih
inventura šuma. Trajne, periodički ponavljane inventure daju uvid u promjene
stanja šuma. Na osnovi ustanovljenih pravaca razvitka predviđa se
budući etat, birajući različite načine njegovog određivanja, vodeći računa


o istraživanjima rasta i prirasta, odnosno o prirasno-prihodnim obilježjima
pojedinih vrsta drveća i vrsta uzgoja. Budućnost je dijete prošlosti
i sadašnjosti (Neidhard t 1971). Nesigurnost predviđanja budućeg
stanja povećava se produženjem planskog razdoblja. Uspješnost predviđanja
provjerava se periodičkim inventurama. Planiranja u šumarstvu bez
kvalitetnih i pouzdanih inventura gube svako značenje. Načelo potrajnosti
prihoda predstavlja u šumarstvu ključnu spoznaju. To načelo se može osigurati
jedino stalnim praćenjem svih činitelja koji omogućavaju potrajnost
prihoda bez narušavanja prirodne postojanosti šuma. Načelo potrajnosti
bi trebalo uvesti i u sva druga područja gospodarenja obnovljivim
513




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 78     <-- 78 -->        PDF

prirodnim bogatstvima, ako želimo spriječiti razaranje prirodnih osnova
života na Zemlji.


4. INVENTURA ŠUMA U ERI VISOKE TEHNOLOGIJE —
FOREST INVENTORY IN HIGH-TECH ERA
Zbog brzog razvitka tehnologije došlo je u zadnjim desetljećima 20. stoljeća
do velikih promjena načina prikupljanja i obrade podataka o šumama.
Ovdje se u prvom redu misli na sve veću primjenu metoda daljinskih
istraživanja, te elektronske obrade podataka i informatike.


Tradicionalna praksa inventure šuma u svijetu temeljila se negdje do
konca 40-tih godina gotovo isključivo na terenskoj izmjeri. Početkom 50-tih
godina dolazi na osnovi tehnološkog razvoja do bitnih i brzih promjena.
Tako se sve više primjenjuje interpretacija aerofotosnimki, iako je pokušaja
inventarizacije šuma pomoću snimki iz zraka bilo i ranije (Hildebrand
t 1969). Tome su sigurno doprinijela i iskustva što su ih pojedini
stručnjaci prikupili u II. svjetskom ratu. Aerosnimke su u prvom redu služile
za podjelu šumskih površina u homogene jedinice, te za najpovoljnije
postavljanje primjernih površina, jer se u isto vrijeme sve veća pažnja
posvećuje statistički djelotvornim načinima uzimanja uzoraka. Važnost razvitka
na području biometrike i matematičke statistike u inventurizaciji
šuma, što je već naglašeno, trebalo bi razmotriti zasebno. Ovdje će se ograničiti
na promjene u načinu prikupljanaj, obrade i prikazivanja prostornih
informacija, koje su obilježene povećanom primjenom kompjutora i visoke
tehnologije. Nove tehnologije su danas u primjeni diljem svijeta i u razvijenim,
ali i u nerazvijenim zemljama, o čemu je pisano povodom XIX
IUFRO Svjetskog Kongresa održanog od 15.—11. 08. 1990. u Montrealu Kanada
(Honer & Hegvi 1990).


Sigurno je intenzitet i mogućnost primjene novih metoda u inventarizaciji
šuma ovisan o vrsti inventure, npr. da li se radi o nacionalnoj inventuri
ili o inventuri na nekoj nižoj razini. Iskustva pokazuju da nove tehnologije
nezaustavljivo dobivaju na važnosti na svim područjima, te da stubokom
mijenjaju dosadašnju tradicionalnu praksu.


Poznato je da se rezultati inventarizacije šuma prikazuju općenito u
dva dijela: (1) opisom: u tekstualnom, tabelarnom i grafičkom obliku, te (2)
kartografskom, koji se sastoji od topografskih, šumsko-gospodarskih i tematskih
karata. U kompjuterskoj eri prvi dio predstavlja atributne, relacijske
baze podataka, a i kartografski dio nije više u grafičkom obliku, nego
je razvitkom digitalne kartografije također pohranjen u kompjutoru.


Digitalna kartografija omogućuje racionalnu i ekonomičnu manipulaciju
s kartografskim podlogama, te njihovo trajno nadopunjavanje i dovođenje
u sklad sa stvarnim stanjem u terenu. Novom tehnologijom geodetske
i fotogrametrijske izmjere, podaci se dobivaju u obliku u kojem se izravno
mogu unositi u digitalne baze podataka. Povećana proizvodnost upotrebom
automatizirane i računalom podržane grafike dovodi do posvemašnog
napuštanja klasičnih crtaćih radova. Naročita ušteda je u činjenici da
se podaci mogu čuvati, mijenjati i nadopunjavati vrlo brzo unutar kreiranih
baza podataka. Takav način rada omogućuje svakodnevno ažuriranje


514




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 79     <-- 79 -->        PDF

postojećih grafičkih prikaza (karata). Digitaliziranom bazom podataka možemo
se služiti na načine koji nisu bili mogući s nacrtanim kartama, odnosno
koristeći neposredne programe primjene omogućena su takva proučavanja
i donošenje zaključaka koja znatno prelaze mogućnosti konvencionalnog
korišćenja kartografskog materijala.


Razvitak na polju računarske tehnike i programske podrške omogućio
je povezivanje kartografskih grafičkih baza podataka s relacijskim bazama
u jedan jedinstveni informacijski sustav o zemljištu, čime je ostvaren
davni san šumarskih stručnjaka: stalno pritjecanje točnih i svježih
informacija o st´anju šuma, kao bitne pretpostavke uspješnog gospodarenja.
Uspostavljeni sustav sastoji se od geokodiranih kartografskih podloga i relacijskih
baza podataka integriranih u geografski informacijski sustav (GIS),
zatim od algoritama pomoću kojih se s tim podacima upravlja, te od postupaka
za brzo i ekonomično ustanovljavanje nastalih promjena, što je naročito
značajno u praćenju procesa proizvodnje u šumarstvu. Unutar GlS-a
se svi dostupni izvori informacija geokodiraju i pohranjuju kao zasebni slojevi,
što omogućava nesmetano međusobno rukovanje tematskim i topografskim
informacijama. Tako se npr. na osnovu digitaliziranih katastarskih
i raznih tematskih karata, posjedovnih i administrativnih granica,
te atributnih lista, prema potrebi izrađuju ažurirane šumsko-gospodarske
i ostale tematske karte, automatski, brzo i ekonomično (Ann. 1988).


Informacije o šumama se osim terenski prikupljaju i metodama daljinskih
istraživanja. Skanerske snimke, snimljene većinom iz satelita, orginalno
u digitalnom obliku, te digitalizirane aerosnimke sjedinjuju se u GIS
kao zasebni slojevi i sudjeluju pri ustanovljivanju stanja šuma ravnopravno
s ostalim izvorima informacija. Interpretacijom klasičnih vertikalnih aerosnimki
mjerila 1:10 000 — 1:15 000 određuju se npr. vrste drveća, vrste
smjese, načini uzgoja, bonitet sastojina, procjenjuje se sklop, broj stabala
po jedinici površine, izlučuju se i opisuju sastojine, formiraju ekološke jedinice.
Na osnovi terenske provjere ili terenskog uzorka rezultati fotointerpretacije
se provjeravaju. Centroidi ili granice sastojina, odnosno izlučenih
površinskih jedinica prenose se u šumsko-gospodarske karte fotogrametrijski
ili izravno u GIS, te se pomoću kompjutora konstruiraju karte šumskog
pokrova visoke kvalitete (Hone r & Hegy i 1990).


Volumen šumskih sastojina određuje se sve više na ekonomičan način
pomoću aerofotosnimki. Prema kanadskim i njemačkim iskustvima kao vrlo
pogodni za statističku procjenu drvne zalihe pokazali su se stereoparovi
krupnog mjerila snimljeni maloformatnim fotokamerama iz helikoptera. Fotoplohe
snimljene iz zraka raspoređene su slučajno po pojedinim sastoji


najma. Dio fotoploha se detaljno izmjeri na terenu, tako da foto- i terenske
plohe čine jedan višefazni uzorak (Lyons 1967, Rhody 1976, Honer &
Hegy i 1990). U srednje-europskim uvjetima drvne zalihe se procjenjuju
na snimkama mjerila 1:6 000 — 1:12 500 kombinacijom vrlo točnih fotogramaterijskih
mjerenja na krošnjama i fotogrametrijskog kartiranja sastojina.
Multiplom regresijskom analizom došlo se do regresijskih jednadžbi
u kojima je izražen odnos između fotogrametrijski određenih veličina i
terestrički izmjerenih volumena sastojina, sa zadovoljavajućom srednjom
pogreškom od + 9—10%, razmjerno neovisno o stojbini, vrsti snimki i interpretatorima
(Akca & Zindel 1987).




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 80     <-- 80 -->        PDF

Procjena, praćenje j nadzor .šumskih bogatstava vrši se uspješno na
velikim površinama, osobito u zemljama u razvoju, skanerskim snimkama s
umjetaih zemljinih satelita, naročito u kombinaciji s klasičnim aerosnimkama.
Najvažniji sustavi snimanja iz Svemira danas su Landsat TM i Spot
11RV. Digitalna interpretacija satelitskih snimki, ali i digitaliziranih aerosnimki,
omogućuje automatizirano dobivanje željenih informacija u vremenu
koje se mjeri danima, za razliku od klasičnog terenskog prikupljanja
podataka što traje mjesecima i godinama. Satelitske snimke sjedinjene u
GIS nalaze svoje mjesto i u šumarstvu srednje Europe i to za izradu ažurnih
preglednih karate mjerila 1:100 000/1:50 000 te kao prva faza kod periodičnih
višefaznih inventura šumskih bogatstava na velikim površinama (H i 1debrandt
1987).


U svijetlu masovnog propadanja šuma djelovanjem čovjeka i promjenom
raznih činilaca okoliša, vrlo su tražene aktualne informacije o slanju
šuma. Inventarizacije obujma i prostornog rasprostranjeni a oštećenosti provode
se terestrički na regionalnoj, državnoj i subkontinentalnoj razini. Rasprostranjena
je i primjena infracrvenih kolornih aeorsnimki krupnog mjerila
(1:5 000 — 1:8 000), na kojima se mogu izdvojiti krošnje drveća smanjenog
vitaliteta, koje se radi promjena strukture i teksture krošnje, te
refleksije zraka sunčevog spektra, preslikavaju drukčije od zdravih stabala.
Na području Europske ekonomske zajednice te inventure se provode
po jedinstvenoj metodologiji (H i 1 d e b r a n d t et al. 1986) Inventarizacije
za potrebe redovnog uređivanja šuma prikazuju i podatke o stanju
oštećenosti šuma.


Sve terističke metode inventarizacije mogu se unaprijediti primjenom
satelitskih snimki. Primjena satelitskih snimki za globalno nadgledanje šumskih
bogatstava i otkrivanje promjena je najekonomičnije rješenje. Analizom
satelitskih snimki iz dva zaličita razdoblja dobivamo podatke o vremenskim
promjenama šumskog pokrova, koje nije moguće dobiti ni na
jedan ustaljeni način. Otkrivene promjene prenose se u postojeće karte
šumskog pokrova ili direktno u GIS. Na osnovi t´ih podataka mogu se metodama
simulacije predvidjeti mjere, koje će dovesti do poboljšanja stanja
šuma. Mnogo obećava jedinstveni sustav, kakav će u Kanadi biti u operacionalnom
stanju od 1992. godine, sastavljen od dijela za analiziranje satelitskih
snimki i GlS-a, kojim će biti omogućeno kontinuirano otkrivanje i
praćenje promjena šumske vegetacije, te donošenje odluka za saniranje
nastalih šteta. Javno mnijenje je sve više zainteresirano za sudbinu ljudskog
okoliša, pa tako i šuma. U razvijenim zemljama se računa da bi za
ispravno gospodarenje šumama, a radi sve većeg pritiska okoline na šumu,
trebali svake dvije godine sveobuhvatne aktualne informacije o stanju šuma
i šumskog fonda. To je moguće samo integracijom satelitskih snimki
u proces prikupljanja informacija (Hor n & Hegy i 1990).


5. INVENTURA ŠUMA U HRVATSKOJ DANAS-FOREST
INVENTORY IN CROATIA TODAY
U Hrvatskoj se inventura šuma obavljala uvijek, pa tako i danas unutar
službi za uređivanje šuma. Dobiveni podaci služe za izradu uređajnih ela




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 81     <-- 81 -->        PDF

borala za gospodarske jedinice u redovitom uređivanju šuma. Izmjera se
vrši prema propisima Pravilnika za uređivanje šuma, koji su se novelirali
od slučaja do slučaja. Kako prikupljanje podataka zaokuplja veliki dio radnog
vremena uređivača, često se u praksi inventarizacija poistovjećuje s
uređivanjem šuma, što ne odgovara stvarnosti, jer se uređivanje šuma, kao
i druge šumarske djelatnosti, služe podacima koji se prikupljaju inventarizacijom.
Podaci za šumsko-gospodarska područja, te za ostale više organizacijske
jedinice većinom su zbrojeni podaci iz uređajnih elaborata. Ne
organiziraju se periodične nacionalne inventure šumskog bogatstva, kako je
to uobičajeno u praksi mnogih zemalja (Stellingwer f 1986).


Kartografske podloge, kao bilan izvor prostornih informacija o šumama,
su u pojedinim dijelovima zemlje različite kvalitete i točnosti. Tamo
gdje im je temelj nova Osnovna Državna Karta (ODK) 1:5 000, odnosno
njeno umanjenje na 1:10 000, kvaliteta i točnost zadovoljavaju. To se ne bi
moglo reći za one šumsko-gospodarske karte nastale davno, negdje prije
100 godina, pantografiranjem planova starog katastra 1:2 880 s promjenama
unešenim s točnošću često ovisnom o savjesti i stručnosti taksatora. Promjene
se ustanovljavaju gotovo uvijek busolnom izmjerom, keja je u raznim
područjima razne točnosti i načina mjerenja, od busolnih vlakova
ručnom busolom i koracima, geodetskog stola, do busolne tahimetrije. Promjene
se kartiraju grafički, ali i računanjem koordinata (S e g e d i 1980)
O digitalnoj kartografiji nema ni spomena. Karte se crtaju na paus papiru
te su podložne velikom usuh.u i kao takve nisu pogodne za mjerne i projektanske
radove.


Drvna zaliha srednjodobnih i zrelih sastojina ustanovljava se isključivo
terest´rički, potpunom klupažom ili primjernim površinama, propisanog intenziteta,
a u mlađim sastojinama i u privatnim šumama pomoću prirasno-
prihodnih tablica ili okularnom procjenom. Nisu propisane točnosti ustanovljenih
volumena drva, ne primjenjuju se djelotvorne statističke metode
(Pranji ć 1987). Izrada opisnog i tabelarnog dijela inventurnih elaborata
je kompjuterizirana, ali nažalost nije i standardizirana, tako da pojedine
regije imaju različite šifrarnike i programsku podršku, te podaci nisu kompatibilni.
Iako na razini zemlje postoji projekt GIZIS (Geografski i zemljišni
informacijski sustav) na njegovoj uspostavi u šumarstvu, tj. integraciji relacijskih
baza podataka (tabelarni i opisni dio inventarizacije) i kartografskih
podloga, nije u praksi učinjeno gotovo ništa.


U okviru inventarizacije za potrebe uređivanja šuma ne ustanovljava
se oštećenost sastojina. Stanje oštećenosti po vrstama drveća i za pojedine
regije određuje se u okviru posebnog projekta (P r p i ć et al. 1991)
terestičkim opažanjima, metodologijom Europske ekonomske zajednice. Na
dosta velikim površinama šuma, uz novčanu pomoć šumarske prakse, primijenjena
je inventarizacija oštećenosti šuma pomoću infraervenih kolornih
(ICK) aerosnimki (Kalafadžić & Kušan 1990, Kalafadžić
et al. 1989 i 1990).


U Hrvatskoj se snimke snimljene iz umjetnih zemljinih satelita ne
primjenjuju za dobivanje informacija o šumskom pokrovu.




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 82     <-- 82 -->        PDF

6. PRIJEDLOZI ZA UNAPREĐENJE INVENTARIZACIJE ŠUMA
U HRVATSKOJ — PROPOSALS FOR FOREST INVENTORY
IMPROVEMENT IN CROATIA
Smatramo da je došlo vrijeme da se inventarizacija hrvatskih šuma
unaprijedi i dovede na razinu tehnološkog i metodološkog napretka postignutog
u svjetskim razmjerima. U tu svrhu predlažemo:


1. Uspostavljanje GlS-a (geografskog informacijskog sustava) za hrvatske
šume sjedinjenjem svih izvora informacija koja za njih postoje, a u
prvom redu sadržaja uređajnih elaborata. Odgovarajući računarski sustav
i programska podrška (radna stanica, ARC INFO, ERDAS, ILVIS) omogućila
bi prilagodljivo rukovanje upisanim podacima, generiranje novih baza podataka
i stalan dotok informacija potrebnih za gospodarenje šumama na svim
razinama odlučivanja. Radi postizanja kompatibilnosti među pojedinim dijelovima
informacijskog sustava potrebno je izvršiti odgovarajuće standardizacije.
Digitaliziranjem kartografskih podloga za potrebe GIS-a bit će uz odgovarajući
dodatni hardware i software, omogućeno uvođenje digitalne kartografije,
te brzo izdavanje ažuriranih kartografskih informacija.


2. Uvesti primjenu aerofotosnimki za prikupljanje informacija o šumama.
U prvom redu organizirati aerosnimanje prema specifikacijama utvrđenim
na osnovi dogovora svih zainteresiranih šumarskih službi. Daljnji
korak bila bi periodička sustavna aerosnimanja na razini zemlje, o čemu
postoje povoljna iskustva u Sloveniji (H oč e va r 1988) Aerosnimke kao
jedan od izvora informacija sjediniti u GIS.
3. Inventure šumskog bogatstva osloboditi ukalupljenosti, te u odgovarajućim
Pravilnicima propisati točnost traženih podataka, a izvršiocima ostaviti
mogućnost izbora načina i postupaka kojima će se postići tražena točnost!.
Time bi se omogućila intenzivnija primjena fotogrametrijskih i fotointerpretacijskih
metoda za nadopunu karata, određivanje podataka o stojbinama
i sastojinama i određivanje drvne zalihe. Za početak trebalo bi primijeniti
metode fotointerpretacije za inventarizaciju privatnih šuma (Kuša
n 1991).
4. Početi, s dvadesetogodišnjim zakašnjenjem iza svijeta, primjenu satelitskih
snimki za potrebe hrvatskog šumarstva. Još davne 1972. god. lansiran
je u SAD prvi satelit za istraživanje površine Zemlje LANDS AT 1, a
danas se oko Zemlje vrti već peti satelit iz te serije, LADISAT 5, te prvi
francuski satelit SPOT 1.
Orbitalne snimke snimljene s umjetnih zemljinih satelita, kao što su
Landsat TM i Spot HRV izvor su vrijednih trenutnih i multitemporalnih
informacija o stanju šuma. Satelitske snimke kao jedan od izvora informacija
sjediniti u GIS. Na osnovi njihove obrade dobile bi se odgovarajuće
informacije o trenutnom stanju šuma, te promjene određenih veličina tijekom
vremena.


5. Obzirom na sve veću ugroženost šuma, organizirati stalno praćenje
oštećenosti šumskih sastojina kombinacijom terestričkih opažanja, interpretacije
ICK aerosnimki krupnijih mjerila, te analize satelitskih snimki.
Ustanovljavanje stanja oštećenosti provoditi kod inventarizacije za potrebe
uređivanja šuma.


ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 83     <-- 83 -->        PDF

Ostvarenjem ovih prijedloga unaprijedili bi bitno kvalitetu i ubrzali
proces prikupljanja informacija o šumama. To je naročito važno obzirom
na provedeno objedinjenje svih šumarskih radnih organizacija u Javno poduzeće
»Hrvatske šume«, koje za svoje uspješno poslovanje treba stalan dotok
aktualnih i vjerodostojnih onformacija o šumama, kojima gospodari.


LITERATURA — REFERENCE


Akca, A. & V. Zindel (1987): Zur Vorratsschhätzung mit Hilfe von digitalen
Luftbilddaten und Regressionsmodeilen bei Baumart Fichte. Allg. Forst-u. J.-
Ztg. 158 (7—8): 109—115.


Ann. (1980): IUFRO Newsletter S6.02.WP. Computors in Forcstry Research:
13 (7).
As s mann , E. (1970): The principles of forest Yield Study. Pergamon Press,
506 str.


Benko , M. (1990): Procjena taksacijskih elemenata sastojina na infracrvenicn
kolornim aerosnimcima. Magistarski rad, Šumarski fakultet u Zagrebu, 133
str.
Hildebrandt , G. (1969): Bibliographie der Schrifttums auf den Gebiet der
forstlicher Luftbildauswertung 1887—1968. Institut für Forsteinrichtung und
forstliche Betriebswirtschaft der Universität Freiburg i. Br. 307 str.


Hildebrandt , G. (1987): TOY or TOOL — Fernerkundung aus dem Weltraum:
Spiel — oder Werkzeug für die Forstwirtschaft? Forstw. Cbl. 106 (3): 141—168.


Hildebrandt, G., O. Grundmann, H. Schmidtke & P. Tepassé
(1986): Entwicklung und Durchführung einer Pilotinventur für eine permanente
europäische Waldschadens Inventur. KfK-PEF 11. 84 str.


H oče var, M. (1988): Ciklično aerosnemanje Slovenije v obdobju 1985—1987. in
njegova uporaba v gozdarstvu. Gozdarski vestnik 46 (5): 205—213.
Honer , T. G. & F. Hegy i (1990): Forest inventory-Growth and Yield in Canada:
Past, Présent and Future. Forestry Chronicle 66 (2): 112—117.


Kalafadžić , Z. & V. Kuša n (1990): Ustanovljavanje stanja šuma na velikim
površinama primjenom infracrvenih kolornih (ICK) aerosnimki, Glas.
šum. pokuse 26: 447—459.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1989): Određivanje
stupnja oštećenosti šuma bukve i jele Zajednice općina Rijeka. Neobjavljena
studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski fakultet Zagreb.


Kalafadžić, Z., V. Kušan, Z. Horvatić & R. Fintić (1990): Određivanje
stupnja oštećenosti šuma šumskog bazena »Spačva« interpretacijom
ICK aerosnimki. Neobjavljena studija. Zavod za istraživanja u šumarstvu, Šumarski
fakultet Zagreb.


Kandier , G. (1986): Die Ermittelung von Bestandesparametern als Eingangs^
grossen für interzeptionsmodelle mit Hilfe aerophotogrammetrischer Verfahren.
Mitt. Ver. Baden-Würtenberg, Freiburg i. B.: Heft 127, 129 str.


Kušan , V. (1991): Mogućnost određivanja taksacijskih elemenata šumskih sa*
stojina metodom fotointerpretacije uz pomoć prirasno-prihodnih tablica. Magistarski
rad. Šumarski fakultet u Zagrebu, 76 str.


Loetsch, F., F. Zöhrer & K. Haller (1973): Forest Inventory, Vol. IL
München, Bern, Wien: 469.
Lyons, E. H. (1967): Forest sampling with 70 mm fixed air-base photography
from helicopters. Photogrammetria 22: 213—231.
Neidhardt , N. (1971): Prognoziranje. Šum. list 95 (9—10): 312—316.
Pranjić , A. (1987): Pouzdanost rezultata izmjere šuma. Glas. šum. pokuse,
Posebno izdanje 3. Zagreb: 161—175.


Prpić, B., Z. Seletković&M. Ivkov (1991): Propadanje šuma u Hrvatskoj
i odnos pojave prema biotskim i abiotskim činiteljima danas i u prošlosti.
Šum. list 115 (3—5): 107—129.


519




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Rhody , B. (1976): Ein 70 mm — Stereo — Kamerasystem für die Waldaufnahme
von leichten Flächenflugzeugen aus. Proceedings of XVI IUFRO World
Congres, Oslo. Freiburg i Br.: 61—78.


Ryan , M. G. (1987): Growth efficiency, Leaf Area, and Sapwood Wolume in
Subalpine Conifers. Proceedings of a technical Conference: Management
of Subalpine Forests: Building on 50 Years of Research, Silver Creek, Colorado:
180—184.


S a der, S. A. (1987): Forest Biomass, Canopy Structure, and Species Composition
Relationships with Multipolarization L—Band Synthetic Apreture. PE &
RS, 53 (2): 193—202.


Segedi , N. (1980): Nanošenje busolnih poligonih vlakova pomoću računanja
relativnih koordinata. Šum. list 104 (5—6): 249—254.
S tel 1 ing werf, D. A. (1986): Remote sensing in European Forestry. XVIII
IUFRO World Congress Ljubljana, Proceedigs Division 6: 166—177.
Z öhr er, F. (1974): Waldinventur als Ingenieurwissenschaft. Mitt. Bundesforsch.
Anst. f. Forst-u. Holzwirtsch., Reinbek/Hamburg. 99: 1—12.


In Forest Inventory in High-Tech


Summary


At the begining the place of forest inventory in the forest science and praxis
(Fig. 1) and the tehnical, mathematical and biometrical aspects of forest inventory
are stated. The data which are colected in complex forest inventories are
given in Table 1. Further on the new trends in forest inventory technology and
methods in the world are elaborated, especially the digital cartography, the use
of aerial and satelite imagery in thematic cartography and in forest volume and
forest décline assessment, the establishment of GIS for forestry with the intégration
of aerial and satelite imagery in it. At the end the actual forest
inventory praxis in Croatia is described and the proposais for the improvement
of the forest inventory methodology are given.


Ke y words : forest inventory, digital cartography, GIS, remote sensing.