DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 65 <-- 65 --> PDF |
Neke jedinke markirane su i pomoću ogrlica za telemetrijsko praćenje, lako da se određeni broj jedinki svakodnevno prati telemetrijski kako bi se utvrdio njihov položaj, dnevna migracija, veličina revira i tijekom cijele godine — sezonska migracija. To je dakle sve ono čime se želi utvrditi aktivnost divljači, njen položaj te mjesto obitavanja. Zapravo glavni cilj ovog projekta bio je utvrditi kako populacija reagira na različitu gustoću. Gustoća populacije iznosila je oko 30 jedinki na 100 ha početkom praćenja, nakon osnutka ovog revira. Tijekom 1986., odnosno 1987. godine pristupilo se intenzivnom izlovljavanju s ciljem da se broj jedinki smanji na normalnu gustoću populacije. Gustoća je svedena na otprilike 10 jedinki na 100 ha. Prilikom realizacije tog odstrela vodila se evidencija spolne starosne strukture, težine i inih mjernih elemenata. U razdoblju 1983. do 1989. godine odstrijeljeno je ukupno 164 grla. Od toga samo 40 muških i 124 ženskih grla. Težište odstrela bilo je 1987. godine kada je ukupno odstrijeljeno 60 grla. To je bio glavni zahvat smanjenja brojnog stanja divljači u istraživanom području (prilog: grafikoni i tablice starosne strukture odstrijeljenc divljači u proteklih 7 godina). Tablica 1. Odstrel od 1983. do 1989. godine God. Muška grla mlada sred. zrela Ukupno Ženska ] mlada sred. irla zrela Ukupno Sveukupno 1983. 4 4 1 4 11 16 20 1984. — 2 2 4 4 3 8 15 19 1985. 1 1 2 4 1 3 3 7 11 1986. — — — — 4 3 3 10 10 1987. 3 3 10 16 10 7 27 44 60 1988. 2 2 2 6 6 4 7 17 23 1989. 3 2 1 6 4 — 11 15 21 Ukupno 9 14 17 40 30 24 70 124 164 Osim loga stalno se prati kako populacija, odnosno jedinke reagiraju na navedene promjene svojom težinom, izgledom, kondicijom, mortalitetom i nizom inih pojava koje prate svaku populaciju u prirodnoj sredini. Naime, cijeli projekt podijeljen je u tri faze. Dvije su već dovršene, a zadnja je u tijeku i u slijedeće dvije do tri godine treba završiti s projektom. Tijekom rada nametnulo se jedno vrlo važno pitanje, a to je objašnjenje mortaliteta kod lanadi. Naime, utvrđeno je da glavnina lanadi ugine negdje do listopada dakle do jeseni. U slijedećem razdoblju stoga trebalo bi odgovoriti s tim u svezi na neka pitanja. Postavljene su i određene hipoteze: a) visoka količina oborina i niske temperature u lipnju i srpnju uzrokuju velike gubitke lanadi; b) ljetni gubitak lanadi neovisan je o gustoći populacije; c) udio preživjele ženske lanadi je veći od muške; d) porastom mortaliteta kod lanadi u ljeti narušava se i spolna struktura lanadi. |