DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 63     <-- 63 -->        PDF

uzima smreka (Picea abies), a 1/3 pripada arišu (Larix decidua). Osim navedenih
vrsta u reviru susrećemo još limbu (Pinus cembra), zatim jarebiku
(Sorbits aucuparia), zelenu johu (Alnus viridis), sivu johu (Alnus incana),
vrbe (Salix sp.), brezu (Betula pendula) žutiku (Berberis vulgaris), a na višim
područjima, dakle na gornjoj granici šumske vegetacije, gusto pokrivene
površine klekovinom bora (Pinus niugo). U nižim dijelovima nalazimo
lijepe sastojine smreke i ariša, čija stabla dosežu i do 30 m visine. Smreka
se uglavnom nalazi na nešto dubljim i svježijim tlima, dok ariš zauzima
plića i suhlja staništa. Izgled sastojina je vrlo lijep, osobito su dojmljiva
vitka, visoka ariševa stabla s vrlo malom krošnjom. Promjeri sežu do 70
cm, a na nekoliko panjeva, koji su ostali nakon nedavne sječe, brojenjem
godova utvrdio sam da im se starost kreće između 150 i 200 godina, a pojedina
su stara i do 250 godina (isti slučaj je i kod smreke). S uzgojnog gledišta
ovdje se koristi jedan oblik grupimično preborne sječe kod smreke,
dok kod ariša to možemo nazvati oplodne sječe na manjim površinama.
Naime, grupe stabala, u prvom redu ariša, koja su stara, a gdje je ispod
primijećen dobar podmladak, vade se u promjeru dvadesetak, tridesetak
metara.


Od prizemnog rašća na ovom dijelu posebice je rasprostranjen redodendrom
(Rhodondendron ferrugineum), zatim borovica (Juniperus sibirika),
borovnica (Vaccinium mirtilus) te bujna travna vegetacija.


Cijela površina unutar ograde, dakle na cea 300 ha temeljito je fitocenološki
istražena i razdijeljena u deset habitata:


— stare smrekove sastojine,
— smrekove sastojine između 60 do 100 godina,
— smrekove mlade sastojine,
— ari ševe stare sastojine,
— guštik,
—- zajednice sive johe,
— zajednicu rododendrona,
— zajednica bora krivulja,
— livade i neobrasle površine,
— kamenjari.
Životinjski svijet (fauna) područja


Od životinjskih vrsta u ovom području na prvo mjesto dolazi svakako
srna obična (Capreolus capreolus), zatim nalazimo pojedinačne primjerke
jelena običnog (Cervus elaphus), a u gornjim dijelovima revira susrećemo
divokozu (Rupicapra rupicapra). Pored toga nalazimo običnog i alepskog
zeca (Lepus eurpaeus & Lepus timidus), lisicu (Vulpes vulpes), kunu zlaticu
i bjelicu (Martes martes & Martes foina), alpsku snježnicu (Logopusrnutus), lještarku gluhu (Tetraster bonasia), velikog i malog tetrijeba (Tetraourogallus & Lyrurus tetrix) te na granici revira koloniju alpskog svisca
(Mar mo ta marmot a).


Osim navedenog prisutni su brojni predstavnici ptica pjevica i ine
sitne faune.