DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 62 <-- 62 --> PDF |
traživanja srneće divljači, poglavito danas kada u istraživanjima koristimo sve modernije metode i tehnike što nam omogućava da u svakom trenutku možemo istražiti brojne detalje vezane uz život jedinke. Brojne nepoznanice u načinu života srneće divljači potaknule su i grupu stručnjaka okupljenih u Wildbiologische Gesellschaft München (WGM) da pristupe jednom kompleksnom istraživanju srneće divljači, ovaj put u reviru Hanhnebaum — Južni Tirol u Italii. II. PODRUČJE ISTRAŽIVANJA Revir u kome se obavlja istraživanje nalazi se u sjevernom dijelu Italije u autonomnoj provinciji Bozen, odnosno u južnom Tirolu nedaleko mjesta Moos. Istraživano područje leži na južnoj padini, na nadmorskoj visini između 1 400 i 2 600 m. Ukupna površina iznosi oko 500 ha, od čega je 300 ha šumske površine, a ostalih 200 ha planinskog područja iznad granice šumske vegetacije. Dio cjelokupnog revira, dakle tih 500 ha, ograđeno je žičanom ogradom kako bi se izbjegli utjecaji sa strane za vrijeme istraživanja. Ograda je dužine 5 500 m i seže do 2 200 m nadmorske visine, tako da je postavljena u obliku slova »U«, jer na višim prostorima nije potrebno ograđivati revir. Klimatske osobitosti područja Na ovom prostoru vlada alpska klima koju karakteriziraju dosta visoke ljetne temperature i velika količina oborina u vrijeme vegetacije. U razdoblju praćenja u proteklih 25 godina zabilježene su u vrijeme vegetacije (u pet ljetnih mjeseci) oborine između 382 i 1 034 mm, te 37 do 64 kišna dana. Prosječna količina oborina na cijelom ovom području iznosi 1 070 mm, a posebice malo oborina ima tijekom zime. Snježni pokrivač zadržava se uglavnom od listopada do ožujka, odnosno travnja, a ponekad i do svibnja. Prosječna dubina snijega iznosi 176 cm, odnosno između 32 i 378 cm — prosjek praćenja za 20 godina. Tlo Istraživano područje (Passeiertal) nalazi se u tirolskom dijelu središnjih Alpa. Geološku podlogu čini paragnajs i škriljci, koji su vrlo trošivi i nestabilni. Osim navedenog na širem području susrećemo natoložene sipare i morene. Bujični tok s najvišeg vrha dijeli revir na dva gotovo jednaka dijela, ostavljajući iza sebe golu matičnu stijenu vapnenca u vidu bijele trake. Tla su u osnovi smeđa odnosno ilimerizirana tla. Ćitav revir je unatrag nekoliko godina dreniran kako bi se spriječila globalna erozija. Zbog toga, unatoč velikoj količini oborina, imamo rijetko vlažna staništa ili otvorene vodene tokove. Vegetacija Šumska vegetacija prostire se do donje granice revira, od 1 400 m nadmorske visine pa sve do 2 100 m. U tom području od ukupne mase 2/3 za |