DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 61 <-- 61 --> PDF |
PRETHODNO PRIOPĆENJE — PREL1MINARY COMMUNICATION UDK 639.1(45) (Capreoleus c. L.) šum. list CXV (1991) 497 ISTRAŽIVANJE SRNEĆE DIVLJACI U REVIRU HAHNEBAUM — JUŽNI TIROL Marijan GRUBEŠIĆ* SAŽETAK: Autor opisuje istraživački projekt srneće divljači u visokoplaninskom prostoru. Cilj istraživanja, koje još uvijektraje, jest odgovoriti na nekoliko pitanja koja se postavlaju prilikom gospodarenja srnećom divljači. Istraživanje je obuhvatilo utvrđivanje približnog brojnog stanja divljači i to metodom hvatanja i markiranja, odnosno postavljanjem ogrlice za telemetrijsko praćenje. Utvrđeno je da se u reviru nalazilo oko 100 grla srneće divljači, odnosno oko 30 grla/100 ha. Utvrđivana je veličina revira markiranih grla telemetrijskim praćenjem i dobiveni su rezultati radijusa kretanja, tj. o dnevnoj i sezonskoj migraciji. Značajnim odstrelnim zahvatom 1986. godine smanjen jebroj divljači na oko 1/3 prijašnjeg broja pa se prati dinamika populacije i kako divljač reagira na promjenjivu gustoću populacije. Provjerava se osim toga potreba zimske prehrane putem tzv. eko-dijete, odnosno prati se kako srneća populacija egzistira bez prihrane u zimskom razdoblju u visokoplaninskom području. Dosadašnja saznanja pokazala su da i bez prihrane srneća divljač održava dobru kondiciju. Ključne riječi: srneća divljač, gustoća populacije, markiranje, telemetrija, dinamika populacije. I. UVOD Istraživanje srne (Capreoleus capreolus L.), njenog načina života i njenih osobina staro je koliko i samo organizirano lovstvo. Srneća je divljač posebice interesantna zbog svojih specifičnosti koje su pobudile pozornosl brojnih domaćih i stranih istraživača. Spomenimo samo inženjera Zvonka Cara, inženjera Čeovića, Gostića, Rajića, Sežuna i niz inih. Od stranih na prvom mjestu je Bubenig teLochmann, Metzery Nebesk y i drugi. No, unatoč brojnim istraživačima i mnogim djelima o srnećoj divljači, ona je ostala do danas tajanstvena i u mnogo detalja neobjašnjena, a osobiti se problemi javljaju prilikom utvrđivanja njena brojnog stanja. Još ne postoji metoda koja bi sa sigurnošću davala brojno stanje srneće divljači u nekom reviru. To je ujedno i povod za brojna is! Grubešić Marijan, dipl. ing., Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska c. 25 |