DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 57 <-- 57 --> PDF |
J e 1 a š Kultura smreke totalne starosti 38 godina. Do sada je izvršena jedna proreda u 30-toj godini, ne računajući ranije izvađena stabalca za božična i novogodišnja drvca. Proredom je izvađeno 110 m:l ili 659 stabala po jednom hektaru. Sada po hektaru još ima 867 stabala. Srednji prsni promjer 19,6 cm Srednja visina 18,9 m Temeljnica 38,44 m- Drvna masa 341,08 m3 Tekući prirast (1990. g.) 8,93 nr Ukupno proizvedeno 451,50 m:l (zajedno s proredom) Prosječni dobni prirast između 12 i 20 g. ( 8 g.) iznosi god. 15,12 ih3 Prosječni dobni prirast između 21 —30 g. (10 g.) iznosi god. 20,35 m3 Prosječni dobni prirast između 31 — 38 g. ( 8 g.) iznosi god. 15,20 m3 Najveći prosječni dobni prirast bio je između 20 i 30 godina rasta da bi potom pao ponovno na 15 m3 godišnje kao i u ranijem razdoblju. Jedan od uzroka pada prirasta je upravo izvršena proreda u 30 godini i drugi uzrok su dvije veoma sušne godine (1988 i 1990. g.) od kojih je ova druga bila sa veoma malom količinom oborina još od jeseni 1989. godine, a pogotovo u toku vegetacije 1990-e, kad je tekući prirast pao na 8,9 m:l po ha. Petrovačka Dubrava Ukupna starost kulture je 25 godina i do sada je izvršena jedna proreda u 20-toj godini, a vađen je samo ariš i to svaki drugi u redu i šušci borovca. Zbog lošeg rasporeda stabala, ista vrsta u svakom trećem redu, ariš je zbog brzog rasta brzo došao u pregust sklop u redu, dok istovremeno redovi bijelog bora i borovca su sa slabijim sklopom i to prvi zbog slabijeg prirasta, a drugi zbog stalnog sušenja. Obje ove vrste su osjetno bile prorjeđene odmah nakon sadnje od poljoprivredne međukulture (kudelja). Zbog zakašnjelog popunjavanja arišem i duglazijom ta stabla su osjetno zaostala u rastu. Rasponi prsnih promjera kod ariša se kreću od 16,0 — 32,8 cm, kod bijelog bora između 9,6 — 21,8 cm i kod borovca od 12,1 — 31,0 cm, ne računajući popunjavanje. Nakon prorede prosječni dobni prirast je bitno smanjen jer je ariš kao najbrže rastuća vrsta po broju stabala smanjena na polovicu, a i već spominjane sušne godine su vjerojatno pridonijele padu prirasta. Rezultati dosadašnjeg rasta iznijeti su u Tablici 3. Napomena: Kod obračuna drvnih masa za smreku, duglaziju i ariš korištene su »tablice masa jele i smreke« »Radovi« Šumarskog instituta Jastrebarsko — podaci za smreku — 1976. god. Obračun borovca i bijelog bora obavljen je računskim putem, a vrijednost »obličnog broja« za bijeli bor iznosila je 0,42; a za borovac 0,44— —0,45. |