DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 56 <-- 56 --> PDF |
tehničke vrijednosti kao i slabijeg prirasta smreke, u proredama su vađene samo te dvije vrste drveća. U narednim proredama vadit će se i lošija stabla duglazije, dok se ariš neće vaditi. Tablica 1. 1 ha — starost 29 godina Sadašnje stanje — 1990. g. Izvađeno proSve Vrsta Prsni redom ukupno drveća stabalakom JEE.mjer cm ^ W " Sii T Brojstabala kom Drvna *%L? m> duglazija 361 29,6 18,5 24,89 204,99 204,99 smreka 217 18,0 14,3 5,51 36,77 55 5,01 41,78 borovac 87 22,3 15,3 3,77 23,43 214 41,57 65,00 ariš 43 24,6 19,0 2,02 17,76 17,76 Ukupno 708 24,7 16,8 36,19 282,95 269 46,58 329,53 Tablica 2. Analiza prirasta Prosječni Prosječni Vrsta drveća Prosječni Tekući dobni dobni 1-29 g. 1990. g. tekućeg 11—20 g. 21—29 g. 3 3 33 mmprirasta m m duglazija 7,6 14,5 7,1 17,99 8,9 smreka 1,6 2,8 1,4 3,10 8,4 borovac 3,7 3,1 2,3 0,73 3,1 ariš 0,6 0,8 0,6 0,90 4,1 Ukupno 13,5 21,2 11,4 22,72 8,0 Distribucija prsnih promjera kod duglazije se kreće od 12,8 cm do 42,7 cm, kod smreke od 7,0 do 27,7 cm, borovca od 10,1 do 32,1 i kod ariša od 16,8 do 35,4 cm. Sušenje stabala borovca zbog bolesti venuća iglica i smreke zbog izrazitog zaostajanja u rastu je i dalje prisutno, tako da se je u zadnjoj godini posušilo pet stabala smreke i sedam stabala borovca. Iz Tablice 2. je vidljivo da je prirast veoma visok i da u zadnjih desetak godina prelazi 20 m3, godišnje. Naročito visok prirast je kod duglazije i ariša. Na cijeloj površini pa i na plohi obilježeno je cea 400 stabala po 1 ha koja bi trebala ostati do kraja ophodnje, a ostala će se u proredama vaditi. Među obilježenim stablima najveći je broj duglazija zatim sva stabla ariša i smreke koja u borbi za opstanak imaju uvjeta da prežive. Zacrtana ophodnja za četinjače u »Osnovi« iznosi 60 godina. Na stablima koja ostaju do kraja ophodnje do sada su izvršena dva orezivanja grana do 5 metara visine. |