DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 56     <-- 56 -->        PDF

tehničke vrijednosti kao i slabijeg prirasta smreke, u proredama su vađene
samo te dvije vrste drveća.
U narednim proredama vadit će se i lošija stabla duglazije, dok se ariš
neće vaditi.


Tablica 1.


1 ha — starost 29 godina


Sadašnje stanje — 1990. g.


Izvađeno proSve


Vrsta Prsni redom ukupno
drveća stabalakom
JEE.mjer
cm
^ W " Sii T Brojstabala
kom
Drvna *%L?
m>
duglazija 361 29,6 18,5 24,89 204,99 204,99
smreka 217 18,0 14,3 5,51 36,77 55 5,01 41,78
borovac 87 22,3 15,3 3,77 23,43 214 41,57 65,00
ariš 43 24,6 19,0 2,02 17,76 17,76
Ukupno 708 24,7 16,8 36,19 282,95 269 46,58 329,53


Tablica 2.


Analiza prirasta
Prosječni Prosječni


Vrsta drveća Prosječni Tekući


dobni dobni


1-29 g. 1990. g. tekućeg


11—20 g. 21—29 g. 3 3


33 mmprirasta


m m


duglazija 7,6 14,5 7,1 17,99 8,9
smreka 1,6 2,8 1,4 3,10 8,4
borovac 3,7 3,1 2,3 0,73 3,1
ariš 0,6 0,8 0,6 0,90 4,1


Ukupno 13,5 21,2 11,4 22,72 8,0


Distribucija prsnih promjera kod duglazije se kreće od 12,8 cm do 42,7
cm, kod smreke od 7,0 do 27,7 cm, borovca od 10,1 do 32,1 i kod ariša od
16,8 do 35,4 cm. Sušenje stabala borovca zbog bolesti venuća iglica i smreke
zbog izrazitog zaostajanja u rastu je i dalje prisutno, tako da se je u
zadnjoj godini posušilo pet stabala smreke i sedam stabala borovca.


Iz Tablice 2. je vidljivo da je prirast veoma visok i da u zadnjih desetak
godina prelazi 20 m3, godišnje. Naročito visok prirast je kod duglazije
i ariša. Na cijeloj površini pa i na plohi obilježeno je cea 400 stabala po
1 ha koja bi trebala ostati do kraja ophodnje, a ostala će se u proredama
vaditi. Među obilježenim stablima najveći je broj duglazija zatim sva stabla
ariša i smreke koja u borbi za opstanak imaju uvjeta da prežive. Zacrtana
ophodnja za četinjače u »Osnovi« iznosi 60 godina. Na stablima koja ostaju
do kraja ophodnje do sada su izvršena dva orezivanja grana do 5 metara
visine.