DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*595.7 (497.13) (Argyresthia thuiella P.) šum. list CXV (1991) 483 TUJIN MINER (ARGYRESTHIA THUIELLA PACKARD ARGYRESTHIIDAE — LEP.) NOVA VRSTA U HRVATSKOJ Katarina OPALICKI* SAŽETAK: Autor daje kratak morfološki opis tujina minera te iznosi svoja zapažanja o štetnosti i rasprostranjenosti u Hrvatskoj. Ukazuje na nedovoljno poznavanje njene biologije. Štetnik se kod nas može naći za sada samo na Thuja occidentalis, iako se u literaturi spominju i drugi domaćini. Prczimijuje gusjenica u Ijuskastim listovima (iglicama) koja minira iglicu u dva perioda jesen i proljeće. Usljed napada iglice gube boju postaju gotovobijele, a kasnije posmeđe (joto 1.). Ključne riječi: Tujin miner, štetnik, iglice. UVOD U parkovima i nasadima Hrvatske sve češće se javljaju insekti nepoznati u našoj entomofauni (Asthenia pygmaeana Hbn.) ili vrste koje su u Europu dospjele prvi puta pred petnaestak godina. Moljac koji se pojavio na tuji poznat je štetnik u Americi na američkom drvu života. U europskoj literaturi spominje se prvi put 1974. godine (Frankenhuyzen, Van, A., a i b). Argyresthia thuiella (Packard) utvrđena je prvi put u Njemačkoj Saveznoj Republici u Berlinu 1976. (Dern, R. und F. Hahn) na Thuja occidentalis i Chamaecyparis lawsoniana »Alumii«. Kod nas je ova vrsta prvi put utvrđena na živici u Samoboru u travnju 1990. godine, kasnije u Velikoj Gorici iste godine, zatim ponovno 1991. god. u Samoboru na Thuja occidentalis L. O ovom mineru u našoj entomološkoj literaturi nema podataka. Domaćin ovog moljca je Thuja occidentalis. Vrsta koja je iz Sj. Amerike prenesena u Europu još 1545 godine i može se smatrati gotovo udomaćenom vrstom. Zahvaljujući njenim skromnim zahtjevima na stanište ona je kod nas veoma tražena. Raste na osami i u sjeni. Najbolje uspjeva na vlažnom pjeskovitom tlu. Ne podnosi žegu kroz dulje razdoblje, kao ni sušu na suhim tlima. Osjetljiva je na prašinu i dim te ostale zračne polutante u gradskoj sredini. Do sada je tuja kod nas odoljevala svim nedaćama, ali posljednjih desetak godina, sve je više podložna bolestima čiji su uzročnici gljive, te napadu ovog minera, štitast´ih ušiju (Diaspididae) i zlatica (Chrysomelidae). Zapadna tuja je drvo visoko oko 20 m, sa kratkim horizontalnim granama i piramidalnom krošnjom. Lišće * Prof. dr. Katarina Opalički, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska cesta 25. 483 |