DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 47     <-- 47 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*595.7 (497.13) (Argyresthia thuiella P.) šum. list CXV (1991) 483


TUJIN MINER (ARGYRESTHIA THUIELLA PACKARD
ARGYRESTHIIDAE — LEP.) NOVA VRSTA U HRVATSKOJ
Katarina OPALICKI*


SAŽETAK: Autor daje kratak morfološki opis tujina minera
te iznosi svoja zapažanja o štetnosti i rasprostranjenosti u Hrvatskoj.
Ukazuje na nedovoljno poznavanje njene biologije. Štetnik
se kod nas može naći za sada samo na Thuja occidentalis, iako
se u literaturi spominju i drugi domaćini. Prczimijuje gusjenica
u Ijuskastim listovima (iglicama) koja minira iglicu u dva perioda
jesen i proljeće. Usljed napada iglice gube boju postaju gotovobijele, a kasnije posmeđe (joto 1.).


Ključne riječi: Tujin miner, štetnik, iglice.


UVOD


U parkovima i nasadima Hrvatske sve češće se javljaju insekti nepoznati
u našoj entomofauni (Asthenia pygmaeana Hbn.) ili vrste koje su u
Europu dospjele prvi puta pred petnaestak godina. Moljac koji se pojavio
na tuji poznat je štetnik u Americi na američkom drvu života. U europskoj
literaturi spominje se prvi put 1974. godine (Frankenhuyzen, Van, A., a i b).
Argyresthia thuiella (Packard) utvrđena je prvi put u Njemačkoj Saveznoj
Republici u Berlinu 1976. (Dern, R. und F. Hahn) na Thuja occidentalis i
Chamaecyparis lawsoniana »Alumii«.


Kod nas je ova vrsta prvi put utvrđena na živici u Samoboru u travnju
1990. godine, kasnije u Velikoj Gorici iste godine, zatim ponovno 1991. god.
u Samoboru na Thuja occidentalis L. O ovom mineru u našoj entomološkoj
literaturi nema podataka. Domaćin ovog moljca je Thuja occidentalis. Vrsta
koja je iz Sj. Amerike prenesena u Europu još 1545 godine i može se smatrati
gotovo udomaćenom vrstom. Zahvaljujući njenim skromnim zahtjevima
na stanište ona je kod nas veoma tražena. Raste na osami i u sjeni.
Najbolje uspjeva na vlažnom pjeskovitom tlu. Ne podnosi žegu kroz dulje
razdoblje, kao ni sušu na suhim tlima. Osjetljiva je na prašinu i dim te ostale
zračne polutante u gradskoj sredini. Do sada je tuja kod nas odoljevala
svim nedaćama, ali posljednjih desetak godina, sve je više podložna
bolestima čiji su uzročnici gljive, te napadu ovog minera, štitast´ih ušiju
(Diaspididae) i zlatica (Chrysomelidae). Zapadna tuja je drvo visoko oko
20 m, sa kratkim horizontalnim granama i piramidalnom krošnjom. Lišće


* Prof. dr. Katarina Opalički, Šumarski fakultet, Zagreb, Svetošimunska
cesta 25.
483