DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 38     <-- 38 -->        PDF

toj i petoj zoni, što bi odgovaralo srednjoeuropskoj, mediteranskoj i submediteranskoj
zoni. Kobel t (1897), izdvaja tri paralelne zone sjevernu ili
borealnu, srednju ili alpsku i južnu ili mediteransku. Kasnije, dijeli Balkanski
poluotok na istočno-alpsku, dalmatinsku, bosansku, albansko-makedonsku,
sjeverno-balkansku i orijentalnu provinciju. Wagne r i Štura ny
(1914) govore o tri regije, centralnoeuropskoj, zapadnoeuropskoj, i kaspijskopontijskoj
koje dijele u zone. Krška kotlina bi po njima pripadala
zoni Istočonih Alpa s Karavankama i Julijsikim Alpama i planinama između
Save i Drave. Werne r (1897) dijeli ovo područje u Srednjoeuropsku,
Panonsku, Južnoalpsku i sredozemnu oblast, a M a r t i n o (1929) dijeli u
podoblasti: borealnu, mediteransku i stepsku. Hadž i (1930) izdvaja tri
zone paralelne s pravcem Dinarida: nizinsku, planinsku i primorsku. Godine
1931. izdaje zoogeografsku kartu s detaljnijom podjelom prema kojoj bi
područje Krške kotline pripadalo Holarktičkom podsvijetu, Palearktičkoj
oblasti, Euroazijskoj podoblasti, sjeverno-planinskom pojasu, alpskoj provinciji,
alpskoj podprovinciji i to slovenskoj krajini. Bec k v. Manna gett
a (1901) izdvaja dvije podoblasti: mediteransku i zapadno-pontijsku,
u okviru kojih izdvaja zone. Krška kotlina bi po njemu dolazila u ilirskoj
zoni zapadnopontijske oblasti. Adamo v ić (1907) izdvaja također dvije
oblasti: mediteransku i srednjoeuropsku, unutar ikojih izdvaja zone i pod-
zone. Fitogeografskim raščlanjenjem Balkanskog poluotoka bave se botaničari:
Tur rili (1929), S toj an ov (1950), H o rvat (1954). Prvi radovi
koji su sintetski pristupili proučavanju rasprostranjenja biljnih i životinjskih
zajednica na Balkanskom poluotoku su radovi Matvejev a (1960)
prema kojima ovo područje pripada holarktičkoj oblasti, i to Mediteransko-
europskoj, Irano-turanskoj i alpsko-kaspijskoj podoblasti. (Prema Matvejevu
1961).


Prema istom autoru, po čijoj podjeli i mi radimo, područje Krške
kotline uz rijeku Savu, nalazi su u Holarktičkoj oblasti, Mediteransko-europskoj
podoblasti, provinciji Europskih pretežno listopadnih šuma i podprovinciji
Balkansko-srednjoeuropskih šuma.


4. REZULTATI I RASPRAVA
Analizom radova brojnih autora svim nađenim vrstama utvrđena je
zoogeografska pripadnost. Literarni podaci navode se uz svaku vrstu u tablici
brojem iz popisa literature na kraju rada.


Utvrđeno je 15 vrsta koje su rasprostranjene na cijelom Palearktičkom
području. Tri vrste rasprostranjene su na području Europe, Azije i Afrike,
a sedam vrsta na području Azije i Afrike. Trideset pet i^rsta rasprostranjeno
je na području Europe i cijele Azije, dok je njih dvadesetosam rasprostranjeno
na području Europe i Sibira. Nađenih vrsta samo na području Europe
utvrđeno je 59 (Tablica 1.).


Od vrsta rasprostranjenih na području Europe dvanaest dolazi na području
Europe i Kavkaza: Asaphidion flavipes, Meligethes viduatus, Pterostichus
melas, Nargus velox, Catops chrysomeloides, Collenis immunda,
Agaricophagus cephalotes, Clambus pubescens, Bryocharis analis, Microglotta
picipennis, Atomaria diluta, i Pleurophorus caesus. Jedanaest vrsta