DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 31     <-- 31 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS
UDK 630*425.1 Šum. list CXV (1991) 467


ODREĐIVANJE SUMPORA U BILJNOM MATERIJALU I TLU
INFRACRVENOM SPEKTROMETRIJOM


Nadežda PEZDIRC, Nikola KOMLENOVIC*


SAŽETAK: Istraživano je određivanje sumpora u biljnommaterijalu i tlu infracrvenom spektrometrijom sa aparatomSC—132 Sulfur determinator firme Lećo. Spaljivanje uzoraka provodilo
se je bez akcelatora, te uz primjenu akceleratora V2O-, i
COM—AID. Primjenom COM—AID dobivaju se kod uzoraka biljnog
materijala, a još više uzoraka tla niži rezultati. Nisu utvrđene
značajne razlike između rezultata analiza dobivenih bez i uz
dodatak ViO$. Stoga se preporuča provođenje analiza uzoraka
biljnog materijala i tla bez primjene testiranih akceleratora.


Ključne riječi: Infracrvena spektrometrija, određivanje
sumpora, biljni materijal, tlo.


UVOD


Suvišak S02 u zraku smatra se jednim od važnijih uzroka propadanja
šuma. Kod šumskih vrsta je dokazano da drveće koje raste u atmosferi sa
višim koncentracijama SO^ sadrži i više sumpora u asimilacjskim organima.
Ako se koncentracija S02 prekorači u atmosferi to dovodi do mehaničkih
oštećenja i fizioloških poremetnji kod biljaka (KOMLENOVIC, PEZDIRC
1987, KOMLENOVIC 1989, KOMLENOVIC 1990).


U svijetu i kod nas koristi se više metoda za određivanje sumpora u
biljnom materijalu i tlu. Određivanje sumpora se može izvesti gravimetrijski,
mjerenjem dobijenog taloga barijevog sulfata (SARIĆ et. al 1967).


Turbidimetrijsko određivanje sadržaja sumpora u organskim spojevima
provodi se pomoću dušične i perklorne kiseline (BETHGE 1956, SHAW 1959,
i BLANCHOR, et. al 1956).


Do sada se za analize sumpora kao najpouzdanija i najbrža pokazala
metoda infracrvene spektrometrije. Ista je u ovom radu detaljnije opisana.


Cilj ovih istraživanja je da se istraži komparabilnost dobivenih rezultata
za sumpor u uzorcima biljnog materijala i tla metodom infracrvene
spektrosikopije upotrebom akceleratora COM—AID (supstance koje pomažu
pravilnom sagorijevanju), vanadium pentoksida (V2O5) i spaljivanjem uzoraka
bez prisustva akceleratora (INSTRUCTON MANUAL, »LEĆO« CORPORATION,
1987.).


* Mr. Nadežda Pezdirc, dr. Nikola Komlenović, Šumarski institut, Jastrebarsko.