DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 15     <-- 15 -->        PDF

hom fiksiranog dušika u mješovitim plantažama. Procjena genetskog heterogeniteta
i dodatne genetske dobiti izvršena je kod različitih plantažnih
starosti pojedinog eksperimenta, različitog razmaka sadnje, kao i kod različite
smjese genotipova. Eksperimenti su osnovani kao randomizirani blok
u H ili 5 ponavljanja, a za analizu varijance korištene su aritmetičke sredine
totalnih visina, prsnih promjera i drvne mase po ponavljanjima.


Stupanj nasljednosti za svako pojedino svojstvo dobiven je raščlanjivanjem
sveukupne varijabilnosti u pokusu na međuklonsku varijabilnost1 i
varijabilnost unutar jedinki istog klona. Metodom analize klonskih testova
dobivaju se vrijednosti za nasljednost u širem smislu.


Nasljednost je računata po slijedećim formulama:


h2 (u širem smislu) — ; (po W r i g h t u)


h- (u širem smislu) ; (po Einspahru,
o-2 van Buijtenenu i


J


c


Peckhamu).
U gornjim formulama a r je broj ponavljanja u pokusu.
Genetsko poboljšanje računato je po formuli:


AG=iff„h- (Falconer 1981);


gdje je i intenzitet selekcije (Becke r 1984), a za fenot´ipske vrijednosti uzgojenih klonova.
Kada je selekcija bazirana na prosjecima klonova tada formula za očekivanu
genetsku dobit iznosi:


AG = i ; (Randall & Cooper 1973)


Očekivano dodatno genetsko poboljšanje za produkciju drvne mase selekcijom
pet i jednog najboljeg klona uspoređeno je s ostvarenim eksperimentalnim
podacima.


REZULTATI ISTRAŽIVANJA I DISKUSIJA


Procjena nasljednosti u klanskim testovima stablastih vrba za svojstva
prsnog promjera, visina i produkcije drvne mase u različitim pokusnim
plohama kod različite plant´ažne starosti i razmaka sadnje prikazana je u
Tab. 1.


451