DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 13 <-- 13 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI — ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS UDK 630*575.4 (Salix alba L.) šum. list CXV (1991) 449 PROCJENA GENETSKOG HETEROGENITETA—NASLJEDNOSTI I GENETSKE DOBITI ZA NEKA GOSPODARSKI VAŽNA SVOJSTVA U KLONSKIM TESTOVIMA STABLASTIH VRBA* Davorin KAJBA** SAŽETAK: Procjena nasljednosti za totalne visine, prsne promjere i drvnu masu/ha, te procjena genetskog poboljšanja u produkciji drvne mase kod selekcije najboljih klonova uzgajanih u slijedećoj vegetativnoj generaciji, izvršena je u klonskim testovima stablastih vrba, kod različitih plantažnih starosti i razmaka sadnje. Visok stupanj genetske kontrole ispitivanih svojstava, uz selekciju jednog ili pet najboljih klonova, omogućuje povećanjeprodukcije drvne mase do 43% u odnosu na I bonitet Podunavlja i donje Podravine, a u zavisnosti od staništa, plantažne starosti i razmaka sadnje uzgajane smjese klonova. Parametri varijabilnosti za produkciju drvne mase mijenjali su se tijekom ontogenetskog razvoja. Optimalnija je procjenanasljednosti dobivena kod većih plantažnih starosti, uz razmak sadnje 3x3 m, za totalne visine, dok je za razmake sadnje 4x4 m, moguće objektivnije izvršiti procjenu nasljednosti i kod nižih plantažnih starosti, preko prsnih promjera i drvne zalihe pohektaru. Izračunata očekivana i ostvarena genetska poboljšanjanisu iskazala statistički značajna odstupanja. Zbog osiguranja stabilnosti ekosistema budućih kultura dana je prednost uzgoju pet najboljih klonova divergentne genetskekonstitucije u odnosu na jedan najbolji klon, bez obzira na mogućnost ostvarenja manje genetske dobiti kroz multiklonski uzgoj. Ključne riječi: nasljednost, genetska dobit, klonski testovi, bijela vrba. UVOD Procjena nasljednosti (genetskog heterogeniteta) i genetske dobiti za svojstva metričkog karaktera sve su važnija u programima oplemenjivanja šumskog drveća. Na temelju procjene stupnja nasljednosti i selekcijskog * Istraživanja su financirana putem Javnog poduzeća »Hrvatske šume« i Ministarstva znanosti Republike Hrvatske ** mr. Davorin Kajba, Šumarski fakultet Zagreb |