DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Površina šuma u Italiji iznosi 6,346 mil ha 21% ukupne površine s udjelom šuma panjača i si. od 75%. Prosječna drvna masa kreće se oko 88 m3/ha (visokih 163 m3) prosjelni godišnji prirast 3,8 m3 (visokih 7,4 m3) a godišnje se koristi samo 0,9 m3 (visokih 4,3 m3)). Velik udio šuma panjača, iz kojih se zbog edafskih činilaca ne može očekivati jači drvni sortimenti, to su se pristupilo istraživanjima o mogućnostima iskorišćivanja sitne drvne mase kemijskim pre- rađivanjem, proizvodnjom celuloze. O rezultatima tih istraživanja izvješćuje V. Vidric h i sur. Istraženo je drvo crnog graba, pitomog kestena, cera, johe i crnog ´jasena. Udio ukupne celuloze kreće se u granicama od 75,40% (crnojasenovine) do 79,67° „ (crnograbovine), a lignina od 19,13",, (cmojasenovina) do 22,38" n johovine); udio ctanola kreće se od 1,75% (crnograbovina) do 4,03% (kestenovina). Zaključak je autora, da »neke vrste panjače« mogu se koristiti i za pro izvodnju celuloze. Oskar Piškoric HORTIKULTURA Godište 58/1991, br. 1—2 Prvi svezak, kao dvobroj 1—2, časopisa Hortikultura za 1991. godinu izašao je krajem ljeta. Razlog je, kao i do sada, financijske naravi a izlazi zahvaljujući glavnim urednicima počem od Petra Matkovića, obnovitelja tog časopisa 1963. godine, do sadašnjem dipl. inž. Stjepana Vladimira L e t i n i ć a. Kada se urednik pored svoje osnovne dužnosti — uređivanja (pribavljanju rukopisa, priređivanjem za slog i dr.) mora brinuti, što više i boriti, za osiguranje financijske podloge onda im doista treba odati priznan´je za takav, u biti nesebičan, rad. Tako Hortikultura nastavlja svoj put ne samo sadržanjo nego i tehnički dobro opremljena (i s kolor prilozima) na razini sličnih časopisa u Svijetu. Dvobroj 1—2/1991. Hortikulture sadrži: — Akademik Cvito Fisković: Vrtovi orebičkih pomorskih kapetana i brodovlasnika, — Ksenija Sinđelić-Jegrišnik: Opravdanost povratka penjačica u ambijent grada, — Dragutin Kiš: PARK: umjetnička ili znanstvena kategorija? — Ljerka Regula — Bevilacqua: 100 godina Druge gospodarske izložbe u Zagrebu, — Skupština Hrvatskog hortikulturnog društva, i — Javni poziv za pomoć Zoološkom vrtu. Cvito Fisković uvodno je prikazao bibliografiju u kojoj se spominju prirodna ili kultivirana vegetacija u Orebiću i okolini a potom opisuje 32 kućna vrata. Od izvanvrtne vegetacije navodimo, da je prirodoslovac Dr. Bartol Biasoletto, kao pratilac saksonskog kralja kada je ovaj 1838. godine posjetio Orebić, u putopisu naveo »šumicu prekrasnih uzraslih čempresa«; prigodom posjeta cara i kralja Franje Josipa 1875. godine u Orebiću zabilježena je i »šuma ariša« (valjda cedra). Također čitamo, da je 1895. godine posječeno stablo hrasta opsega 5 m (promjera 150 cm) visokog 50 met. koje se nalazilo usred vinograda. Kako se lokalitet tog vinograda naziva »Dubi« to je nedvojbeno bio zadnji primjerak — ostatak nekadašnjeg hrastovog gaja. Zabilježeno je, str. 7, i |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 115 <-- 115 --> PDF |
postojanje »državnog šumskog rasadni ka«. Vrijednost ovoga opširnog prikaza (str. 3—30. kvart formata) povećana je dokumentacijom od 154 jedinice bibliografije ili arhivskog materijala. Članak Ks. Sinđelić — Jegrišn i k vrijedan je pažnje jer se u njemu nalazi odgovor na pitanje, zašto je opravdana sadnja penjačica u ambijentu grada, tj. sadnja penjačica uz zgrade. Penjačice imaju i ekološku i ekonomsku vrijednost. Dragutin K i š suprotstavlja se Mladenu Obadu Šćitarociju. Šćitaroci, naime, zastupa mišljenje, da su parkovi u osnivanju i održavanju, znanstvena kategorija a Kišu park je umjetnička kategorija. »Park je«, navodi Kiš, »specifična um´jetnička tvorevina tj živi organizam kojeg dodatno oblikuje i sama priroda ... dopunjavajući tako prvobitnu zamisao stvaraoca«. ... (te) park nije statički muzejski eksponat«. Prema tome kod obnove starih parkova ne bi se smjelo slijepo držati prvotnog plana nego uvažiti i prirodno nametnute promjene Privaćajući Kišovo mišljen´je uz napomenu da ne traba isključiti i mogućnost da se neki park restaurira i kao »muzejski eksponat«. U takvim slučajevima trebalo bi se u samom parku i tekstualno (tablom) upoznati posjetitelja na tu činjenicu. Lj. Regula-Bevilakva u svom prikazu Jubilarne gospodarsko-šumarske izložbe iz 1891. godine zadržala se uglavnom na dio vezan uz Botanički vrt te je dobra dopuna prikazu te izložbe u Šu marskom listu. Hortikultura zavređuje, da se nađe u knjižnici šumsko-uzgojne ustanove. Adresa Hrvatsko hortikulturno društvo, 41020 Zagreb, Remetinečka cesta 15, a p. p. 73. 15. X. 91. Oskar Piškorić |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 116 <-- 116 --> PDF |
IZ HRVATSKOG ŠUMARSKOG DRUŠTVA ZAPISNIK 19. sjednice Predsjedništva Saveza društava inženjera i tehničara šumarstva i drne industrije Hravtske, održane 01. kolovoza 1991. godine u Zagrebu. Prisutni: Adam Pavlović, dipl. inž., prof. dr. Branimir Prpić, dr. Tomslav Prka, Valcrija Vukelić, dipl. inž., mr. Vladimir Bogati, dr. Joso Gračan, dr. Đuro Kovačić, Nadan Sirotić, dpi. inž., Ivan Maričević, dipl. inž. i Vlatka Antonie. DNEVNI RED 1. Usvajanje Zapisnika 18. sjednice Predsjedništva i Zaključaka 96. Skupštine Saveza društva inženjera i tehničara šumarstva i drvne industrije Hrvatske — Hrvatskog šumarskog društva. 2. Izještaj o poslovanju siječanj — lipanj 1991. godine — rasprava, i donošenje odluka. 3. Pripreme za registraciju Hrvatskog šumarskog društva — izmjene i dopune Statuta. 4. Problematika održavanja Šumarskog doma — ugovaranje i otkazivanje. 5. Tekuća pitanja. Ad. 1. Predsjednik Adam Pavlović, ukratko se osvrnuo na sadržaje u Zapisniku i između ostalog naglašava da su uspješno izvršeni svi poslovi i zadaci koji su utvrđeni i usvojeni na sjednici Predsjedništava. Posebno je istakao rezultate koji su ostvareni u toku priprema i rada 96. Skupštine Saveza DITŠDI Hrvatske održane 20. lipnja 1991. godine u Zagrebu na Šumarskom fakultetu, kada je usvojena i odluka o promjeni naziva naše organizacije u HRVATSKO ŠUMARSKO DRUŠTVO. Zapisnik 18. sjednice usvojen je bez primjedbi, a ZAKLJUČKE 96. Skupštine treba određenije utvrditi, jer je to stav svih sudionika Skupštine i šumarske struke Hrvatske. Ad. 2. Vlatka Antonie, pročitala je i komentirala sve važnije stvake ostvarenog prihoda i rashoda iz pregleda o Izršenju financijskog plana za razdoblje siječanj- lipanj 1991. godine, i drugih priloga koji govore o uvjetima poslovanja. Posebna objašnjenja po pojedinim pitanjima dao je Ivan Maričević. Osvrnuo se je na aktualna pitanja u vezi financiranja izdavačke djelatnosti — Šumarskog lista i unificiranih tiskanica i si. za potrebe naših šumarskih organizacija. Obavijestio je Predsjednštvo o negativnom rješenju za sufinanciranje Šumarskog lista, ali da je u određenom roku podnio Zahtjev o preispitivanju takve odluke na adresu organa nadležnog Ministarstva znanosti, tehnologije i informatike Republike Hrvatske. 552 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 117 <-- 117 --> PDF |
Rezultati poslovanja za prvo polugodište ne ostavruje se u planiranom opsegu. S obzirom na uvjete u kojima se ti procesi održavaju, možemo konstatirati da ostvareni ukupni prihodi s indeksom 88,9, a ukupni rashodi s indeksom 61,8 osiguravaju pozitivne rezultate. Najveće teškoće u poslovanju sadržane su u naplati potraživanja — što je evidentno u priloženom popisu naših dužnika per 30. 06. 1991. godine. Nakon rasprave usvojeni su prijedlozi: 1. Izvještaj o poslovanju za razdoblje siječanj-lipanj 1991. g. s priloženim pregledima. 2. Za razdoblje travanj-lipanj 1991. g. odobrava se isplata 50% jednomjesečnog osobnog dohotka. 3. Odobrava se povećanje vrijednosti boda za 23,32% od 01. kolovoza 1991. g. na osnovicu isplaćene akontacije za srpanj 1991. g. Za naredno razdoblje povećanje vrijednosti boda, usklađivati će se s ostvarivanjem ukupnog prihoda i rashoda. 4. Stručna služba dužna je pratiti kretanje cijena usluga roba i pravovremeno utvrditi odgovarajuće cijene tiskanica, zakupnina, dvorana i si. u skladu stavova i dosadašnje prakse. 5. Odmah poduzimati konkretne mjere za naplatu potraživanja. Ad. 3. Pripreme za registraciju Hrvatskog šumarskog društva treba nastaviti i realizirati u što kraćem roku. Ad. 4. Prihvaćena je informacija i prijedlozi o aktualnim pitanjima u vezi uređivanja odnosa između pojedinih korisnika poslovnog prostora Šumarskog doma i davaocu HŠD-a kako slijedi: 1. Odmah poduzeti odgovarajuće radnje za otkaz poslovnog prostora kojega koristi Tehnički centar za drvo. 2. Također odmah podnijeti redovnu tužbu protiv TCD zbog neplaćanja Računa više mjeseci unazad. 3. Po potrebi sudjelovati u razgovorima o preraspodjeli poslovnog prostora u Šumarskom domu s potencijalnim korisnicima — Šumarskim fakultetom, Hrvatskim šumama, Šumarskim institutom i dr., kako bi se što objektivnije utvrdila rješenja, koja osiguravaju realizaciju zadataka — ciljeva zbog čega je izgrađen Šumarski dom 1898. godine i donesen Zakon o denacionalizaciji 1977. god. (odnosi se na dio poslovnog prostora). 4. Predložiti F. Kaučiču sporazumni prekid ugovorenih obveza o adaptaciji dijela podrumskog prostora u Šumarskom domu. 5. Organizaciji IRMO priznati direktne troškove, koji se odnose na održavanje dijela krovišta, nastali u tijeku adaptacije potkrovlja, u svrhu podmirenja računa za zakupninu u konkretnim iznosima. Ad. 5. Prihvaćen je prijedlog da se doznači 40.000,00 dinara za potrebe obrane i prognanika Republike Hrvatske. 553 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 118 <-- 118 --> PDF |
— Članove naših društava kao i organe Hrvatskog šumarskog društva pozivano da i u ovim ratnim uvjetima maksimalno koriste svoja stručna znanja i sposobnosti u cilju ostvarivanja očuvanja šuma i proizvodnje za neposredne potrebe stanovništva i proizvodnje poluproizvoda za izradu polufinalnih i finalnih proizvoda u prvom redu zbog obnove porušenih stambenih, kulturnih, sakralnih i drugih vrijednosti hrvatskog naroda i zbog izvoza koliko je u ratnim uvjetima moguće. Zapisnik sastavio Predsjednik Predsjedništva (Ivan Maričević, dipl. inž.) (Adam Pavlović, dipl. inž.) |