DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 114     <-- 114 -->        PDF

Površina šuma u Italiji iznosi 6,346
mil ha 21% ukupne površine s udjelom
šuma panjača i si. od 75%. Prosječna
drvna masa kreće se oko 88 m3/ha (visokih
163 m3) prosjelni godišnji prirast
3,8 m3 (visokih 7,4 m3) a godišnje se koristi
samo 0,9 m3 (visokih 4,3 m3)). Velik
udio šuma panjača, iz kojih se zbog edafskih
činilaca ne može očekivati jači
drvni sortimenti, to su se pristupilo istraživanjima
o mogućnostima iskorišćivanja
sitne drvne mase kemijskim pre-
rađivanjem, proizvodnjom celuloze. O


rezultatima tih istraživanja izvješćuje V.
Vidric h i sur. Istraženo je drvo crnog
graba, pitomog kestena, cera, johe i crnog
´jasena. Udio ukupne celuloze kreće
se u granicama od 75,40% (crnojasenovine)
do 79,67° „ (crnograbovine), a lignina
od 19,13",, (cmojasenovina) do
22,38" n johovine); udio ctanola kreće se
od 1,75% (crnograbovina) do 4,03% (kestenovina).
Zaključak je autora, da »neke
vrste panjače« mogu se koristiti i za pro


izvodnju celuloze.


Oskar Piškoric


HORTIKULTURA
Godište 58/1991, br. 1—2


Prvi svezak, kao dvobroj 1—2, časopisa
Hortikultura za 1991. godinu izašao
je krajem ljeta. Razlog je, kao i do sada,
financijske naravi a izlazi zahvaljujući
glavnim urednicima počem od Petra
Matkovića, obnovitelja tog časopisa
1963. godine, do sadašnjem dipl. inž.
Stjepana Vladimira L e t i n i ć a. Kada se
urednik pored svoje osnovne dužnosti —
uređivanja (pribavljanju rukopisa, priređivanjem
za slog i dr.) mora brinuti,
što više i boriti, za osiguranje financijske
podloge onda im doista treba odati priznan´je
za takav, u biti nesebičan, rad.
Tako Hortikultura nastavlja svoj put ne
samo sadržanjo nego i tehnički dobro opremljena
(i s kolor prilozima) na razini


sličnih časopisa u Svijetu.


Dvobroj 1—2/1991. Hortikulture sadrži:


— Akademik Cvito Fisković: Vrtovi
orebičkih pomorskih kapetana i brodovlasnika,
— Ksenija Sinđelić-Jegrišnik: Opravdanost
povratka penjačica u ambijent
grada,
— Dragutin Kiš: PARK: umjetnička
ili znanstvena kategorija?
— Ljerka Regula — Bevilacqua: 100
godina Druge gospodarske izložbe u Zagrebu,
— Skupština Hrvatskog hortikulturnog
društva, i
— Javni poziv za pomoć Zoološkom
vrtu.
Cvito Fisković uvodno je prikazao
bibliografiju u kojoj se spominju
prirodna ili kultivirana vegetacija u Orebiću
i okolini a potom opisuje 32 kućna
vrata. Od izvanvrtne vegetacije navodimo,
da je prirodoslovac Dr. Bartol Biasoletto,
kao pratilac saksonskog kralja
kada je ovaj 1838. godine posjetio Orebić,
u putopisu naveo »šumicu prekrasnih
uzraslih čempresa«; prigodom posjeta
cara i kralja Franje Josipa 1875. godine
u Orebiću zabilježena je i »šuma
ariša« (valjda cedra). Također čitamo,
da je 1895. godine posječeno stablo hrasta
opsega 5 m (promjera 150 cm) visokog
50 met. koje se nalazilo usred vinograda.
Kako se lokalitet tog vinograda
naziva »Dubi« to je nedvojbeno bio zadnji
primjerak — ostatak nekadašnjeg
hrastovog gaja. Zabilježeno je, str. 7, i