DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 110 <-- 110 --> PDF |
K. J. M o e n : Proizvodnja biomase za energetske potrebe na norveškim farmama. Procjena gospodarske mogućnosti temeljene na programskom modelu za linearnu ocjenu duljega vremenskog perioda (Production of biomass for energy purposes on Norwegian farms. An évaluation of the economic possibilities, based on a multi-period linear programming model). Novi norveški zakon o energiji povećao je mogućnost porasta korištenja lokalnih izvora energije, npr. različitih oblika biomase te podizanje manjih energetskih postrojenja temeljenih na tim istraživanjima. Utjecaj zakona posebno će biti poticajni u krajevima deficitarnim energijom. Iskazana u omjeru cijena za električnu energiju iz elektrodistribucije s cijenama oko 0,25 NOK´kVVh ili niže, zahtijeva cijenu drvnog goriva od ili ispod 0,10 NOK/kWh, da bi se postigla konkurentnost. Švedske studije za šume s kratkom ophodnjom (SRF — Short rotation forest) predviđaju da će se to desiti oko 2000. godine. U Norveškoj su proizvođači takve energetske sirovine farmeri s poljoprivrednoom biomasom, sa šumskom biomasom iz šuma s kratkom ophodnjom ili biomasom od nisko vrijednog drveća. H. Seppälä: Utjecaj energetske politike na ustroj i učinak šumarstva i prerade drva Finske (Impacts of energy policies on structure and performance of forest industries — The case of Finland). Drvo je uvijek igralo važnu ulogu u osiguravanju energije u Finskoj. U domaćinstvima i uslužnom sektoru drvo je bilo zamjenjivano fosilnim gorivima i električnom energijom tako da je smanjena sa blizu 50% 60-tih na manje od 15V» u 1990. U šumarstvu i preradi drva s proizvodnjom celuloze uloga drva kao nositelje energije ima, međutim, stalan rast, da bi trenutno bila oko 40% ukupno utrošene energije. Energija kao usporedni čimbenik finskog šumarstva analizira se upotrebom svjetskog modela šumarstva temeljenog na teoriji međunarodne razmjene. Sva prerada drva je od 45% u 70-tim sada sama osigurala oko 607« energije. A. L u n n a n, P. K. R 0 s t a d, B. Solberg: Bioenergija kao usmjerenje protiv klimatskih promjena; Troškovno-djelotvorna analiza (Bioenergy as a strategy against elimate change; A cost-effectiveness analysis). Bioenergija može zamijeniti fosilna goriva i doprinjeti smanjenju emisije za klimu štetnih plinova. Rad se bavi upravo utjecajem takve strategije na klimu. Sljedeći korak je kalkulacija troškova za smanjenje tzv. klimatskih plinova i njezina usporedba za drugim strategijama. Rad raspravlja metodologijski pristup te ga obrazlaže na nekim norveškim podacima. S. J. Doherty: Analiza tzv. emergije; principi i primjeri iz švedskog gospodarstva (Emergy analysis: Principles and examples from the Swedish economy). Međuovisnost čovjekovih gospodarskih mogućnosti i okolišnog sustava jedan su od najznačajnijih problema današnjice. U pokušaju razumijevanja oba problema značajna sveza u gradnji mosta između postojećeg jaza tih dvaju čimbenika čini ekološka ekonomika. Tradicijske novčane vrijednosti su neadekvatne jer ne uzimaju u obzir fizikalni i energijski rad. Rad se bavi primjenom principa teorije »emergy-je« na ocjenu temeljnih izvora švedskog gospodarstva. Obnov |