DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 106 <-- 106 --> PDF |
PRVA KONFERENCIJA IUFRO GRUPE P6.03: EKOLOŠKA GOSPODARSTVENOST U ŠUMARSTVU Od 20. do 24. svibnja 1991. godine u Bergenu, Norveška, održana je međunarodna konferencija na temu SUSTAVI OSIGURANJA BIOENERGIJE (Bioenergy Supply Systems) u organizaciji IEA (International Energy Agency) i IUFRO. U ime navedenih organizacija neposredni organizatori ove Konferencije bili su: 1. AKTIVNOST 7 — Gospodarstvenost sustava za osiguranje energije iz drva; ZADATAK VI — Dobivanje biomase iz uobičajenog šumarstva, Sporazum o bioenergiji Međunarodne agencije za energiju (IEA); 2. IUFRO — Projektna grupa P6.03 — Ekološka gospodarstvenost u šumarstvu (EEF — Ecological Economies in Forestry). Prema programu Konferencije rad se odvijao u 4 grupe: Gospodarstvenost šumarstva s kratkom ophodnjom; Strategija osiguranja drvnog goriva; Potencijali bioenergije; Položaj bioenergije u odnosu na druga goriva. Ukupan broj sudionika bio je oko 30 iz sljedećih zemalja: Švedska, Kanada, Norveška, Danska, Finska, Velika Britanija, Švicarska, SAD, Novi Zeland, Jugoslavija. Ovo je bila prva konferencija Projektne grupe P6.03 Ekološka gospodarstvenost u šumarstvu nakon njezinog osnivanja na XIX. IUFRO svjetskom kongresu u Montrealu. Ovaj projekt vode J. E. M a 11 s o n, Švedska (voditelj) i D. B r a rile y, SAD (dovoditelj) i interdisciplinarno će se baviti ekologijom, gospodarstvom i sociologijom u šumarstvu. Sa šumarskog stajališta prije Konferencije u Bergenu značajni prilog dali su na području primjene ekološke ekonomike (E—E) temelji iznijeti u filozofskom smislu odD. Bradley a i koncepta EMERGY U ŠUMARSTVU od P. O. Nilssona i U. Sundberg a. Svi pozivni referati Konferencije recenzirani su i predani zapisani na disketi određenim računalskim jezikom, odakle će se prenijeti u Zbornik konferencije. U stručnom terenskom dijelu rada Konferencije razgledan je rad male hidrocentrale koja radi neprekidno od 1920. godine, nekoliko šumskih predjela u Hordalandu s posebnim osvrtom na dobivanje biomase za energiju (e odlagalištu otpada s inicijalnim postrojenjem za dobivanje gorivoga plina. Sudionici su posjetili i Norveški arboretum u Mildenu osnovan 1971. godine. GRUPA 1: GOSPODARSTVENOST ŠUMARSTVA S KRATKOM OPHODNJOM Kao uvodni referat D. Bjerkhol t (Oslo) iznio je poglede na naftu i plin kao suparna goriva bioenergiji u referatu Nafta i plin kao konkurenti bioeneriji (Oil and gas as a compétition for bioenergy). |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 107 <-- 107 --> PDF |
Uz naglasak da je bioenergija obnovljiva, ograničenja nastupaju pri skladištenju obujamno rastresitog goriva i biomase, odnosu prema ekologiji i si. Izrađeni scenarij odnosa navedenih goriva pokazuje da će njegovo ostvarenje ili rušenje uzrokovati ponašanje asocijacija poput OPEC-a i dr. Regije mogu dio problema rješavati selektivnim porezima. C. H. Strauss: Analiza financijskog i energijskog toka sustava za proizvodnju šumske biomase (Financial and energy flow analyses of woody biomass production Systems). Iznose se rezultati istraživanja biomase topolovine iz kratkih ophodnji. Pokusi su izvedeni na dobrim poljoprivrednim staništima s 2100 biljaka po hektaru. Prirast iskazan u prosušenooj tvari iznosio je 16 Mg (OD-oven dry) ha-1 a-1 za ophodnju od 6 godina. Uz utrošak od 17 USD Mg(OD) ostvaren je toplinski sadržaj od 4630 MJ/Mg(OD). Ovome treba dodati oduzeti trošak za sječu i rukovanje od 23 USD Mg(OD) te 1754 MJ/Mg(OD). R. L. Gambles. W. A. Kenney, C. P. Mitchell, L. S e n ne r 1 y - F o r s- se & Zsuffa: Gospođarstvenost proizvodnje za energetske potrebe iz šuma kratkih ophodnji u Kanadi, Švedskoj i Velikoj Britaniji (Economies of producing wood for energy from short rotation forestry in Canada, Sweden and United Kingdom). Određuju se čimbenici proizvodnje biomase iz kratkih ophodnji nekoliko razvijenijih zemalja u svrhu utvrđivanja njezine gospodarstvenosti. CP. Mitchell, J. B. Ford-Robertson&M. P. Watters: Strategija osiguranja biomase iz šuma kratke ophodnje (Short rotation forestry supply stratégies). Iznose se rezultati istraživanja energijskih plantaža kroz 12 godina. U ovom periodu određivana je proizvodnost i troškovi te potencijalni rast prirasta. Sva istraživanja provođena su za neke vrste vrba i topola. Posebno su troškovi odvojeni u slučaju vlastitoga rada (šumoposjednici) ili radom poduzetnika. Strategija sadrži tri odvojena sustava: 1. Proizvodni sustav; 2. Troškovni pregled; 3. Tehnološki sustav opskrbe. GRUPA 2: STRATEGIJA OSIGURANJA OGRIJEVNOGA GORIVOG DRVA B. H c k t o r, M. Parikka: Mode! za određivanje bilance sirovina za šumska goriva u Švedskoj (Model for raw material balance for forest fuels in Sweden). Sve do sada se potencijalna mogućnost proizvedenoga ogrijevnog drva određivala na temelju ostataka eksploatacije šuma i prerade drva. Ekološka i tehnička ograničenja stvarala su velike razlike bruto i neto iskazanih količina. To je bilo razlogom gradnje novoga modela. Od 1. siječnja 1991. godine nametnuti su porezi na goriva s obzirom na njihovu emisiju ugljičnog dioksida i sumpora. Tako je drvno gorivo dobilo konkurentnu cijenu u odnosu na fosilna goriva. S poras 543 |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 108 <-- 108 --> PDF |
tom potrošnje za tako konkurentnim gorivom nastala je potreba izrade modela za proračun sirovina. P. G. S. Storry, C. P. Mitchell, J. B. Hudson: Analiza sustava troškova opskrbe bioenergijom (Systems analysis of the costs of bioenergy supply). Istraživani su eksploatacija, skladištenje i transport pri opskrbi bio-goriva. Izrađen je »Sustav za podršku odluke o eksploataciji« kao računalski program kojim se iz standardnih podataka utvrđuju troškovi i prihodi eksploatacije, skladištenja i transporta mnogih inačica. Kao polazište program traži temeljne podatke šumske kulture. J. B. Hudson, C. P. Mitchell, P. G. S. Storry: Obračun troškova integriranog sustava za opskrbu nositeljima bioenergije (Costing integrated harvesting Systems for bioenergy supply). Radom se utvrđuje da je integrirani sustav eksploatacije troškovno najdjelotvorniji u opskrbi nositeljima bioenerije sa šumskih plantaža Velike Britanije. Takav integrirani sustav proizvodi uobičajenu oblovinu i nositelje energije. U istraživanjima su primjenjena tri proračunska načina: namjena zajedničkih proizvoda, namjena ostatka i ulazna predviđanja. J. De Franceschi: Gospoodarstvenost korištenja drvnog ostatka za energiju (Economies of utilizing waste vvood for energy). U zapadnoj kanadskoj provinciji Manitoba i Saskatchevvan određivana je gospodarska ostvarivost korištenja drvnog ostatka kao nositelja energije. Ostatak eksploatacije šuma raznih načina rada, kao i drva ostalog poslije šumskih požara koje nije podobno za uobičajenu šumsku proizvodnju, predmet su proučavanja. Rezultati donose podatke o obujmu ostatnog drva u ovisnosti o troškovima iskorištenja. Raspravlja se i o biološkim i gospodarskim posljedicama uklanjanja biomase sa šumskog tla. CP. M i t c h e 1, J. B. Hudson, P. G. Storry: Strategija opskrbe ogrijevnim drvom (Wood fuel supply stratégies). Za tri veličine postrojenja (1,5 MW, 6 MW i 30 MW) razvijena je strategija opskrbe gorivog drva. Ona se temelji na četiri izvora ogrijevnog drva i metoda eksploatacije. Povezivanje izbora brojnih mogućnosti skladištenja i transporta osigurava 24 opcije opskrbe koji tvore njezinu strategiju. Za ostatak eksploatacije šuma, čitava stabla tvrdih listača i drva iz ranih proreda četinjača dana je i jedinična cijena (L/GJ). Integrirani sustavi eksploatacije općenito su djelotvornije metode u proizvodnji primarnih drvnih nositelja energije; u tom slučaju su i jedinične cijene najniže. ´G. P. Horgan: Bioenergija u Novom Zelandu — da li je biogorivo značajno pri udovoljavanju vladinih zaštitnih normi (Bioenergy in New Zealand — Do biofuels hâve a rôle in meeting Government Environmental Targets). Za prilike Novoga Zelanda, u većini slučajeva je biogorivo skuplje od uobičajenih. Rad se bavi troškovima proizvodnje drvnoga biogoriva te određuje potencijal takvoga goriva u svijetlu upravljanja stanjem okoliša, a u skladu s nacionalnim zadatkom o 20-postotnom smanjenju emisije C02 do 2000. godine. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 109 <-- 109 --> PDF |
GRUPA 3: MOGUĆNOSTI OSIGURANJA BIOENERGIJE D. Horvat, E. Jakupović, I. Knežević, S. Sever: Matematički model za određenje sadržaja energije u šumskoj biomasi (Mathematical model for estimating energy content in forest biomass; UFB — Utilization of forest biomass). U radu je dan algoritam i sadržaj matematičkog modela za određenje energijskog potencijala šumske biomase. Iz glavnog modula s početnim podacima ulazi se u potprograme: srednje stablo, stanje sastojine, eksploatacija drveća i struktura sastojine. Čitav program je temeljen na eksperimentalno i teorijski utvrđenim fizikalnim i statističkim zakonitostima za smreku (Picea abies). Kao rezultat proračuna dobije se ukupno raspoloživa energija sastojine, jedinična energija neke ploštine i si. (MJ/ha). Model može pomoći pri planiranju korištenja ostataka eksploatacije šuma kao primarnog nositelja energije bilo u prirodnim sastojmama bilo u šumskim kulturama. J. O. Brito: Šume kao izvor energije u Brazilu (Forest as energy source in Brasil). Trenutno drvo predstavlja trećeg nositelja energije u Brazilu, odmah iza tekućih fosilnih goriva i hidroenergije. Korištenje drva kao nositelja energije pokazuje i podatak da se oko 75°/o ukupno iskorištenog drva koristi za energiju. Rad daje pregled stanja u Brazilu, s posebnim osvrtom na šumske plantaže. ti. U. Danielsson: Potencijal i troškovi rastuće upotrebe energije šuma u južnoj švedskoj (Potential and costs for increased use of forest energy in Southern Sweden). Uz određenje potencijala izvora nositelja energije iz drva, rad se bavi sustavom osiguranja i tržišnim problemima. Količina ostatka eksploatacije šuma proračunata je za sljedećih 70 godina pomoću prirasnog i sječnog modela. Industrijski ostatak i drugo drvo računato je za bližu budućnost od 1Ü do 20 godina na temelju današnjeg potencijala. Promjena uzgojne prakse i slobodnija ekološka ograničenja posljedica su reoirkulacije drvnog pepela, što je u radu također analizirano. GRUPA 4: BIOENERGIJA KAO SUPARNIK DRUGIM GORIVIMA A. Lunnan, K. J. H o e n, O. Risholt: Budućnost energije iz biomase — Studija za slučaj Norveške (The future of energy from biomass — A Case studi from Norway). Budućnost energije iz biomase ovisi o svojoj konkurentnosti prema suparmm energijskim sustavima. Scenarij budućeg utjecaja bioenergije ovisi prvenstveno o cijeni fosilnih goriva i hidroenergije. U radu je dan inženjerski prilog u pronalaženju ovisnosti za različite sustave bioenergije. Procjenjuje se da se 13 TWh neto energije iz biomase može proizvesti za trošak ispod 0,5 NKR/kWh (oko 0,13 DEM kWh). Pritom je cijena sirovine najvažniji faktor u cijeni energije. Porast bioenergije uključuje i pozitivno i negativno činjenje na okoliš. Najznačajniji pozitivni je smanjenje emisije ložišta na drvo. |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 110 <-- 110 --> PDF |
K. J. M o e n : Proizvodnja biomase za energetske potrebe na norveškim farmama. Procjena gospodarske mogućnosti temeljene na programskom modelu za linearnu ocjenu duljega vremenskog perioda (Production of biomass for energy purposes on Norwegian farms. An évaluation of the economic possibilities, based on a multi-period linear programming model). Novi norveški zakon o energiji povećao je mogućnost porasta korištenja lokalnih izvora energije, npr. različitih oblika biomase te podizanje manjih energetskih postrojenja temeljenih na tim istraživanjima. Utjecaj zakona posebno će biti poticajni u krajevima deficitarnim energijom. Iskazana u omjeru cijena za električnu energiju iz elektrodistribucije s cijenama oko 0,25 NOK´kVVh ili niže, zahtijeva cijenu drvnog goriva od ili ispod 0,10 NOK/kWh, da bi se postigla konkurentnost. Švedske studije za šume s kratkom ophodnjom (SRF — Short rotation forest) predviđaju da će se to desiti oko 2000. godine. U Norveškoj su proizvođači takve energetske sirovine farmeri s poljoprivrednoom biomasom, sa šumskom biomasom iz šuma s kratkom ophodnjom ili biomasom od nisko vrijednog drveća. H. Seppälä: Utjecaj energetske politike na ustroj i učinak šumarstva i prerade drva Finske (Impacts of energy policies on structure and performance of forest industries — The case of Finland). Drvo je uvijek igralo važnu ulogu u osiguravanju energije u Finskoj. U domaćinstvima i uslužnom sektoru drvo je bilo zamjenjivano fosilnim gorivima i električnom energijom tako da je smanjena sa blizu 50% 60-tih na manje od 15V» u 1990. U šumarstvu i preradi drva s proizvodnjom celuloze uloga drva kao nositelje energije ima, međutim, stalan rast, da bi trenutno bila oko 40% ukupno utrošene energije. Energija kao usporedni čimbenik finskog šumarstva analizira se upotrebom svjetskog modela šumarstva temeljenog na teoriji međunarodne razmjene. Sva prerada drva je od 45% u 70-tim sada sama osigurala oko 607« energije. A. L u n n a n, P. K. R 0 s t a d, B. Solberg: Bioenergija kao usmjerenje protiv klimatskih promjena; Troškovno-djelotvorna analiza (Bioenergy as a strategy against elimate change; A cost-effectiveness analysis). Bioenergija može zamijeniti fosilna goriva i doprinjeti smanjenju emisije za klimu štetnih plinova. Rad se bavi upravo utjecajem takve strategije na klimu. Sljedeći korak je kalkulacija troškova za smanjenje tzv. klimatskih plinova i njezina usporedba za drugim strategijama. Rad raspravlja metodologijski pristup te ga obrazlaže na nekim norveškim podacima. S. J. Doherty: Analiza tzv. emergije; principi i primjeri iz švedskog gospodarstva (Emergy analysis: Principles and examples from the Swedish economy). Međuovisnost čovjekovih gospodarskih mogućnosti i okolišnog sustava jedan su od najznačajnijih problema današnjice. U pokušaju razumijevanja oba problema značajna sveza u gradnji mosta između postojećeg jaza tih dvaju čimbenika čini ekološka ekonomika. Tradicijske novčane vrijednosti su neadekvatne jer ne uzimaju u obzir fizikalni i energijski rad. Rad se bavi primjenom principa teorije »emergy-je« na ocjenu temeljnih izvora švedskog gospodarstva. Obnov |
ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 111 <-- 111 --> PDF |
ljivi i neobnovljivi izvori kao i uvozne i uslužne djelatnosti bit su nacionalne gospodarske aktivnosti Švedske. P. 0. Nilsson: Analiza tzv. emergije u šumarstvu Švedske (Emergy analysis of forestry in Sweden). U radu se iznosi novi pionirski proračun H. T. Odurna, tzv. emergija, naziv za pamćenje energije (energy memory). To bi trebalo biti odrednička mjera javnih vrijednosti. Emergija je količinska procjena direktne ili indirektne potrebe nekog zahtjeva da bi se stvorilo vrelo ili tržišna roba, sve iskazano u uobičajenim jedinicama. To je »darovateljeva« temeljna mjera za sve potrebne ulaze. Uobičajena jedinica je sunčani emdžul (seJ), odgovarajuće količine sunčane energije koju zahtijeva izvor. Sunčeva pretvorba je definirana kao ovisnost između potrebnog ulaza zapamćene energije u proizvod i trenutnog sadržaja energije. Iskazuje se u seJ/J. Izlaz energije iz šumarstva kao ovisnost o onoj koja je ušla u proizvodnju definira se neto omjerom emergije. J. E. Mattson : Postrojenje na bioenergijske nositelje u Hedemoru — primjer obuhvatne studije djelotvornosti (Bioenergy in a district heating plant in Hedemora — Example of a comprehensive study of effects). U Švedskoj se očekuje porast korištenja biogoriva. Ovo vrijedi posebno na lokalnoj i regionalnoj razini. Međutim, rast i eksploatacija biogoriva utječe na pejzaž i stanovnike i često su u suprotnosti. Problem se često svodi jednostavno na troškovno pitanje. Tzv. pozicijska analiza u svojim ciljevima obuhvaća: određenje bitnih institucija i zainteresiranih; određenje problema; utvrđivanje alternativa; prepoznavanje djelotvornog sustava; usporedba novčanih i nenovčanih činitelja za alternative itd. Za postrojenje u Hedemoru uspoređene su tri varijante: (1) proširenje postojećeg sustava, (2) dodavanje jedinice plinofikacije biomase te upotreba plina za toplinu i proizvodnju električne energije te (3) pretvaranje nekih kotlovskih ložišta za upotrebu drvnog praha. Uz gospodarski, razmatran je i socijalni i ekološki aspekt problema. Prof. dr. Stanislav Sevei |