DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 103 <-- 103 --> PDF |
ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI 10. SVJETSKI KONGRES ŠUMARSTVA Pariz, 16—27. rujna 1991. godine Kongres je započeo dana 17. 09. 1991. god. u kongresnoj dvorani Palais des Congres svečanim otvorenjem i pozdravnim govorom predsjednika Francuske republike gospodina François Mitterand . Predsjednik Mitte ran d je svečanim i srdačnim govorom istaknuo smisao i značaj Svjetskog kongresa, kao i zalaganje šumarskih stručnjaka i znanstvenika na očuvanju prirodnih resura i uvjeta čovjekova okoliša. Nakon predsjednika Francuske republike, svečanosti otvaranja su doprinijeli nastupi predsjednika Komisije europske zajednice Jacques Delors , zatim generalnog direktora FAO Euouard S a o u m a i ministra poljoprivrede i šumarstva Francuske Louisa M e r m a z, koji je bio i predsjednik Organizacionog komiteta kongresa. Za Kongres je bilo prihvaćeno 925 referata od kojih je objavljeno 438 u 8 knjiga, na ukupno 3.100 stranica tiskanog teksta, tabelica i grafikona. U prvoj knjizi je između ostalog navedena i jedna zanimljivost, a to je prikaz prigodnih poštanskih maraka od 3. svjetskog kongresa održanog u Helsinki, Finska, 1949, do 9., održanog u Meksiku, Meksiko 1985. godine. Prikaz referata i izlaganja autora bilo je organizirano u 6 sekcija, i to: A — Šumarstvo i zaštita nasljeđa, B — Očuvanje i zaštita šumskih resursa, C — Drveće i šume u gospodarenju tlima, D — Gospodarenje šumskim nasljeđem, E — Ekonomski resursi šumarstva, F — Šumarska politika i ustanove. Službeni jezici Kongresa su bili francuski, engleski i španjolski, sa simultanim prevođenjem. Osim stručnoznanstvenog, bio je organiziran i kulturni program sa 40 različitih sadržaja u Parizu i pojedinim dijelovima Francuske, kao i studijska putovanja nakon Kongresa u neke zemlje Europe i Afrike. Nakon svečanog otvaranja (17. 09. 1991.), započela su (18. 09.) stručna i znanstvena izlaganja sekcija A, C, D, u tri kongresne dvorane a slijedećih dana i sekj čija B, E, F. Sekcije su sadržavale brojne teme, od kojih se, radi njihove brojnosti, navode samo ove: Šume i klima, Očuvanje tala i vodnih resursa, Gospodarenje zalihama vode, Gospodarenje šumama. Šumarska politika i planiranje, Socijalne, kulturne i pejsažne funkcije drveća i šuma, Šumarska proizvodnja, Pošumljavanjc i obnova šuma, Međunarodna suradnja u šumarstvu, Šumarska znanost, Zaštita obnovljivih biotičkih i abiotičkih resursa, i mnoge druge. U Sekciji A, u temi »Šume i klima« bilo mi je omogućeno (na engleskom jeziku) izlaganje referata s naslovom koji u prijevodu glasi: »Mikroklimatska istraživanja primjenom nove metode i novog mjernog instrumenta«, kao i prikazivanje postera s naslovom: »Mogućnost primjene termografa JMT—90 za mikroklimatska istraživanja u šumarstvu«. U tajništvu Organizacijskog komiteta predao sam 20 primjeraka referata i sadržaja postera. 539 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 104 <-- 104 --> PDF |
Svaki sudionik je osim Programa i drugih kongresnih materijala dobio i 8 knjiga koje sadrže objavljene referate, a ja sam svoje knjige predao u biblioteku Šumarskog instituta, Jastrebarsko. Bilo je i posebnih izdanja Komisije europske zajednice, od kojih su, za našu šumarsku javnost najznačajnija ova: 1. Dijagnoza i klasifikacija novih tipova šteta u oboljelim šumama (na engleskom jeziku); 2. Izvještaj o šumskim štetama (na njemačkom jeziku). Posebna izdanja sam privremeno zadržao u vlastitoj knjižnici, a njihove kopije sam voljan ustupiti svim zainteresiranim osobama. Mi, sudionici Kongresa smo osim u službenom dijelu, imali priliku voditi osobne strućno-znanstvene razgovore u srdačnom i svečanom okruženju prilikom »party«, i to jednom u Američkom konzulatu (20. 09.) i drugi puta u Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva (24. 09. 1991.). Tada smo razgovarali svaki o svom specijalističkom radu i dostignućima, a ja sam u društvu nekolicine ekologa iz Sjedinjenih američkih država i Bugarske, koji se bave utjecajem klimatskih prilika na šume, ispričao o mikroklimatskim i florističkim značajnostima jelovo- bukovih šuma u sjevernoj Hrvatskoj. Na stručnoj, jednodnevnoj ekskurziji (21. 09) u Normandiju, prikazane su šume hrasta kitnjaka i običnoga graba (ass. Querco petraeae-Carpinetum) i brojne prirodne posebnosti. U usporedbi sa šumama u našoj zemlji, kitnjakovo-grabove šume Normandije su više kserofilne, sa znatno manjom brojnosti biljnih vrsta. Kserofilnost proizlazi vjerojatno iz svojstva tala i matičnog supstrata, koji je sačinjen uglavnom iz sekundarnih stijena (pješčenjaka), velike vodopropusnosti. Floristički sastav nije bilo moguće utvrditi fitocenološkim snimkama radi nedostatka vremena. Opći izgled tih šuma je također različit od izgleda naših, jer se u njima nalaze stabla znatno većih dimenzija nego kod nas. Kitnjakova stabla divovskih dimenzija su zaštićena kao spomenici prirode, a neki od njih imaju visinu 45 m, drvnu masu 32 m3, a starosti su oko 250 godina. Na ekskurziji u Normandiju priređene su, osim stručnih izlaganja i tri svečanosti. Prva svečanost je bila sadnja hrastovih sadnica, u kojoj su sudjelovali po jedan predstavnik iz svake države sudionice na Kongresu. Zasađena parcela će se trajno sačuvati kao spomenik prirode i spomenik 10. svjetskom kongresu šumarstva. Druga svečanost je bila simbolični lov na visoku divljač, na način kako se je provodio u davna vremena, a treća svečanost je bio koncert klasične i narodne glazbe. Nakon povratka s ekskurzije u Pariz, od 23. 09. pa do kraja tjedna je nastavljeno izlaganje sudionika Kongresa, a »okrugli stol« je održan 23. i 24. rujna u tri kombinirane grupe (AB, DE, CF). Osim sudjelovanja u radu Kongresa, koristio sam boravak u Parizu i za posjet Europskoj patentnoj uniji, u Rue Amsterdam 73, u ostvarenja patentnog prava na svoj izum Termograf JMT—90, kojeg sam između ostalog, prikazao i na Kongresu šumarstva. Patentnu dokumentaciju sam predao Uniji na uvid, nakon čega sam dobio obavijest da je dokumentacija izrađena u skladu sa propisima Unije, i da je izum patentibilan. Uz patentnu prijavu koja se popunjava na točno određenom obrascu, i koju sam od Unije dobio, bio sam, kao i svaki izumitelj, obavezan uplatiti iznos od 4.570 FFR. Budući da toliko novaca nisam imao, rpivremeno sam odgodio podnošenja patentne prijave. Zamolit ću financijsku pomoć »Hrvatske šume« i Zavod za međunarodnu znanstveno-tehničku suradnju i nadam se, da ću uspjeti ostvariti svoju veliku želju. Želim uspjeha i svim hrvatskim stručnjacima i znanstvenicima koji će sudjelovati na budućim međunarod 540 |
| ŠUMARSKI LIST 10-12/1991 str. 105 <-- 105 --> PDF |
mm manifestacijama šumarskih dostignuća, a posebno im želim uspjeh u izumiteljskom stvaralaštvu. Zagreb, 10. 10. 1991. Dr Juraj Medvedovic H ,#; -. an Stablo hrasta kitnjaka divovskih dimenzija i izuzetnog izgleda, zaštićeno kao jedno od brojnih spomenika prirode Francuske 541 |