DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Kod instrumenta s ugrađenim krivuljama će to biti nešto teže zbog gustoće krivulja kod većih nagiba, kao i zbog male veličine samog nomograma, uvjetovane ograničenim prostorom na visinomjeru. Tu ćemo se pri određivanju veličine za korekciju kretati između prvog i drugog načina određivanja podatka, ali će i on biti još uvijek dovoljno točan za naše potrebe. Situacija je povoljnija kod instrumenta s daljinomjerom za horizontalnu letvu, jer su krivulje rjeđe i moguće je točnije očitavanje. Međutim, takvih daljinomjera na instrumentima koji rade na trigonometrijskom principu skoro i nema. Ja bih ovdje izložio dvije mogućnosti takve izvedbe: a) Daljinomjer s islandskim dvolomcem (kakav ima visinomjer tipa »Blume- Leiss«) možemo upotrijebiti i tako, da letvu kraj stabla držimo horizontalno, a instrument pri gledanju kroz okular daljinomjera zakrenemo za 90°. Kosa udaljenost od stabla na nagnutom terenu (a prema tome i očitana visina) će sada biti opterećena korekcijom (množenjem) sa »costp«, a ne njegovim kvadratom. Za takav se slučaj mogu u instrument ugraditi krivulje sa slike 5. Zakretanjem daljinomjera i letve na hipsometru »Metra« za 90° postigao bi se isti efekt. Ovaj bi način rada imao i svoje nedostatke: 1. Daljinomjernu letvu je teško držati u horizontalnom položaju, pogotovo kada je razvučena za udaljenosti od 30 do 40 m. Eventualna upotreba stativa oi usporavala rad. 2. Horizontalna letva bi morala biti strogo okomita na vizurni pravac, što ne bi uvijek bilo lako postići, a odstupanja bi bila izvor novih grešaka. 3. U sastojini obrasloj gušćim grmljem bi se teže našao dovoljan prostor kraj stabla za postavljanje horizontalne letve. b) Postoji mogućnost da se krivulje sa slike 5 primijene i uz vertikalnu letvu. U tu bi svrhu prednju pločicu daljinomjera s prorezom (sa slike 4) trebalo učiniti gibljivom, i to tako da ona u svakom položaju (nagibu) instrumenta visi vertikalno, dakle da bude paralelna s vertikalno postavljenom letvom kraj stabla. I u tom će slučaju horizontalna udaljenost od stabla biti: Ih = leosep, a u vezi s time stvarna visina stabla: hg = hm costp, pa se prema tome u visinomjer mogu također ugraditi krivulje sa slike 5. Treba napomenuti, da horizontalna osovina na kojoj visi pločica, mora t>iti strogo u pravcu gornjeg proreza na njoj. Te sam uvjete nastojao ostvariti na prototipu instrumenta prikazanog na slici 6. Ostali detalji — mehanička konstrukcija, kazaljka, kočnica kazaljke, okular — izrađeni su kao i na visinomjeru sa slike 4. Pri viziranju na vrh i žilište stabla, kao i kod određivanja nagiba (viziranjem na neku točku na stablu u visini naših očiju) treba se služiti gornjim rubom proreza na pločici. Daljinomjerna letva može biti ista kao i za hipsometar sa slike 4. Jedinim nedostatkom ovakve verzije možemo smatrati još jedan gibljivi dio na instrumentu. Njegova je izvedba dosta osjetljiva, a pri radu moramo paziti da nam se pločica ne zaglavi. Poseban je oprez potreban kod jačeg vjetra, koji također može djelovati na pločicu. |