DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 76 <-- 76 --> PDF |
renja, potrajnost općekorisnih funkcija, te najvišu moguću razinu zdravstvenog stanja jelovih šuma. ZAKLJUČCI Na osnovu rezultata istraživanja sinekologije zajednica jele i florističkih parametara važnih za gospodarenje bukovo-jelovim šumama u sjevernoj Hrvatskoj, zaključujemo: 1. Areal zajednica jele u sjevernoj Hrvatskoj je disjunktan, a nalazi se na Macelj gori, Trakošćanu, Strahinjčici, Ravnoj gori, Ivančici, Medvednici i Papuku, na ukupnoj površini od 14.702,7 ha. 2. Zdravstveno stanje jele je drastično narušeno, jer je još 1967. godine 31°/o jelovih stabala pripadalo jednoj od pet kategorija oštećenja krošanja uslijed opadanja iglica. 3. Bukovo-jelove šume pripadaju ovim zajednicama: ass. Abieti-Fagetum pannonicum Rauš 1969 subass. typicum nova subass. cardaminetosum trifoliae nova ass. Blechno-Abietetum Horvat 1950. Subasocijacije typicum i cardaminetosum trifoliae su nove, prvi puta utvrđene, fitocenološki snimljene i opisane subasocijacije. 4. Dominantni tipovi tala jesu distribni kambisol i kalkokambisol. 5. Opća klima je prema Koppen-ovoj klasifikaciji prezentirana formulom Cfwbx. 6. Mikroklimatske značajke su različite i prema pojedinim gorskim masivima, i prema šumskim asocijacijama. 7. Floristički parametri važni za gospodarenje šumama jesu karakteristične vrste asocijacija i diferencijalne vrste subasocijacija. 8. Gospodarenje bukovo-jelovim šumama treba provoditi prema načelima preborno-grupimičnog načina gospodarenja. LITERATURA Anić, M., Rauš, Đ. Rukavina, M. (1979): Karta šumskih zajednica Parka prirode »Medvednica«. Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb. Bertović , S. (1970): Sumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj, Zagreb (disertacija). Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj. Acta biologica VII/2, Zagreb. Beus, V. (1984): Vertikalno raščlanjenje šuma u svjetlu odnosa realne i primarne vegetacije u Jugoslaviji. »Radovi« br. 76, Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Sarajevo. Beus, V. (1986): Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima ofiolitske zone u Bosni. Šumarski fakultet, Sarajevo (disertacija). Braun-Blanquet , J. (1936): La chenaie d´Yeuse mediterraneenne (Quercionilicis). Mem. Soc. Etude Se. Nat. de Nimcs 5, Coram. SIGMA 45. Braun-Blanquet , J. (1964): Pflanzensoziologie Grundzugeder Vegetationskunde. Wien, New York. |