DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 76     <-- 76 -->        PDF

renja, potrajnost općekorisnih funkcija, te najvišu moguću razinu zdravstvenog
stanja jelovih šuma.


ZAKLJUČCI


Na osnovu rezultata istraživanja sinekologije zajednica jele i florističkih
parametara važnih za gospodarenje bukovo-jelovim šumama u sjevernoj
Hrvatskoj, zaključujemo:


1. Areal zajednica jele u sjevernoj Hrvatskoj je disjunktan, a nalazi se
na Macelj gori, Trakošćanu, Strahinjčici, Ravnoj gori, Ivančici, Medvednici
i Papuku, na ukupnoj površini od 14.702,7 ha.
2. Zdravstveno stanje jele je drastično narušeno, jer je još 1967. godine
31°/o jelovih stabala pripadalo jednoj od pet kategorija oštećenja krošanja
uslijed opadanja iglica.
3. Bukovo-jelove šume pripadaju ovim zajednicama:
ass. Abieti-Fagetum pannonicum Rauš 1969
subass. typicum nova
subass. cardaminetosum trifoliae nova


ass. Blechno-Abietetum Horvat 1950.


Subasocijacije typicum i cardaminetosum trifoliae su nove, prvi puta
utvrđene, fitocenološki snimljene i opisane subasocijacije.


4. Dominantni tipovi tala jesu distribni kambisol i kalkokambisol.
5. Opća klima je prema Koppen-ovoj klasifikaciji prezentirana formulom
Cfwbx.
6. Mikroklimatske značajke su različite i prema pojedinim gorskim masivima,
i prema šumskim asocijacijama.
7. Floristički parametri važni za gospodarenje šumama jesu karakteristične
vrste asocijacija i diferencijalne vrste subasocijacija.
8. Gospodarenje bukovo-jelovim šumama treba provoditi prema načelima
preborno-grupimičnog načina gospodarenja.
LITERATURA


Anić, M., Rauš, Đ. Rukavina, M. (1979): Karta šumskih zajednica Parka
prirode »Medvednica«. Republički zavod za zaštitu prirode, Zagreb.


Bertović , S. (1970): Sumskovegetacijska područja i njihovi klimatski odnosi
kao osnova za regionalnu tipološku klasifikaciju šuma u Hrvatskoj, Zagreb
(disertacija).


Bertović , S. (1975): Prilog poznavanju odnosa klime i vegetacije u Hrvatskoj.
Acta biologica VII/2, Zagreb.


Beus, V. (1984): Vertikalno raščlanjenje šuma u svjetlu odnosa realne i primarne
vegetacije u Jugoslaviji. »Radovi« br. 76, Akademija nauka i umjetnosti
Bosne i Hercegovine, Sarajevo.


Beus, V. (1986): Fitocenoze bukve i jele na bazičnim i ultrabazičnim eruptivima


ofiolitske zone u Bosni. Šumarski fakultet, Sarajevo (disertacija).
Braun-Blanquet , J. (1936): La chenaie d´Yeuse mediterraneenne (Quercionilicis). Mem. Soc. Etude Se. Nat. de Nimcs 5, Coram. SIGMA 45.
Braun-Blanquet , J. (1964): Pflanzensoziologie Grundzugeder Vegetationskunde.
Wien, New York.