DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 75 <-- 75 --> PDF |
nih vrijednosti na različitim ekspozicijama. U asocijaciji Blechno-Abietetum temperature tla na sjevernoj ekspoziciji su za oko 2 °C niže nego na grebenu, a na južnim ekspozicijama nije moguća usporedba, jer se tamo ova asocijacija ne nalazi. Zračna vlaga je različita na gorskim masivima i prema količini i prema dinamici terminskih promjena. Na Macelju je u opadanju od 7 do 14 sati, a zatim u porastu do 18 sati, na Medvednici je uglavnom podjednaka od 7 do 19 sati, a na Papuku je također podjednakih vrijednosti tokom dana. Terminske vrijednosti su više promjenljive na grebenima, i to u rasponu od 72 do 90%, a manje su promjenljive na sjevernim i južnim ekspozicijama, od 70 do 85%;. Na Macelju i Medvednici najviše zračne vlage se nalazi u prizemnom sloju zraka a najmanje u najvišem, dok na Papuku ova pravilnost nije utvrđena. U asocijaciji Blechno-Abietetum najveća vlažnost zraka u prizemnom sloju je redovita, karakteristična mikroklimatska oznaka, a u Abieti-Fagetum je prisutna, ali nije redovita ni karakteristična. Količina isparene vode, za razliku od ostalih mikroklimatskih elemenata u jelovim šumama nema pravilnosti ni signifikantnih razlika prema gorju, ekspozicijama ni šumskim asocijacijama. Nije utvrđena ni različitost intenziteta isparavanja prema visinskim gradientima mjerenja ni prema temperaturama zraka i tla. Utvrđeno je negativno isparavanje (radi kondenzacije vodene pare) na južnim stranama Macelja i Papuka, te na sjevernoj strani Medvednice. Vjetra gotovo i nije bilo u vrijeme motrenja mikroklimatskih elemenata, a srednja jačina je bila 0,8 m sec. Naoblake nije bilo, ili samo kratkotrajno i povremeno, češće u obliku izdignute magle, sa najvišom vrijednosti od 50% u odnosu na vedri dio neba. Floristički parametri važni za gospodarenje jelovim šumama jesu karakteristične vrste asocijacije i diferencijalne vrste subasocijacija, te prostorni raspored biljnih vrsta i brojnost jelovog pomlatka. Utvrđeno je, da je prostorni raspored vrsta florističkog sastava šumskih fitocenoza neujednačen, što je posljedica neujednačene strukture sastojina a da je brojnost jelovog pomlatka imala tendenciju povećanja u 1989-oj godini u usporedbi sa 1988. god. Floristički parametri ukazuju na osobitosti i različitosti uvjeta životne sredine jedne, prema drugim šumskim fitocenozama, što proizlazi iz prirodnih činioca, prvenstveno općeklimatskih, mikroklimatskih, edafskih i hidroloških. Uz prirodne činioce, na floristički sastav vegetacije svakako ima jaki utjecaj i način gospodarenja jelovim šumama, i stoga je neophodno primijeniti takav način gospodarenja, kojim će se uz proizvodnju drvne mase u potpunosti sačuvati i karakterističan floristički sastav, jer je to prvi uvjet očuvanja prirodnih općekorisnih funkcija šume. Gospodarenje jelovo-bukovim šumama treba provoditi prema načelima preborno-grupimicnog načina gospodarenja, s obzirom na ekološke zahtjeve jele, kao glavne edifikatorske vrste. Uvažavajući ekološke i florističke značajnosti i međusobne različitosti pojedinih asocijacija i subasocijacija jelovo- bukovih šuma, specijalisti za uzgajanje šuma trebaju donijeti odluku o prostornom rasporedu grupa, njihovih brojnosti i veličini, zatim o njezi mladika, intenzitetu prorjeđivanja, sjećivoj zrelosti i obnovi sastojina, kao i o svim onim gospodarskim zahvatima, koji će osigurati potrajnost gospoda |