DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 66     <-- 66 -->        PDF

Mikroldimatskim istraživanjima je utvrđena bitna razlika mikroklimatskih
značajnosti i prema pojedinim gorskim masivima
i prema šumskim asocijacijama. Vrijednosti mikroklimatskih elemenata,
prvenstveno temperature zraka su na Macelj Gori bile uz
jednake općeklimatske prilike znatno više nego na ostalom gorju,
iz čega se može zaključiti i veća djelotvornost dnevne insolacije.
Karakteristična mikroklimatska značajnost asocijacije Blechno-
Abietetum je porast temperaturnih vrijednosti od najnižih prema
višim (do 2 m) mjernim gradientima, dok ta pojava nije karakteristična
za asocijaciju Abieti-Fagetum pannonicum. U Abieti-
Fagetum su temperature u krošnjama jelovih stabala redovito
više nego na visnama do 2 m, a u Blechno-Abietetum su različite
u usporedbi s ostalim visinama, ovisno o ekspozicijama.


Floristički parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovimšumama jesu karakteristične vrste asocijacija i diferencijalne vrste
subasocijacija, zatim brojnost i pokrovnost biljnih vrsta, kao
i jelov pomladak. Utvrđeno je znatno povećanje brojnosti jelovogpomlatka u 1989. godini u usporedbi s 1988. godinom. Brojnostje različita prema pojedinom gorju, i prema asocijacijama. Najveće
povećanje brojnosti je utvrđeno na Macelj Gori, gdje je u
1988. god. bilo 6.265, a u 1989. god. 10.397 kom/ha jelovih jednogodišnjih
biljaka. U asocijaciji Blechno-Abietetum se je brojnost
u istom razdoblju povećala od 6.800 na 11.062 kom/ha. Povećanjebrojnosti je utvrđeno analizom ne samo jednogodišnjih, već i dvogodišnjih
i višegodišnjih jelovih biljaka.


Na osnovi florističkih i ekoloških parametara predlaže se gospodarenje
bukovo-jelovim šumama prema načelu raznodobnosti,
primjenom preborno-grupimičnog načina gospodarenja. Prostorni
raspored i brojnost grupa, kao i gospodarske zahvate u grupamatreba provoditi tako, da se u potpunosti osigura potrajnost prihoda
i potrajnost općekorisnih funkcija šuma, te najviša mogućarazina zdravstvenog stanja.


Ključne riječi: sinekologija, fitocenoza, mikroklima,
gospodarenje šumama


UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA


Šume jele u sjevernoj Hrvatskoj na području između Save i Drave, premda
zauzimaju mali prostor, predstavljaju izuzetno značajan prirodni resurs,
koji svojim postojanjem omogućuje opstanak i stabilnost svih prirodnih dobara,
neophodnih za život u suvremenom svijetu. Budući da se nalaze na
najvišim predjelima gorja Hrvatskog zagorja, Medvednice i Papuka, stoje
pod izravnim utjecajem opće klime, pa ekološka zbivanja i način gospodarenja
u tim prostorima presudno utječu i na opću klimu, i na zbivanja u
drugim šumskim zajednicama, u prostorima nižih nadmorskih visina. Stoga
je bilo potrebno utvrditi ekološke i florističke osobitosti bukovo-jelovih šuma,
te na osnovu utvrđenih osobitosti izabrati onaj način gospodarenja, koji
će u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti njihovu stabilnost.