DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 66 <-- 66 --> PDF |
Mikroldimatskim istraživanjima je utvrđena bitna razlika mikroklimatskih značajnosti i prema pojedinim gorskim masivima i prema šumskim asocijacijama. Vrijednosti mikroklimatskih elemenata, prvenstveno temperature zraka su na Macelj Gori bile uz jednake općeklimatske prilike znatno više nego na ostalom gorju, iz čega se može zaključiti i veća djelotvornost dnevne insolacije. Karakteristična mikroklimatska značajnost asocijacije Blechno- Abietetum je porast temperaturnih vrijednosti od najnižih prema višim (do 2 m) mjernim gradientima, dok ta pojava nije karakteristična za asocijaciju Abieti-Fagetum pannonicum. U Abieti- Fagetum su temperature u krošnjama jelovih stabala redovito više nego na visnama do 2 m, a u Blechno-Abietetum su različite u usporedbi s ostalim visinama, ovisno o ekspozicijama. Floristički parametri važni za gospodarenje bukovo-jelovimšumama jesu karakteristične vrste asocijacija i diferencijalne vrste subasocijacija, zatim brojnost i pokrovnost biljnih vrsta, kao i jelov pomladak. Utvrđeno je znatno povećanje brojnosti jelovogpomlatka u 1989. godini u usporedbi s 1988. godinom. Brojnostje različita prema pojedinom gorju, i prema asocijacijama. Najveće povećanje brojnosti je utvrđeno na Macelj Gori, gdje je u 1988. god. bilo 6.265, a u 1989. god. 10.397 kom/ha jelovih jednogodišnjih biljaka. U asocijaciji Blechno-Abietetum se je brojnost u istom razdoblju povećala od 6.800 na 11.062 kom/ha. Povećanjebrojnosti je utvrđeno analizom ne samo jednogodišnjih, već i dvogodišnjih i višegodišnjih jelovih biljaka. Na osnovi florističkih i ekoloških parametara predlaže se gospodarenje bukovo-jelovim šumama prema načelu raznodobnosti, primjenom preborno-grupimičnog načina gospodarenja. Prostorni raspored i brojnost grupa, kao i gospodarske zahvate u grupamatreba provoditi tako, da se u potpunosti osigura potrajnost prihoda i potrajnost općekorisnih funkcija šuma, te najviša mogućarazina zdravstvenog stanja. Ključne riječi: sinekologija, fitocenoza, mikroklima, gospodarenje šumama UVOD I CILJ ISTRAŽIVANJA Šume jele u sjevernoj Hrvatskoj na području između Save i Drave, premda zauzimaju mali prostor, predstavljaju izuzetno značajan prirodni resurs, koji svojim postojanjem omogućuje opstanak i stabilnost svih prirodnih dobara, neophodnih za život u suvremenom svijetu. Budući da se nalaze na najvišim predjelima gorja Hrvatskog zagorja, Medvednice i Papuka, stoje pod izravnim utjecajem opće klime, pa ekološka zbivanja i način gospodarenja u tim prostorima presudno utječu i na opću klimu, i na zbivanja u drugim šumskim zajednicama, u prostorima nižih nadmorskih visina. Stoga je bilo potrebno utvrditi ekološke i florističke osobitosti bukovo-jelovih šuma, te na osnovu utvrđenih osobitosti izabrati onaj način gospodarenja, koji će u najvećoj mogućoj mjeri omogućiti njihovu stabilnost. |