DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 54     <-- 54 -->        PDF

Područje Istarsko-primorsko-goransko: nema minimuma ni maksimuma
postotaka u usporedbi s područjima 1—10.
Područje Sisačko-banijsko: ima maksimume toč. 13a i 15.
Područje Dalmatinsko: ima maksimum toč. 2—8 plus 11.
Područje Varaždinsko-međimursko ima minimume toč. 2—8. i B., a maksimume
toč. 12.
Područje Zagorje: ima maksimume toč. 12.
Područje Zagrebačko: ima minimume toč. 9, 10., a maksimume toč. 1.
i 16.


Promatrajući radove lovaca koji se odnose na toč. 2—S. i 13a. možemo zaključiti
da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo međusobno razlikovanje,
budući da se podjednako odnose na »uzgoj i zaštitu divljači«, tj.
»biološku reprodukciju divljači«.


Promatrajući pak radove lovaca koji se odnose na toč. 1. i 13b. — možemo
također zaključiti da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo
međusobno razlikovanje, budući da se podjednako odnose na »lov i korištenje
divljači«, tj. u širem smislu »lov«.


Zbog navedenog u prethodnim dvjema stavkama, da bi očitije sagledali
radove lovaca u tim dvjema glavnim neposredno proizvodno-sportskim djelatnostima
lovaca — dat ćemo u slijedećoj tablici odnose sume postotaka iz
tab. I 1—10. odnosno tab. a:


Područj e toč. 2—8 +
+ toč. 13a.
toč. 1. +
+ toč. 13b.
1. Bilogorsko-podravsko 31.51 4.50
2. Ličko 37.24 — 3.57
3. Karlovačko-kordunsko 19.41 39.40
4. Slavonsko-barahjsko 35.23 17.90
5. Istarsko-primorsko-goransko 30.66 42.74
6. Sisačko-banijsko 41.57 24,61
7. Dalmatinsko + 53.16 26.62
8. Varaždinsko-međimursko — 6.22 5.33
9. Hrvatsko Zagorje 43.80 31.31
10. Zagrebačko 18.14 + 66.16


Na temelju podataka iz te tablice možemo zaključiti:


Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju »biološkoj reprodukciji
divljači« u 7. Dalmatinskom području, a minimalni postotak svojega rada
u 8. Varaždinsko-međimurskom području. Prema organiziranosti lovstva, to
iznenađuje. A prema ekološkim uvjetima (prirodnoj hrani), to je opravdano.


Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju lovstvu u 10. Zagrebačkom
području, a minimalni postotak svojeg rada u 2. Ličkom području.
Prvo je shvatljivo, zbog socijalne strukture urbanog stanovništva (pretežno
neseljaci-lovci). Drugo se može shvatiti uglavnom samo izlovijenošću divljači.