DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 54 <-- 54 --> PDF |
Područje Istarsko-primorsko-goransko: nema minimuma ni maksimuma postotaka u usporedbi s područjima 1—10. Područje Sisačko-banijsko: ima maksimume toč. 13a i 15. Područje Dalmatinsko: ima maksimum toč. 2—8 plus 11. Područje Varaždinsko-međimursko ima minimume toč. 2—8. i B., a maksimume toč. 12. Područje Zagorje: ima maksimume toč. 12. Područje Zagrebačko: ima minimume toč. 9, 10., a maksimume toč. 1. i 16. Promatrajući radove lovaca koji se odnose na toč. 2—S. i 13a. možemo zaključiti da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo međusobno razlikovanje, budući da se podjednako odnose na »uzgoj i zaštitu divljači«, tj. »biološku reprodukciju divljači«. Promatrajući pak radove lovaca koji se odnose na toč. 1. i 13b. — možemo također zaključiti da lovačkim društvima nije bilo lako uočiti njihovo međusobno razlikovanje, budući da se podjednako odnose na »lov i korištenje divljači«, tj. u širem smislu »lov«. Zbog navedenog u prethodnim dvjema stavkama, da bi očitije sagledali radove lovaca u tim dvjema glavnim neposredno proizvodno-sportskim djelatnostima lovaca — dat ćemo u slijedećoj tablici odnose sume postotaka iz tab. I 1—10. odnosno tab. a: Područj e toč. 2—8 + + toč. 13a. toč. 1. + + toč. 13b. 1. Bilogorsko-podravsko 31.51 4.50 2. Ličko 37.24 — 3.57 3. Karlovačko-kordunsko 19.41 39.40 4. Slavonsko-barahjsko 35.23 17.90 5. Istarsko-primorsko-goransko 30.66 42.74 6. Sisačko-banijsko 41.57 24,61 7. Dalmatinsko + 53.16 26.62 8. Varaždinsko-međimursko — 6.22 5.33 9. Hrvatsko Zagorje 43.80 31.31 10. Zagrebačko 18.14 + 66.16 Na temelju podataka iz te tablice možemo zaključiti: Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju »biološkoj reprodukciji divljači« u 7. Dalmatinskom području, a minimalni postotak svojega rada u 8. Varaždinsko-međimurskom području. Prema organiziranosti lovstva, to iznenađuje. A prema ekološkim uvjetima (prirodnoj hrani), to je opravdano. Lovci maksimalni postotak svojeg rada posvećuju lovstvu u 10. Zagrebačkom području, a minimalni postotak svojeg rada u 2. Ličkom području. Prvo je shvatljivo, zbog socijalne strukture urbanog stanovništva (pretežno neseljaci-lovci). Drugo se može shvatiti uglavnom samo izlovijenošću divljači. |