DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 6-9/1991 str. 48 <-- 48 --> PDF |
Taj problem je, uza sve navedeno, ipak od izuzetne važnosti. Naime, njegovom obradom može se sagledati: — kolika je približna vrijednost tog rada godišnje, i to apsolutno i relativno (prema prihodima lovstva, prema vrijednosti lovine koju koriste sami lovci, prema raznim financijskim elementima državne statistike, i dr.); — kolika je približna vrijednost tog rada godišnje po lovcu, i to ukupno po apsolutnom iznosu te relativno po postotnoj strukturi (osobito za: odstrel zaštićene divljači, ostale lovnogospodarske radove, inveticije, lovačke pse, lovačko streljaštvo; kancelarijske radove i si.); — koliki je stupanj lovačke svijesti, discipline i faktične organizacijske efikasnosti pojedinih lovačkih društava, odnosno njihovih regija, u Hrvatskoj. Da bi se barem »odškrinula vrata« prema rješavanju tog problema, u okviru rada na monografiji (2) sastavljene su bile »Upute I i II« te »Dopune podataka Srednjeročnog plana 1986—1990« a u njihovu sastavu i niz obrazaca koje je Lovački savez Hrvatske razaslao svima lovačkim društvima Hrvatske. U svezi s problemom koji obrađuje ovaj rad, razaslat je priloženi obrazac DS-15. Njegovo ispunjavanje u više navrata je požureno i pritom su dane dopunske upute. Posebno je naglašeno: da se pod svima točkama 1—18. obrasca DS-15 obuhvate sati efektivnoga rada, bez obzira da li je obvezatan (dogovoren na zboru lovačkog društva i propisan njegovim Statutom) ili je dobrovoljan; da se pod toč. »1. Odstrel zaštićene divljači« obuhvate sati efektivnog lova; da se pri svemu tome ne obuhvate sati trajanja putovanja lovaca do radnog mjesta i natrag. Ovdje ističemo da lovci uglavnom dobrovoljno obavljaju djelatnost samo pod toč. 1. a ostale djelatnosti navedene u obrascu DS-15 ne predstavljaju pravi lovni užitak za sve lovce, pa se po inicijativama Lovačkog saveza Hrvatske i lovačkih društava prihvaćaju kao obveza lovaca. Pri svemu tome treba imati u vidu da se u lovstvu Hrvatske ipak radi pretežno o neprofesionalnim, znatnim dijelom sportskim, društvima lovaca. Iskustvo i iz drugih zemalja (6) nas uči da se u toj oblasti ne ostvaruju ni izdaleka odgovori na ankete koji bi po broju odaziva i sigurnosti podataka odgovarali onima iz npr. državnih organa i ustanova ili privrednih poduzeća. Svaka oblast ima svoju mjeru racionalnog zadovoljavanja principa točnosti: jedno je npr., farmacija a drugo astronomija; veća se točnost racionalno traži npr. u statistici industrije, manja u statistici poljoprivrede, jbš manja u statistici šumarstva, još manja u statistici lovstva (3). Razumljivo — usporedno s općim progresom i sve većim udjelom gospodarenja u lovstvu — treba sve točnije evidentirati relevantne događaje i stanja u lovstvu, što pak traži podizanje opće organiziranosti i funkcionalnosti i u toj oblasti u kojoj sudjeluje razmjerno veliki broj aktivnih lovaca (1985. u Hrvatskoj oko 70 000 (5)), podižući kvalitetu svojeg života i ujedno pružajući društvu razmjerno velike koristi (1). S obzirom da »Srednjoročni plan Lovačkog saveza Hrvatske za uzgoj, zaštitu i lov divljači« (4) temeljne podatke uzima prema godini 1986. — zbog goleme inflacije koja i u godini 1990. nije bila mala — i mi ćemo novčane podatke temeljiti na razini prosjeka godine 1986. Nazive regija i njihov redoslijed u tablicama također ćemo uzeti prema tom srednjoročnom planu. |